Shavuot 2025 – Ua Sauni le Saito NEI!!

Joseph F. Dumond

Isa 6:9-12 RSCB - ‘Ona fetalai atu lea o ia, ‘Inā ō ia, ma fai atu i lenei nu‘u, ‘Ua ‘outou fa‘alogo moni lava, ‘ae tou te lē malamalama; ‘ua ‘outou va‘ai fo‘i ‘ua ‘outou va‘ai, ‘ae tou te lē iloa. ‘Ia fa‘atōtōina loto o lenei nu‘u, ma fa‘amomoli o latou taliga, ma pupuni o latou mata; ne‘i latou va‘ai i o latou mata, ma fa‘alogo o latou taliga, ma malamalama i o latou loto, ma toe fo‘i mai, ma fa‘amālōlōina. Ona ou fai atu lea, Le Alii e, o le a le umi? Ona tali atu lea o ia, Seia oo ina faatafunaina aai, e leai se mau e nofo ai, ma fale e leai ni tagata, ma faatafunaina le laueleele, ma faatafunaina, seʻia oo ina ave mamao ese e Ieova tagata, ma ua tele le faatafunaina i totonu o le laueleele.

Tusitala 5861-009
Le 2nd Year o le 5th Sabbatical Cycle
Le tausaga lona 30 o le taamilosaga lona 120 o le Iupeli
O le aso 27 o le masina lona lua 2 tausaga talu ona foafoaina Atamu
Le Taamilosaga lona 5 o le Sapati ina ua mavae le taamilosaga o le Iupeli lona 119
O le Taamilosaga o le Sapati o le povi mumu, oge, ave faapagota & le 2 Molimau

 Aperila 26, 2025

Sapati Saloma i le Aiga Tupu o Ieova,

 

Sapati Saloma ia te outou uma.

O loo matou taamilo pea i Filipaina ma ou te manao ia outou matamata uma i la matou folasaga fou.

Fa'amolemole kopi ma faapipii lenei mea ia le itiiti ifo i le 20 o au uo ma luga o au itulau fa'asalalau lautele. Fesoasoani mai e momoli atu lenei fe'au i isi vaega o Filipaina ma le lalolagi e pei ona ta'u mai e Yesshua ia i tatou i le Galuega Tele.

Ia malamalama, talu mai le tuuina atu o lenei aʻoaʻoga i le Aso Lua, Aperila 22, 2026, ua faaalia atili ai e Ieova le tele o mea e uiga iā Iulai 12, 2026 ma mea e ono tutupu i lenā aso. O le a ou taumafai e tusi i fafo e ui lava o loo matou faimalaga pea. Ua o mai faatasi uma tusitusiga paia. Fa'amolemole ta'u atu i le tele o isi e te mafaia e matamata i lenei vitiō ma lesitala i a matou tusi e lua e leai se totogi https://sightedmoon.com/the-stones-cry-out-lp/

Sa le mafai ona ou tusia lena mea, ae o loo ou tuuina atu i ISabella i le Aso Sa mo le taimi muamua. Fa'alogo pea.

O la latou folasaga lenei i le vitio:

Sauni mo se aafiaga e suia ai le olaga! Auai ma i matou i Filipaina i le 2025 a o toe foi mai le faiaoga lauiloa o Valoaga o le Tusi Paia o Joseph F. Dumond ma ni faaaliga faanatinati ma le ofoofogia o le a e le gagana ai! Talu mai lana asiasiga muamua i le 2015, o Dumond o loʻo faʻasoa atu valoʻaga faʻanoanoa ua taunuʻu ma le saʻo mataʻina - o valoʻaga na mamanuina ai le taunuuga o le malo ma faʻaalia ai lana matafaioi paia i taimi o le iʻuga.
I tua i le 2015, na lapataia ai e Dumond Atty. Jeremiah Belgica e uiga i se taua lata mai ma le ISIS, ma valoia o le a feagai Filipaina ma feteenaiga i le 2020. E pei lava ona ia valoia, o le lima masina o le Taua a Marawi na pa i le 2016, ma faamaonia ana upu e le na o se mea na tupu. I le toe foi mai i le 2018, na ia faaleoina ai le faailo e uiga i mala o le 2020, ma faailoa mai ai le matafaioi taua a Filipaina i aso e gata ai e ala i aoaoga mamana e mauaa i le Tusi a Isaia. Na ia faaalia le auala o le a aumaia ai e lenei atunuu le Torah i le lalolagi—o se valoaga o loo faaalia mai i aso nei a o faasalalau atu e misionare Filipino le faamoemoe i Asia ma tala atu!
I le 2022, na toe foʻi mai ai Dumond e faʻailoa mea mataʻutia na tutupu i le 2020, faʻapipiʻi le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le COVID i le "aveeseina i aso uma" ma le lapataiga o le mea inosia o le faʻatafunaina o loʻo faʻaalia i le 2023. Na malosi lona talitonuga na ia malaga ai i Isaraelu ia Setema 2023, e suʻe lenei mea inosia. Na ia tusi atu foi i le Palemia ma le Alii Rabbi ia Setema 10, 2023, e lapataia ai se osofaiga faafuasei. Na o ni nai aso mulimuli ane, i le aso 7 o Oketopa, 2023, na tupu ai se osofaʻiga mataʻutia-e silia ma le 1,200 soifua na maumau, 250 tagata na ave faoa, ma 891 fitafita IDF mulimuli ane na maliliu i le tauina o Hamas.
O lenei, i le 2025, ua toe foi mai ai le Perofeta o Dumond i Filipaina ma lana savali sili ona faanatinati! Ua ia faailoa mai le auala ua faamaonia ai e nei mea na tutupu i aso ua mavae aso e 10 mulimuli o le Mataʻutia—le 10 tausaga mulimuli o le faamasinoga a o leʻi toe afio mai le Mesia. Faatasi ai ma ana aoaoga ua faamaumauina i luga o le YouTube ma faaalia i luga ole The 700 Club Asia, ua i ai iinei Dumond e lapatai mai mala o le a oo mai ma faamanatu atu ia Filipaina lo latou valaauga paia i nei tausaga mulimuli. Sauni e ofo a'o ia fa'aogaina le Ta'amilosaga o le Sapati ma le Iupeli e fa'aliliu ai valoaga o le i'uga ma le sa'o maofa.
Aua nei misia lenei avanoa fa'apitoa e fa'alogo ai i a'oa'oga a le Perofeta o Dumond e ola!
O se fafagu e lē mafai ona galo ia te oe—o se avanoa e malamalama ai i le saʻo maofa o ana valoaga ma iloa ai le auala o loo faaaogā ai e le Atua Filipaina i nei aso tāua e gata ai. Auai ma i matou mo se mea e le mafaagaloina o le a faʻaosofia ai lou faʻatuatua ma tatala ou mata i le lumanaʻi!

O lea ua tatou latalata atu i Shavuot, le taimi e selesele ai fua muamua o saito. Toe tasi, e pei lava o le karite, ua tatou sao i le taimi. E ui o isi uma ua manino mai ua tasi le masina ua tuai, ae o loo tatou ōgatusa ma Ieova ma Lana taimi. Aua nei faatagaina i latou e i ai ituaiga alofaga uma e fafao ia te oe. Na'o le va'ai i fa'amaoniga, ona e faia loa lea. O le a matou tu'uina atu ia te oe fa'amatalaga fa'aopoopo mulimuli ane i lenei Tala Fou. Ae ia iloa ua saunia le saito NEI!!!

Ou te fia faafeiloai atu foi i le toatele o uso fou faatoa outou vaavaai mai ia te au o aoao atu ia i latou e uiga i le Taulaga o le Saito Saito. O Shavuot, e pei ona outou manatua, e faatatau i le toetutu o le Au Paia e sosoo ai. O mea uma ia e uiga ia i tatou. Ou te faʻamoemoe e amata ona e aʻoaʻoina vaega loloto o lenei mataupu ma nisi o tala o loʻo matou saunia.

 

Auai i a Tatou Sauniga i le Sapati

Auai i a Tatou Sauniga i le Sapati

E toatele tagata e manaomia le faaaumea ma o loo nonofo i o latou aiga i le Sapati e aunoa ma se isi e talanoa i ai pe fefinauai. Ou te manaʻo e faʻamalosia outou uma e faʻatasi ma i matou i le Aso Sa, ma valaaulia isi e o mai ma faʻatasi ma i matou. Afai e le talafeagai le taimi ona mafai lea ona e faʻalogo i le aʻoaʻoga ma le midrash pe a maeʻa i luga o la matou YouTube channel.

O le a le mea o tatou faia ma aisea tatou te aoao atu ai faapea?

O le a matou talanoaina itu uma e lua o se mataupu ona tuu atu lea ia te oe e filifili. O le galuega a le Ruach (Agaga) e taitaia ma aoao oe.

Na tusia e le tusitala anamua o Rashi e faapea, o le upu Eperu mo le fagatuaga (avek) o lona uiga o Iakopo na “saisai”, auā o le upu lava lea e tasi e faaaogā e faamatala ai tuʻituʻi nonoa i se pulupulu tatalo faa-Iutaia, o le tzitzityot. Fai mai Rashi, “e faapea le uiga o tagata e toalua o loo tauivi e faatoilalo e le tasi le isi, e fusi e le tasi le isi ma fusifusia o ia i ona lima”.

Ua suia la tatou tauiviga atamai i se isi ituaiga tauiviga. O loo tatou tauivi ma Ieova a o tatou tauivi ma Lana Afioga. O se gaoioiga vavalalata, e fai ma faailoga o se faiā lea e fusia faatasi ai Ieova ma oe ma aʻu. O laʻu tauiviga o se tauiviga e iloa le mea o loo faatalitalia e Ieova mai iā i tatou, ma ua tatou “fusia” i Lē e fesoasoani iā ​​i tatou i lenā tauiviga.

I aso nei, e toʻatele e fai mai Isaraelu o lona uiga o le "Siamupini a le Atua", poʻo le sili atu - o le "Faituaga a le Atua".

O a matou sauniga Torah i Aso Sa ta'itasi e a'oa'o ai oe ma fa'amalosia oe e lu'iina pea, fesiligia, finau fa'asagatau, fa'apea fo'i ma va'ai i isi manatu ma fa'amatalaga o le Upu. I se isi faaupuga, e tatau ona tatou “tauivi ma le Upu” ina ia maua le upu moni. E talitonu tagata Iutaia i le lalolagi atoa e tatau ona e fagatua ma le Upu ma lu'iina pea A'oa'oga, A'oa'oga, ma manatu a le o lea e te le oo lava i le Upumoni.

E lē pei i tatou o le tele o lotu “E tautala le failauga ma faalogo tagata uma.” Matou te faʻamalosia tagata uma e auai, e fesiligia ma tuʻuina atu mea latou te iloa i le mataupu o loʻo talanoaina. Matou te mananaʻo ia avea oe ma se siamupini i le fagatuaga o le Afioga a Ieova. Matou te mananaʻo ia e ofuina le igoa o Isaraelu, ma le iloa e le gata ina e iloa ae e mafai ona e faʻamatalaina pe aisea ua e iloa ai le Torah e moni ma faʻamatalaga ma mea moni.

E iai a matou tulafono e ui lava. Tuu atu i isi e talanoa ma faalogo. E leai se talanoaga e uiga i UFO's, Nefilimi, Vaccines poʻo mataupu taupulepulega. E i ai a tatou tagata mai le salafa o le lalolagi e eseese vaaiga i le lalolagi. E le popole tagata uma po o ai le Peresetene o soo se atunuu faapitoa. Ia fa'aaloalo le tasi i le isi e pei o tagata fagatuaga o le upu. O nisi o a tatou mataupu e faigata ona malamalama ma e manaʻomia oe e matua ma afai e te le iloa, ona faʻalogo lea ia maua le poto ma le malamalama ma faʻamoemoe le poto. O mea lava ia ua poloaiina ai outou e ole atu ai ia Ieova ma na te foaiina mai ia i latou o e ole atu.

Jas 1: 5  ‘Ae ‘āfai ‘ua leai se poto i so ‘outou, inā ole atu ia i le Atua, o lē foa‘i tele mai i tagata uma ma le lē toe ta‘uta‘ua, ‘ona foa‘iina mai ai lea ‘iā te ia.

Matou te faʻamoemoe e mafai ona e valaʻaulia i latou o loʻo manaʻo e tausia le Torah e o mai e faʻatasi ma matou e ala i le taina o le sootaga i lalo. E toetoe lava pei o se talanoaga fa'aa'oa'o a le Torah ma tagata mai le lalolagi atoa o lo'o auai ma fa'asoa atu o latou malamalamaaga ma malamalamaga.

Matou te amata i ni musika ona sosoo ai lea ma ni tatalo ma e pei o loo e nofonofo i le umukuka i tua i Newfoundland ma maua se ipu kofe ma matou fiafia uma le tasi ma le isi. Ou te faamoemoe o le a e alofagia i matou ma lau kamupani i se aso.

O sauniga Sapati e amata i le 12:30 PM EDT lea o le a tatou faia ai tatalo, pese ma aʻoaʻoga mai lenei itula.

Sabbat middrash o le a amata ile 1:15 pm Sasa'e.

Matou te tulimatai atu e te auai i lo matou aiga ma faamasani i matou a o matou masani ia te oe.

Joseph Dumond o loʻo valaʻaulia oe i se fonotaga faʻatulagaina Zoom.
Autu: Potu Fono a Joseph Dumond

Auai i le Zoom Fonotaga

https://us02web.zoom.us/j/3505855877

ID Faʻatasiga: 350 585 5877
O le tasi popo telefoni
+13017158592,,3505855877# US (Germantown)
+13126266799,,3505855877# US (Chicago)

Faʻamolemole e lou nofoaga
+1 301 715 8592 US (Germantown)
+1 312 626 6799 US (Chicago)
+1 346 248 7799 US (Houston)
+ 1 669 900 6833 US (San Jose)
+ 1 929 436 2866 US (Niu Ioka)
+1 253 215 8782 US (Tacoma)

ID Faʻatasiga: 350 585 5877
Saili lau numera i le lotoifale: https://us02web.zoom.us/u/kctjNqPYv0


Le Kalena Faavavau

Le Kalena Faavavau

E maua mai i la matou upega tafa'ilagi se kalena e mafai ona e fa'aogaina e siaki ai aso o le masina e fa'atatau i le taimi e matua ai le karite ma le taimi e va'aia ai le masina. Pau lava le mea e tatau ona e faia o le download lea. https://sightedmoon.com/perpetual-calendar/

Faatasi ai ma le tausaga fou o le a amata, e mafai ona e aoao e uiga i le kalena aoe faamaumauina. O se meafaigaluega sili lea e maua ma e leai se totogi mo soʻo se tasi e manaʻo i ai.

Va'aiga Moon Sukkot 2025

Va'aiga Moon Sukkot 2025

Matou te fuafua e fai se SightedMoon.com Feast site i lenei Sukkot i Cleftrock Kentucky. E fa'atapula'aina le numera o nofoaga o lo'o avanoa, ma afai e te fiafia i ai, fa'amolemole fa'afeso'ota'i Ella Morgan e fesoasoani i le fa'atulagaina, fa'atulagaina, ma gaioiga. E tatau ona e fa'afeso'ota'i Ella ASAP ma fa'aagaga se nofoaga. E 55 nofoaga o loʻo avanoa, ma e tatau ona e faia se $100 teu i le aso 11 o Aperila ma le totogi mulimuli ia Aokuso 15.

Fa'afeso'ota'i grannyella44@gmail.com, ma e mafai ona e siaki le saite i https://cleftrock.org. O le nofoaga o le Vaa o Noa e na o le silia i le itula le mamao. O le a o'o mai nisi fa'amatalaga, ae ua o'o i le taimi e saini ai ASAP. Sukot o le a e amata mai ia Setema 8 ia Setema 15, ma siaki-i totonu ia Setema 7 ma siaki-i fafo i Setema 16.

Aisea tatou te Silage ai Saito?

Aisea tatou te Silage ai Saito?

Toe lafo mai ia Aperila 6, 2024

Ou te iloa o le toʻatele o outou o loʻo faitau i lenei mea e leʻi ola aʻe i se faʻatoʻaga. O le latalata atu o nisi o outou i se faatoaga o le taimi e te faatauina ai se taga susu, se pusa Cornflakes, po o le Cheerios. Ou te le o ula ia te outou, ae ou te malamalama i le mafuaaga e le malamalama ai nisi i mea o loo matou aoaoina atu iinei. Ae o le a ou taumafai e fesoasoani ia e malamalama.

O le Sapati talu ai, Mati 30, 2024, o le aso lona 28 lea o le faitauina o le Omera. O le matou aso muamua o le faitauga o Mati 3, 2024. Mati 31, 2024, o le Aso Galue Saito mo nisi tagata. O le aso muamua lea na latou faitauina ai le Omera. Mo isi, o le Wave Sheaf Day e le o'o ia Aperila 28.

Ona tatau loa lea ona e faitauina aso ta'itasi o Saito Saito e 50 se'ia amata le seleselega muamua o le Saito po o le Yom HaBikkerim.

O lea la, o le a iai le Shavuot ia Aperila 21 mo tatou, Me 19 mo le vaega lona lua, ma Iuni 16 mo ​​le vaega lona tolu.

Ioe, matou te talitonu i ituaiga e fitu e fua mai i le taimi e tatau ai, ua sauni e avea ma FUATAU MUAMUA. Shavuot, e tatau ona e ofoina atu fua muamua o le seleselega o saito i foliga o areto e lua ma mea faafefete i totonu.

Na ou mauaina se ata i le Sapati talu ai, ma sa matou faia foi nisi o fanua saito e ootiina i le aso 29 o Mati mo le saito.

O le ata leae ave e יפעת ינוקא

Aisea e toto ai e le faifaato'aga le saito, o le uiga lena o lenei fua, ona tipi lea ae le'i 100% le matua? Vaai i le palau. E le o se tuufaatasiga mo le seleseleina o saito. O se palau mo le moa po'o le tipiina o fuala'au ma tu'u i laina e fa'amago. Aiseā ua ia faia ai lenei mea?

Ina ua uma ona faʻaalu uma na tupe e totō ai le fanua i saito, aisea e faʻaumatia ai i luga o le silasi?

Fa'ataga a'u e fa'asoa se su'esu'ega e uiga i le aoga o le silage i vaega eseese o le tuputupu a'e. Alu ile siata ile so'oga pe a e fia va'ai atili.

Fautuaga masani mo le seleselega cereal tama'i saito mo silage o se fa'afitauli mo le tele o tausaga. Afai o le sini autu o le fa'ateleina lea o le tau o le silage, e aunoa ma le mafaufau i fua o le DM, o le fautuaga o le seleseleina lea i le tulaga o le ta'avale. I le isi itu, afai o le sini autu o le faʻateleina o fua e aunoa ma le ositaulagaina o le aoga o meaʻai, o le fautuaga o le seleseleina i le tulaga o paluga vaivai. Seleseina ile tulaga ta'avale DM e maualalo ile 31% (7.4 Tone/ha) fa'atatau ile paluga vaivai. O nei fautuaga ua fausia mai le vaaiga agronomic ma suʻesuʻega falesuesue, e aunoa ma le fafagaina o povi susu (Contreras- Govea et al., 2006; Coblentz et al., 2018).

I se suʻesuʻega talu ai nei na faia e Randby et al. (2019), sa seleseleina le saito atoa i laʻasaga e lua, o le paluga muamua ma le paluga vaivai i le malo, ona paʻu lea ma afifi i le palasitika e aunoa ma ni faʻaopoopoga mo le itiiti ifo i le 90 aso. A mae'a se vaitaimi o le fa'afefete, sa fa'aaisa bale ma teu i totonu o le pusaaisa se'ia amata le fa'ata'ita'iga fafaga. A'o le'i amataina le fa'ata'ita'iga, o le afa o pa'u mai la'asaga ta'itasi ua matua sa fa'agasolo ina ia fa'aitiitia ai le lapopo'a o fatu. Ma mai vaega ta'itasi o le saito saito i la'asaga ta'itasi ta'itasi, fa'agaioiina ma leai se fa'agaioiina, e 4 togafitiga le aofa'i, sa fa'atulaga ai taumafa e fa.

Sa ofoina atu le saito atoa ad libitum e na'o le pau lea o mea'ai, fa'aopoopo i ai le 7.5 kilokalama/d ole fa'aopopoga fa'aopoopo i povi susu ole midlactation (pe tusa ole 155 DIM ma le 22.1 susu kilokalama/d). E tele fa'amaumauga mo ta'otoga 'ese'ese na aoina mai i lenei su'esu'ega, ae o le fa'amoemoe autu o lenei fa'amatalaga o le fa'ailoaina lea o le eseesega i le va o le matua o le saito atoa ma le a'afiaga o le fa'atinoga o povi.

O fa'ai'uga na fa'ailoa mai ai e leai ni a'afiaga o le fa'againa o saito i so'o se ta'iala tau mea'ai. O le mea lea, o tau e leʻi faʻaogaina ma faʻatautaia sa averesi (Laulau 1). O le aoga o le saito atoa, porotini, NDF, ADF, ma in vitro digestibility e tutusa i le va o laʻasaga matua e lua, e ese mai suʻesuʻega muamua, lea e masani ona faʻateleina le NDF ma le ADF ma faʻaitiitia le faʻamaʻi aʻo agaʻi i luma le matua. I le lima, e sili atu le masoa i luga o le paluga vaivai nai lo le paluga muamua. O le la'ititi la'ititi la'ititi o le tau aogā o paluga saito e lua e mafai ona fa'amatalaina ai le fa'atinoga o le povi, e o'o lava i le tele o le taumafaina o le DM ma le susu o povi e fafaga i paluga paluga saito, e tele atu le masoa.

I se aotelega, o le saito atoa e seleseleina i le amataga o le paluga po o le paluga vaivai e mafai ona fafagaina i povi susu e aunoa ma le taofia o le gaioiga a le povi. Ae ui i lea, e ese le fa'atinoga o povi e mafai ona fa'amoemoeina mai povi fa'asusu vave.

O le a le taimi sili e selesele ai saito, ina ia sili ona lelei mo povi susu?

Le alava, malosi, polotini, calcium ma phosphorus faʻamaumauga o Laulau O le 1 ma le 2 ma le Ata 1 o lo'o fa'ailoa mai ai o le taimi sili e tipi ai le saito e fai ma mea'ai mo povi faisusu e amata mai i le ta'avale e o'o i le vave ulu. I nei laasaga e lua, o le malosi e 68 i le 76 therms i le 100 pauna ma le palatini mama e tusa ma le 15 i le 21 pasene. E tatau ona maua e le povi maualuga le 70 therms o le malosi i le 100 pauna mea mamago ma le 15 pasene le palatini, e tusa ai ma fautuaga a le National Research Council. O le mea lea, o le saito mo le saito e tipiina i le seevae po'o le ulu muamua o le a lava le malosi ma le polotini pe a fafaga fa'atasi ma se saito paleni e fa'atumauina ai le maualuga o le gaosiga o le susu.

Atonu e tatau ona amata le seleselega pe a oo atu le saito i le tulaga o seevae; afai e vave ona maua le seleselega e aunoa ma le faʻalavelave mai le tau, ma isi mea, o le tipiina o sage mulimuli e tatau ona i ai i le amataga o le ulu. O le tu'uina atu o le saito e aga'i i le ogatotonu o le ulu e fa'aitiitia ai le malosi ma le palatini mama ma fa'atupu ai le mana'oga mo se fa'aopoopoga sili atu. O le ata 1 o lo'o fa'aalia ai le manatu lenei: E lua laina fa'ata'atia e fa'atusalia ai le malosi ma le porotini mana'oga o le gaosiga maualuga. O le saito e tipi i le seevae ma le ulu muamua e iai le malosi ma le polotini i luga atu o tulaga e manaʻomia mo tagata gaosi oloa maualuga. Peita'i, e le mafai e povi ona 'ai ia lava saito saito e tipi i le seevae ma le ulu vave e fa'amalieina mana'oga malosi, ma o le a mana'omia ni fa'ama'i. O saito tipi i le ogatotonu o le ulu ma mulimuli ane laʻasaga e i lalo ifo o le malosi ma le polotini manaʻomia mo tagata gaosi oloa maualuga.

E ui ina sili atu fua e ono maua pe a tuu le saito e matua i le tuai o ulu, susu, paluga po o fatu, o le saito e itiiti le malosi ma le polotini (e tusa ma le 50 therms i le 100 pauna ma le 8 i le 10 pasene le palatini mama). E le sili atu lenei mea nai lo vaomago masani. E le mafai ona fua tele mai povi pe a taumafaina le saito e tipi tuai nai lo le amataga.

Feekes 10.1 Boot stage awns va'aia Feekes 10.5.1 Amata fuga

Feekes 10.1 Boot stage awns va'aia Feekes 10.5.1 Amata fuga

O le ulu ua atoatoa ona atia'e ma e faigofie ona iloa i le vaega fulafula o le fa'afu laulaau i lalo ole lau o le fu'a. Ole fua ole tuputupu a'e o Feekes ile la'asaga 10 ua vaevaeina e faapea:
Feekes 10.0 tulaga amata
Feekes 10.1 awns e iloa atu, ulu o lo'o alia'e mai i le ma'a o le fa'afu o lau fu'a.
Feekes 10.2 ulutala 1/4 mae'a
Feekes 10.3 ulutala 1/2 mae'a
Feekes 10.4 ulutala 3/4 mae'a
Feekes 10.5 ulutala ua mae'a
Feekes 10.5.1 amata fuga
Feekes 10.5.2 fuga atoa i luga ole spike
Feekes 10.5.3 fuga atoa i lalo ole spike
Feekes 10.5.4 fatu vai matua
O le saito e tele lava ina pollinate e le tagata lava ia. O le tele o fugala'au e fa'a'ele'elea a'o le'i fa'ate'a ese atu. E ui lava ina tupu a'e fugala'au mo ni nai vaiaso, ae o le fuga i totonu o se laau saito e masani lava ona mae'a i ni nai aso. A mae'a le Feekes stage 10.5.3, o vaega totoe o le tuputupu a'e e faasino i le matua po'o le matua o le fatu.

 

Feekes 11.0 matua

Feekes 11.0 matua

Feekes 11.1 susu fua Feekes 11.2 mealy pula Feekes 11.3 fatu malo Feekes Feekes 11.4 saunia seleselega E tupu i le 4 i le 5 aso talu ona uma le ulu. O le taimi e tumu ai saito e fai si eseese, e faalagolago i le tau. E masani lava e laʻititi i le 30 aso i siosiomaga faʻalavelave maualuga, ma e mafai ona sili atu i le 50 aso i le maualuga o fua, siosiomaga maualalo faʻalavelave.
O saito ua matua ma selesele-fua-Feeke 11.4
feek

I le aso 5 o Fepuari, 2024, na faʻasalalau ai e Marina Levi lenei ata i luga o le Facebook o le saito naʻo le sau mai le faʻataʻavalevale i le eria o Gaza. I le vitio i luga o le Instagram, e mafai ona e vaʻaia o le isi vaega o le fanua e le tele ni ulu e sau i fafo i le taimi nei. Afai tatou te fa'aogaina le siata FEEKE'S o lo'o i luga ona fa'aopoopo lea o le 50 aso i le Fugala'au, o le 10.5 i luga o le Fua Feekes, tatou te fa'ai'u ia Mati 25, 58 + 50 = 108 i luga o le fua. Afai tatou te faʻaogaina le fua faʻatasi ai ma ulu o saito naʻo le sau mai le seevae, Feeke's 10.1, ona tatou faʻamutaina lea i luga o le fua a Feeke i le 100-aso vaega o le fua ia Mati 25, faʻapea foi.

O le isi ata lenei na pu'eina e Marina Levi ma fa'asalalau i luga o le Facebook i le aso 10 o Mati, 2024, mai le eria o Gaza. E mafai ona e vaʻaia le mamafa o ulu ma amata ona paʻu, suia mai le lanu meamata i se lanu auro. O ulu nei ua te'a mamao atu i le tulaga fuga ma i se mea i tafatafa o le laasaga 11 a Feeke, e tusa ma le 75 aso, tuu pe ave ni nai aso. A e va'ava'ai toto'a, e mafai fo'i ona e va'ai i nisi o fa'atauga ua liua enaena. E tusa ai ma le fua Feekes pe a tatou faaopoopo 25 aso i lenei aso o le saito o le a 100 aso ma sauni i le tusa o Aperila 3, 2024.

E galue Marina i fa'ato'aga mo le tele o faifa'ato'aga eseese, o lea e tele lona poto masani i mea uma mai le saito i pateta i moli ma avoka. Na te faia uma lava e ala i le galue i le tele o faatoaga, ma e mafai ona tatou vaaia le tulaga o le fanua i soo se mea i le itu i saute o loo galue ai.

I ata e lua o lo'o soso'o mai, o lo'o tipiina le saito mo le fa'apala. E le tu'u fa'amamago tele i totonu o fanua e fa'atumauina ai le tele o mea'ai i totonu o le saito e mafai, lea o le a fa'aaogaina mo le fafaga a le povi susu, e pei ona ou fa'asoa atu ia te oe i luga. E tipiina pe a uma ona ulu ma a o leʻi liu fatu malō. E tipi i le paluga paluga, pe a ma le 10.5 i le 11.2 po'o le 58 i le 80 aso i le fua Feeke.

O le vaiaso talu ai, na matou lafoina ai le matou ata faavaa o le saito i le amataga o le auro. O le a ou toe lafoina i lalo. O i latou mai le eria o Mekito ma ave ia Mati 28 ma le 29, 2024, by יפעת ינוקא

O le a le laasaga e te tu'uina ai lenei saito? Matau ua liu auro ia ogalaau. I le fa'aaogaina o le Fua a Feeke, e tatau ona te'a le la'asaga fuga o le 10.5 po'o le 58 aso. Ou te fai atu ua te'a le laasaga muamua o le matua ma e tusa ma le 11.2 a Feeke, ae o le 11.4 a Feeke ua sauni e selesele. E mafai ona e va'ai i lenei mea?

 

O le faafitauli la lea e oo mai i lenei aso, Mati 31, a o ou saunia lenei nusipepa mo le isi Sapati i le aso 6 o Aperila.

E tasi le vaega o le au uso o loo i ai nei (Mati 31, 2024) o loo tausia pea le Aso o Sale Saito mo le Karite. Na ma faʻamaonia ma Randy o le karite o Aviv i le aso 3 o Mati, 2024. Sa latou matua le ioe. Ae ua tatou i ai nei ina ua latou faapea mai o le taimi lea e selesele ai le karite, ma ua tatou iloa atu ua toeitiiti lava saunia le saito. O le mea moni, i le lipoti a Brian Convery o Mati 26, 2024, na ia taʻua ai lenei mea e faatatau i ata na ia lafoina:

Ia matau nei mea ua tatou le o toe vaaia o tupu a'e ia i latou. Sa'o, e le toe iai se karite vao e maualuga i luga a'e o latou. Ua uma ona nutililii ma pau i le eleele.

O lo'o ia ta'u atu ia te oe o le karite ua uma ona ta'e ma toe sua. E le mafai ona e seleseleina le karite seʻia oʻo i le Aso Galue Saito, lea mo ia o Mati 31, i le po na muamua atu. Afai o lea ua malepe le karite, o lona uiga ua e tuai le masina i lau ta'utinoga. E le o toe fua muamua e te aumaia i le Malumalu, ae o fua mulimuli, e pei o Kaino, lea na matou faaali atu ia te oe i la matou vitio i le lua vaiaso talu ai.

I le Aso Faraile, Mati 29, 2024, na lafoina ai e Brian mea nei:

Se'i manatu o le aso Wavesheaf ua na'o le lua aso o totoe o lea se'i siaki le amataga o le seleselega.
Ua malilie faatasi Yifat ma Elad: o le aiga karite ma saito ua sauni e fusia i fusi saito i le Aso Sa po'o le toe fo'i mai o tagata mai le Tausamiga a le UB.
I le ata lona tolu ua ou li'o ai nisi o toega mulimuli o karite vao o loo ola faatasi ma o latou uso le karite ma o latou tausoga o saito o loo maua pea i lenei itulagi. Manatua i le amataga o le tausaga le maualuga o le karite vao i luga o o latou aiga i nei fanua i Galed.

O loo ia taʻu atu iā te oe ua sauni le karite ma le saito e selesele. O LE ā? Afai o le aso 31 o Mati o le Aso Galue o Saito, o fua muamua o karite e tatau ona talotalo, ae le o le saito, ma e mautinoa lava e le o faatasi uma. O le isi lea fa’aaliga e tasi le masina ua tuai ai i le taimi o tausamiga i lenei tausaga.

I le aso 30 o Mati, 2024, na lafoina ai e Brian le faamatalaga lenei. Fa'amolemole tu ma mafaufau i mea o lo'o ia ta'u mai ai iinei mo mea maualuluga i matu. O le ā la le uiga o lenei mea mo le maualuga pito i lalo i le itu i saute e lata ane i Reima? Na ma lipotia ma Randy le Barley Aviv ia Mati 3, 2024.

Taeao Manuia ma se aso Sapati manuia mo outou.
O le aso 5 lea i le tatou tausiga o aso o le UB ma le Wavesheaf Day e faia taeao ua tatou manatu o se taimi lelei lea e lafo ai nisi o karite ma fanua saito i luga o le maualuga i le Nofoaga Tutotonu ma le Matu o loʻo tipiina mo vaomago. E le'o fa'agaioiga fa'atosina. O le vaomago o le a fa'amago i totonu o le fanua mo ni nai aso e su'e ia le itiiti ifo ma le tasi ina ia mautinoa e leai se susu o totoe i totonu. O le isi foi lea o le karite ma le saito e pei ona tatou talanoaina loloto mo e ua i ai taliga e faalogo ai. (5 ata muamua)
O nofoaga uma nei ua oo i tulaga o paluga ona o le malosi o le la, vevela, ma le matagi sa faatatau i ai e Tama ma o loo faaauau pea ona faaaoga i le Laueleele. Ioe, e oo lava i mea maualuluga ma i le itu i mātū o le Vanu o Isereelu.

E oo mai i lenei tusitusiga, Mati 31, 2024, o i tatou o ē na tausia le Aso Galu o Saito iā Mati 3, 2024, ua toe tolu nei vaiaso po o le 21 aso seʻia oo ina mafai ona ofoina atu iā Ieova le uluaʻi seleselega o saito. Soʻo se tasi e faʻamaoni mata e mafai ona iloa o le saito ua ulu ma amata ona liu auro. O lo'o i luga ole fua ole Feeke ile tulaga 11. E 25 aso se'ia o'o i le matua, ma o lo'o ou toe su'eina le isi 21 aso se'ia o'o ia Shavuot ia Aperila 21, 2024. HMMM. Ou te mafaufau pe atonu e saʻo le tatou tausia o le Paseka i le masina talu ai.

O i latou e tausia le Aso Galue Saito i le aso 31 o Mati e tatau nei ona faitau le 50 aso i le seleselega o Saito Saito Muamua, lea, e pei ona matou fai atu mo i latou, o Me 19 po o le 50 aso mai Mati 31. O le faalavelave, e pei ona molimau Brian, o le saito. ua matua nei. Ua matua nei, e tusa ai ma Brian. O lea la, ua matua fua nei fua, ma i le 50 aso, o le a lē toe avea i latou ma fua muamua, ae o le a totoe o le a latou avatu iā Ieova. E le gata i lea, e tusa ai ma le mea na ofoina atu e Kaino, o le a le taliaina.

Ae o loo iai isi vaega o loo faia le Paseka pe tusa o le taimi e tasi ma Hillel, e faavae i le molimau a Yoel ma Devorah o le a tausia i lena taimi. Fai mai Brian o le karite ua uma ona malepelepe ma e le o toe vaaia i le taimi nei. O le a latou leai se mea i le taimi latou te tausia ai le Aso Galue Saito i le aso 28 o Aperila. Ona sosoo ai lea ma le 50 aso pe a uma lenei o Iuni 16. O le atoa lena o le 10 vaiaso, po o le 70 aso mai le taimi nei. Vaai i ata o le seleselega o loo faagasolo nei. O le a le mea o le a totoe ia Aperila 22?

Afai e fa'ailoa mai e le fua a Feeke o lo'o i ai le saito i le tulaga 11 i le taimi nei, ma sili atu i le 25 aso e sili atu ona matua, o fea la o le ai ai le saito i le itu i saute i le 70 aso?

Ona toe foi lea i le Aso Sa Mati 31, na lafoina ai e Brian le faamatalaga lenei:

Ua fesili pea nisi e uiga i le karite vao. Ou te fai atu faigofie ia i latou e toe foʻi ma mulimuli i le masina talu ai o pou ma o le a mafai ona e lamu i mea moni uma. O le tele o le vao i le 2 o le totōina o saito itulagi ua uma ona faʻasalalau a latou fatu, o vao 'oti ma vao talia.

Na ia toe fai atu foi ia te oe e leai se karite e avanoa mo le Aso Galu o Saito aua ua uma ona ta. O se fa'aaliga manino lea ua tasi le masina talu ona tuai. E leai se tasi o ata na ia lafoina e ana ia ae e sau mai isi i luga o le itulau Facebook e uiga i le Natura i Isaraelu https://www.facebook.com/groups/1629688417246907

E mafai ona e ta'ita'iina se solofanua i le vai ae e le mafai ona e fa'ainu. E mafai ona e tuʻuina atu mea moni uma i le lalolagi, ae e le mafai ona e faʻaosofia se tagata e mafaufau. Matou te manaʻomia le tele o tagata mafaufau faʻapitoa e vaʻavaʻai ma vaʻavaʻai mo le muamua o ituaiga e fitu e matua i taimi tatau. Auai i lenei vaega i luga o le Facebook ma matamata ma matamata i le matagofie o le fanua i le taimi e tasi. https://www.facebook.com/groups/1629688417246907

Na lafoina foi e Brian lenei ata, lea e sau mai le eria o Megiddo ma pueina ia Mati 28 ma le 29, 2024, by יפעת ינוקא

O mea muamua e lua o le Seven Species ua sau sa'o ile taimi. O loʻo tatou vaʻavaʻai mo le maeʻa o le taamilosaga o saito ona sosoo ai lea ma le lua masina o le fua muamua o vine. E amata mai iā Iuni 8 e oo iā Iulai 7, 2024. O le lona 5 lea o masina na toe aumai ai e sipai e toʻa 10 le fuifui vine tele.

Num 13: 23 ‘Ona latou o‘o atu lea i le vanu o Esekolo, ‘ua latou selesele ai i lea mea se lālā ma le fuifui vine e tasi. ‘Ua latou amoina fo‘i i le va o tagata e to‘alua i luga o le to‘oto‘o, ma nisi o rimoni ma mati.

Num 13: 24 Ua faaigoa lea mea o le vanu o Esekolo, ona o le fuifui vine na tatuu i lalo e le fanauga a Isaraelu.

Ina ua latou toe foi mai ma le fua o le laueleele, sa latou aumaia foi se tala leaga. O le taimi lea na tuuina atu ai le fetuu 9 o Av ia i latou e feoai solo i le vao mo le 40 tausaga.

Aperila 1, 2024: Va'ai i le La'au Saito lea.

Ona e va'ai loa lea i le 'au lea e tasi, va'ai i fanua i tua. O lenei mea na ave e se tamaʻitaʻi o loʻo galue i faʻatoʻaga i ituaiga eseese i le eria o Gaza. Na ma folafola atu ma Randy le Barley Aviv and Wave Sheaf Day i le eria lava e tasi i le aso 3 o Mati, 2024. I le taimi nei, ua liu samasama auro le saito. E oo ane i le taimi e te faitau ai i lenei mea, ua toe na o le lua vaiaso e ofo atu ai le uluaʻi fua o saito i le Aso Sa, Aperila 21. Iā Aperila 22, o le a ofoina atu ai e le toʻatele o Kariate a latou karite, po o fua mulimuli, mo la latou Aso Sasala Galu.

O le ata na puʻeina e Marina Furman-Levi i le Gaza strip Mati 31, ma faʻasalalau Aperila 1, 2024 i luga o le Facebook.

O nisi o loʻo tuʻuaʻia aʻu i le tuʻuina atu o se ata sese, fai mai e le taulia lenei mea ona o saito aiga. Ioe o saito aiga. O le a se isi mea na latou totoina? Latou te leʻi totō saito vao pe selesele foi saito vao. O se Takanot.

O nisi ua fautua mai e tatau ona tatou faaaogaina na o saito emmer vao e selesele ai i Shavuot. Sa ou alu foi ma lenei mea mo sina taimi. O le faalavelave e leai se tasi o Isaraelu e totō pe selesele. E faigofie le mafuaaga.

E ui lava na faʻaola i Aikupito anamua, e leʻo faʻatupuina le emmer vao mo le taumafa a tagata i le tala faasolopito lata mai.[7] masalo ona o le faigata ona tuueseeseina o aputi ma fatu fatu, sa manaʻomia muamua ona tuʻia tui i le sima ma le maʻa.[10]

(7) Dalman, Gustaf (2020). Nadia Abdulhadi-Sukhtian (ed.). Galuega ma Aganuʻu i Isaraelu, voluma II. Vol. 2 (Faatoaga). Faaliliuina e Robert Schick. Ramallah: Dar Al Nasher. itulau 288–289. ISBN 978-9950-385-84-9.

(10) Amar, Soara (2015). Flora ma Fauna i Aoaoga a Maimonides (i le gagana Eperu). Kfar Darom. itulau 96–97. OCLC 783455868.

https://en.wikipedia.org/wiki/Emmer#cite_note-Dalman2020-7

O le saito o loʻo faʻaaogaina i aso nei mo le falaoa (Triticum Aestivum), e afua mai i le saito vao, ma o se tasi lea o faʻatoʻaga sili ona taua i le lalolagi i aso nei, faʻatasi ai ma sana ma araisa. Na amata ona tupu aʻe i le Laueleele Laueleele, (le laueleele mai i Mesopotamia anamua (Iraq i aso nei) e oo atu i Aikupito, e aofia ai ma Isaraelu. o rimoni, o le nuu o le suāuu olive ma le meli” (Esoto 8:8) ma le tele o igoa eseese o loo faaaogā e le Torah e faamatala ai le saito i vaega eseese o le tuputupu aʻe ma le tuputupu aʻe ua faailoa mai ai le tāua o le saito ua vaaia mo tagata.
https://www.neot-kedumim.org.il/index-plant-of-the-month/wild-wheat/

A e fatuina se Takanot poʻo Mai'sim o loʻo e faʻaopoopoina i le Torah. O loo talosaga mai Ieova ia tatou aoina fua muamua i le laueleele. o Uluai Fua o ituaiga e fitu ma avatu ia te Ia.

Ou te le o osofaia se tasi o tagata sailiili karite mo o latou talitonuga. E leai se mea e fai ia te au po o se isi lava. E fesootaʻi uma lava i le auauna iā Ieova ma le tausia o ANA tausamiga i le taimi tatau. O loʻo ia te aʻu le mea ou te talitonu o se malamalama lelei. E ese le vaaiga a isi. E le avea lena mea ma mea ou te inoino ai ia i latou. Ae e faia ma ua mafua ai ona inoino nisi o uso ia te au ma au lipoti. E faanoanoa lenei mea. E tatau ona tatou fagatua ma le upu ina ia iloa ai le upumoni ona salamo lea ma toe foi i ai pe a tatou aoaoina.

Ou te le manatu e faitau e Devorah la'u nusipepa. Afai na te faia o le a le tau alu i fafo e fai se sailiga. O se tasi o eseesega i lo tatou va o le fesili e uiga i le taimi e mafai ai ona e seleseleina le karite. Ua matou faia la matou mataupu ma la matou vitio e uiga i lenei mea. O lea la e mafai ona e faitau i lana tala e uiga i lenei mataupu ma e filifili.

Le au pele,

A o matou sauni e fa'atino la matou Su'esu'ega lona 3 o Karite o le vaitau i le vaiaso fou, matou te fia fa'aaoga lenei avanoa e tali atu ai i au fesili pe fa'atagaina le seleselega a'o le'i o'o i le IOm HaNafat HaOmer (O le Aso o le Taulaga o Saito Saito. ).

Matou te malamalama o lenei fesili e afua mai i le "Yom HaNafat HaOmer (O le Aso o le Taulaga o le Fuga Saito)", o loʻo taʻua o le "pe a amata le selesaito i luga o saito tutu", i le Teuteronome 16: 9. Ma e ui o nisi ua faauigaina lenei mea o le uiga. ‘ina ‘ia lē mafai ‘ona tatou selesele a o le‘i o‘o i le IOANEFA HAOMER (O le Aso o le Taulaga Fa'asalaina), e lē o lo tatou malamalama lea.

Pe a tilotilo i lenei fuaiupu i lona talaaga (Dt 16: 9-12), tatou te iloa ai o loo talanoa e uiga i le ChagHaShavuot (Tausamiga o Vaiaso), ma e foliga mai o loʻo faʻaaogaina le fuaitau "pe a amata le selesaito i luga o le saito tu", e pei o. o se euphemism mo Yom HaNafat HaOmer (O le Aso o le Taulaga o le Saito Saito), ina ia faasino atu i le mea moni e faapea o le faitau fitu vaiaso (Lev 23:15), e amata ia i tatou i le faamanatuina o le amataga o le seleselega o saito (karite) ( Lev 23:10), ma faaiʻu faatasi ma i tatou tatou te faamanatuina le iʻuga o le seleselega o saito (saito), i le Chag HaShavuot (Tausamiga o Vaiaso).

O le malamalama e faapea ua faatagaina i tatou e selesele a o leʻi oo i le aso o le Aso o le Taulaga o Saito Saito, e lagolagoina foʻi e le mea moni e faapea, o le omera, lea tatou te avatu i le ositaulaga i Chag HaMatzot (Tausamiga o Areto e lē Faafefeteina), mai le seleselega (Lev 23:10), ma le mea moni e tatau ona tatou selesele pe a oo ina matua fanua karite, pe o le a nutiu ulu (Exo 9:31, Mareko 4:29).

I le taimi nei, e pei ona mafai ona e mafaufauina, o i latou e talitonu i lenei fuaiupu o loʻo faʻamaonia mai e faʻasaina i tatou mai le seleseleina aʻo leʻi oʻo i le aso o le Aso o le Taulaga Fuafu saito, e faʻamalosia e amata le tausaga i le amataga o le taamilosaga o le la, ina ia pe a mana'omia le seleseleina o fanua, e mafai ona latou faia, ma e le ma'umau a latou fua.

O le mea lena tatou te vaʻai ai i nisi tagata e amata le tausaga i le na o le omera o Aviv Barley (o le a le pasene o lena "omera" moni Aviv e fesiligia), mai se fanua e tasi, ma le soifua maloloina o le eleele (o isi e vaʻavaʻai i le totoina o le karite ua totoina. lea e vave ona fua), e tele taimi e i ai le fanua i le toafa (Negev), ma o nisi e manatu e maua lenei mea e Yom HaNafat HaOmer (O le Aso o le Taulaga o le Fuafu Saito) tusa lava pe pa'ū i le faaiuga o le aso malolo, pe o le kiona. i Ierusalema, ua lelei uma mo le amataga o le tausaga fou. E toe faapea foi, ona afai e talitonu se tasi ua faasaina ona tatou seleseleina a o lei oo i le IOm HaNafat HaOmer (O le Aso o le Taulaga o le Saito Galu), e tatau ona latou taumafai e taofi i soo se ituaiga o faamaoniga o le amataga o le tausaga, tusa lava po o le a. o le a le tele o le fa'alautelega e ono o'o iai.

I lo matou manatu, e le o ni faailoga na o le amataga o le tausaga, ma ua na o se faataitaiga e faapea, o le malamalama e le mafai ona tatou seleseleina a o lei oo i le IO HaNafat HaOmer, e le sa'o.

I le aotelega, e foliga mai e leai se faasaina o le seleselega a o lei oo i le aso o le Taulaga Faasausala, ae e faasaina i tatou ona aai i le seleselega a o lei aumaia le Taulaga Lulu (Lev 23:14).

O lo'o matou fuafua e faia se isi Su'esu'ega Karite a'o le'i o'o i le Va'aiga o le Masina Fou (9 Aperila 2024), ia mautinoa e lesitala i la matou lomiga ma ala o faasalalauga faaleagafesootai

platforms, ina ia e mauaina lena lipoti i le taimi lava e sau ai.

Fa'ataga a'u e fa'asoa atu se ata manaia tele iinei ma oe i le isi. Na pueina le ata ia Aperila 3, 2024 e דוד דניאל E ese le matagofie o Isaraelu.

Fa'aauauina o Silage Saito

Fa'aauauina o Silage Saito

Na ou manaʻo e faʻaali atu ia te oe le tele o le faʻaogaina o le saito i Isaraelu. O le tulitatao lea o le tatou faamalamalamaga i le vaiaso talu ai e uiga i le taimi e fafasi ai le saito. O nei vitio e tolu e mai le 2023.

 

 

I lenei vitio o loʻo sosoo ai, faʻalogo i le taimi e seleseleina ai le silage. E fai mai pe a o'o le Saito i le fuga o le paluga vaivai. O le vaiaso talu ai, na matou faʻaalia ai le tele o ata o faʻatoʻaga saito o loʻo seleseleina mo le faʻafefe. O lenei vitio na'o le fa'amaoniaina o mea na matou fa'aali atu ia te oe i le siata Feekes ma le umi o le taimi e alu ai se'ia o'o ina enaena auro le saito ma sauni e selesele mo fatu fatu.

O le isi vitio lenei e mai ia Mati 28, 2024 i Emek Hefer. Na'o le fa'atatau i le taimi nei ua e iloa le taimi e tipiina ai le silase ma le umi se'ia o'o ina matua le saito. E tusa ma le 25 i le 45 aso.

Takanot ma Ma'asim

Takanot ma Ma'asim

O se tasi o aʻoaʻoga muamua na ou faʻalogo ai Neemia Gordon na tuʻuina atu e uiga i le gagana Eleni Iesu ma le Eperu Yehshua i tua i le taumalulu 2004/2005 i Lansing Michigan. Na ia faaseseina au i lenei malamalama loloto.

I ni nai tausaga ua mavae, na matou o atu ai i Isaraelu ma le faamoemoe e faailoa ai pe toafia le au suʻesuʻe karite, o nisi o i latou o tagata Karai, na latou faʻaofia Takanot ma Maʻasim i le sailiga o karite e amata ai le tausaga. O le tausaga nei foi, faatasi ai ma tagata uma e fai mai o aʻu o se pepelo ona o le faʻaaogaina o a latou lava molimau e faʻaalia ai o le karite moni o Aviv poʻo ni taliga lanumeamata e pei ona matou taʻua, ua oʻo i le taimi e toe vaʻai ai i le mea tonu o Takanot ma Maʻasim. ma pe ua tatou faaopoopo pe leai foi i le Torah mea e le tatau ona tatou faaopoopo.

O loʻo ou tautala faʻapitoa e uiga i takanots nei:

  • E tatau ona i ai sau seleselega lanu enaena e le'i oo i le faaiuga o le 12 masina.
  • E tatau ona i ai sau fanua e tumu i karite enaena, fua, ua saunia e selesele i le faaiuga o le 12 masina.
  • E tatau ona e maua le atunuu atoa ma fanua o riipe enaena, selesele-sauni karite i le faaiuga o le masina lona 12.
  • E tatau ona iai lau karite enaena ua saunia i le aso 10 o le masina muamua.
  • E tatau ona i ai lau karite lanu meamata e mafai ona tao i le aso 10 o le masina muamua.
  • E tatau ona e fanauina ni tamai mamoe.
  • E tatau ona e fuga vine.
  • E tatau ona iai sau Storks o lo'o faimalaga i luga.
  • E tatau ona e .... fai sau lava takanot.

A'o tatou aga'i atu i le Tausamiga o Shavuot i le fa'ai'uga o le vaiaso, e tatau fo'i ona tatou lauga atu i se isi fuifui takanot, o nisi sa ou iai muamua. Muamua lava, e leai se tasi o tagata suʻesuʻe Karaite e suʻe saito e tulitatao ai a latou lipoti o karite. O nisi nei o takanot ua faaopoopo i fua muamua o le seleselega o saito:

  • E tatau ona e fa'aaogaina na'o le Saito Emmer Black aua sa fa'aaogaina i totonu o le Malumalu.
  • E le mafai ona e faʻaaogaina saito GMO o loʻo totoina i aso nei.

E ui lava o Emmer saito na maua i totonu o pyramid faatasi ai ma isi ituaiga, o se oso o le faatuatua e fai mai e na o le pau lea o le saito e faaaoga i le Malumalu. I aso nei, o le emmer saito e na o Kalilaia ma Kolan e maua i nofoaga maualuluga.

E leai se GMO saito o loʻo totoina faʻapisinisi i le lalolagi, sei vagana ai Argentina. O le fai mai o saito uma o le GMO ma e le tatau ona faʻaaogaina vagana ai le ituaiga Black Emmer e le moni.

Saito ua suia e le kenera is saito sa i ai na enisinia genetically e ala i le togafiti tuusao o ona genome faaaogaina biotechnology. E oʻo mai i le 2020, e leai se saito GM o loʻo totoina faʻapisinisi, e ui o le tele o suʻega fanua na faia, ma le tasi ituaiga saito, Bioceres HB4 Saito, maua mai le faʻatagaga faʻatonutonu mai le malo o Atenitina.[1]

https://en.wikipedia.org/wiki/Genetically_modified_wheat

I aso nei i le 2024, o le faʻapogai o a tatou saito uma e sau mai le vao Emmer saito. O le saito Durum e tupuga mai i le ituaiga Emmer.

O tautotogo uma lava i totonu o le Faatoaga o le Tusi Paia, e luluina ai e tamaiti aʻoga aʻoga lotu ituaiga e lua o saito anamua, o le einkorn saito, o le tina o le tuaa o saito uma, ma le emmer wheat, o le puna o fatu o ituaiga o saito i aso nei. Einkorn vao e masani ona ola i eleele oneone pe papa lea e le manuia ai isi ituaiga o saito. O le Emmer wheat e maualuga atu lona fua ma fatu gaʻo ma sili atu meaʻai nai lo le einkorn. E mauoa i le kulūlū, o le ituaiga lea e masani ona totō mo le faiga o falaoa i le itu i sasaʻe o le Metitirani ma Aikupito i le taimi na aumau ai Isaraelu i inā. O le “areto o le puapuaga,” o le paluga lē faafefete lea na faia e le fanauga a Isaraelu, i lo latou faanatinati, i la latou malaga mai le nofo pologa i le saolotoga, na faia mai i le saito emmer. O le saito vao a le atunuu o loo ola i aso nei i eleele papa o Kalilaia ma Golan Heights. O le fa'atupuina o le falaoa fa'aonaponei e afua mai i nei fatu saito anamua.

I o tatou aso, o le saito e maua ai le 20% o kalori ma polotini o loʻo faʻaaogaina i le lalolagi atoa. O a'afiaga o le fa'atupulaia o le faitau aofa'i, le mautu fa'apolokiki, ma suiga o le tau o se popolega fa'anatinati mo tagata. O loʻo suʻesuʻeina e saienitisi ni auala e faʻaleleia atili ai le malosi, aoga o meaʻai ma fua o saito faʻaonaponei e avea o se tasi o auala e foia ai le fiaaai o loʻo taofia ai le ola o le faitau miliona o tamaiti ma tagata matutua. O le tele o lenei galuega o loo faia i Isaraelu. Le Wild Cereal Gene Bank i le Iunivesite o Haifa's Institute of Evolution e maua ai se vaitaele o le sili atu i le 3,000 fa'ata'ita'iga saito vao, e tele lava na maua mai Isaraelu. E fa'aogaina e saienitisi lenei mea i le su'eina o kenera aoga e mafai ona fa'atupuina i saito fa'ato'aga e fa'aleleia ai le lāmala ma fa'ama'i, mea e maua i le polotini, ma le fetuutuuna'i i eleele eseese ma timuga.

https://www.templesinairi.org/biblical-garden-blog/ancient-wheat-in-todays-world

O le cross-pollination i luga o le afe tausaga e le fa'aleaogaina ai saito uma. Ua na'o le fa'avalevalea ma ua fa'aopoopoina le isi takanoti i le Torah.

Na fa'atupuina e Iakopo mamoe. Po o lona uiga ea e na o le ituaiga o mamoe na ola a o leʻi oo iā Iakopo mo le Paseka e faatagaina ai i tatou e aai? O le mea o le a sosoo mai o vine. O ituaiga uma o vine e fa'a'ese'ese ina ia maua ai le ituaiga sili ona lelei mo mea o lo'o sailia e le faifa'ato'aga po'o le fai uaina. E mafai ona tatou faia se takanot fou e na'o vine lanu meamata e mafai ona fa'aaoga aua e le taulia le vine mūmū po'o le viole mo nisi mafuaaga leaga e le'i faia.

Takanot

Na ou faamatala atu i laʻu uō Kerisiano tausi i le Torah o le igoa anamua o Faresaio. Ma o le mea moni lava o Faresaio e sau mai le upu Eperu Perushim, o lona uiga “o e ua tuueseeseina”, ma i le taimi o le Malumalu Lona Lua na vavaeeseina i latou mai le tele o le atunuu. Mulimuli ane, ina ua maeʻa le faʻaumatiaga o le Malumalu, na amata ona latou pulea le tele ma le tele o faʻalapotopotoga a Iutaia, ma i aso nei o lo latou igoa faʻaonaponei o le Orthodox Rabbis poʻo le Orthodox Jews.126 https://www.nehemiaswall.com/hebrew-yeshua-vs-greek-iesu-2 

O lenei, o se mea lea ua folafola moni mai ma le mitamita e Rabbi Orthodox, o latou o se faaauauga tuusao a le au Faresaio i taimi o le Malumalu Lona Lua. Ma o le mea moni, ina ia mafai ona taʻua o se "Rapi Orthodox," e tatau i se tagata ona i ai le faauuga faarapi mai se rapi muamua, ma lena rabbi mai se rapi muamua, toe foi atu i se filifili le motusia e toe foi atu i le au Faresaio o le 1st. seneturi. O lea la, o Rapi o aso nei o se faʻaauau saʻo, tasi rabbi i le isi, mai le au Faresaio o le 1st seneturi.

Ma o le Faresaio, o le Faresaio anamua ma le faa-Iutaia o aso nei, o loo faavae uma i luga o mataupu faavae autu e lima, mataupu faavae autu e lima o le Faresaio, lea ou te faaigoaina ma le alofa, “o le amioletonu e lima a le au Faresaio.” Ma ae tatou te lei o atu i le mataupu faavae muamua o le Faresaio, ma o le mea moni o le mataupu faavae sili ona faavae, ou te manao e lafo atu se fesili ia te oe: e fia Torah oi ai? E fia Torah? Fesili faigofie lava; e le o se fesili taufaasese. E fia Torah o iai?

Tagata faʻalogologo: Tasi!

Neemia: Tasi le Torah. Ae afai o oe o se Faresaio, e iai lua Torah. Ma o lau a'oa'oga sili lea ma lou talitonuga - ina ua alu a'e Mose i le Mauga o Sinai mo ao e fasefulu ma po e fasefulu, na faaali atu e le Foafoa ia te ia ni faaaliga eseese ma le ma'oti se lua: o le Torah tusia ma le Torah Tuugutu. O le Torah tusia o le mea lea na e faasino i ai, o Tusi e Lima a Mose. O le faaaliga lena na tusia i lalo. Ae ui i lea, o le Torah lona lua e tusa ai ma le au Faresaio, o le Oral Torah, lea e lauiloa foi i le gagana Peretania o le Oral Law, ma latou te talitonu na faaalia e le Atua ia Mose lenei faaaliga tuugutu lea na tuuina mai ia Mose ia Iosua ma faapena ai lava. agaʻi atu, seʻia oo i le ʻau Faresaio o le senituri lona 1, e oo lava i le ʻau aʻoaʻo i aso nei.

Aoaoga Faavae o le Torah Tuugutu

Ia, o mea uma o le a tatou aʻoaʻoina i aso nei e uiga i le Faresaio e faʻatatau tonu lava i lenei manatu o le Tulafono Tuugutu, le Torah Tuʻu. Afai tatou te le malamalama i le Oral Torah, o le a tatou le malamalama i se isi mea e uiga i le Faresaio. O isi mea uma e tafe mai lena manatu.

O le taimi nei, o le manatu o le Tulafono Tuugutu o se manatu anamua. O le faʻamatalaga muamua i ai, o le faʻamatalaga muamua faʻamaumauga faʻasolopito, o se mea na tupu mai le vaitaimi o Samai. Shammai… e toatele outou atonu na faalogo ia Hillel. O Hillel o le tusitala o Tulafono e Fitu a Hillel. O lana aumea o Samai. Ma ua taʻu mai e se puna anamua, “O se mea na tupu i se nuu ese na muamua atu i Samai.” ‘Ua fai atu le nu‘u ‘iā Samai, “E fia ni a ‘outou faresaio? Ona tali atu lea o Samai: O a matou Faresaio e toalua! E lua tulafono, o le Torah tusia ma le Torah Tuugutu.”

O lea la, o se manatu anamua lea e toe foʻi i tua i le aupito itiiti 20 A o leʻi oo i le vaitaimi masani, pe ā ma le 50 tausaga a o lumanaʻi le faiva a Iesu. Ma o le mea moni, atonu e toe foʻi i tua e oʻo lava i ni nai selau tausaga muamua atu. O lea la, o se aʻoaʻoga anamua lenei, ma o le mea moni, o le mataupu faavae sili ona taua o le Faresaio o le talitonuga poʻo le aʻoaʻoga o Torah e lua, o le Torah tusia ma le Torah Tugutu.

O lenei, ua faamatala mai e le au Faresaio o le Torah tusia o se vaega o se otootoga; e masani ona latou faia se tala faatusa o se lauga. O faʻamatalaga o loʻo e tusia i lalo nei, o faʻamatalaga na, o le Torah tusia lea. Ma o faʻamatalaga moni, mea uma ou te fai atu ai, o le Oral Torah. Ma ona o lenei mea, ua faamatala ai e le au Faresaio o le Torah tusia e matua le mafai ona malamalama pe a aunoa ma le Torah Tuugutu. O le Oral Torah e faʻamaeʻaina le Torah tusia ma faʻatumu moni uma faʻamatalaga. E le mafai ona e malamalama i le Torah tusia e aunoa ma le Oral Torah e tusa ai ma le au Faresaio.

O le taimi nei, o se tasi o suiga tele i le Faresaio i le 2,000 tausaga talu ai o le Oral Torah ua uma ona tusia i lalo, ma o aso nei ua tusia i lalo ma o loʻo i ai i totonu o faʻapotopotoga o tusitusiga.

O le mea muamua na tusia i lalo o le Mishnah, lea na tusia pe tusa o le tausaga e 200 o aso taʻitasi. Ma o lo'o i ai le fa'aputuga o tu ma a'oa'oga fa'a Faresaio ma tu ma aga ma tulafono, ma o le ivi moni lava lena o le Tulafono Tautala.

O le isi mea na tusia i lalo o le Jerusalem Talmud, lea na tusia pe tusa o le tausaga e 350 o aso taʻitasi. Atonu e te manatu na tusia i Ierusalema, ae o le mea moni na tusia i Tiperia. Sa ta'ua o Ierusalema ina ia sili atu ona mamalu. Na tusia lenā mea pe tusa o le 350 o le vaitaimi o aso taʻitasi. I le Jerusalem Talmud, o loo iai ni talanoaga e faatatau i le, “Ina ua fai mai le rabbi X,Y,Z i le Mishnah, o le ā na latou talanoa ai?” Ma e faalautele ma talanoaina ma iloilo le Mishnah.

O le isi mea e tatau ona tusia i lalo o le Babylonian Talmud, o le mea moni sa na tusia i Papelonia e pei ona taʻu mai e le igoa, pe tusa o le tausaga e 500 o aso taʻitasi. Mulimuli ane, o le mea mulimuli na tusia i lalo o le Midrash, lea na tusia i lalo i le tele o selau o tausaga, mai le pe ā ma le 200 seʻia oo atu i le tausaga e 900 o Aso Taatele.

O nei fa apotopotoga o tusitusiga, o nei fa apotopotoina, ua fa apotopotoina i aso nei le mea ua ta'ua o le Tulafono Tuugutu. E ui lava na muai tautala - i le taimi o Iesu sa tautala - i aso nei, o le Tulafono Tautala ua tusia i lalo. Ma o le mea moni lava lenei o le mataupu faavae sili ona taua o le Faresaio, le aoaoga faavae o le Oral Torah. O isi mea uma o le a tatou faʻalogo i ai i aso nei e uiga i le Faresaio e faʻatatau i lenei mea.

Pule Silisili a Rapi

O le mataupu faavae lona lua o le Faresaio o le pule atoatoa lea a le au rapi; ua iai i le au rapi le pule atoatoa i le lalolagi e faamatala ai le Tusi Paia. Ma o lenei mea o loʻo faʻataʻitaʻia e le tala i le Midrash, lea ua tatou iloa nei o se vaega o le Oral Torah. I le Midrash o loo faapea mai, “E tusa lava pe fai atu le au Faresaio ia te outou i le itu taumatau o le agavale, po o le agavale o le taumatau, e tatau lava ona outou usiusitai i ai.”

Ia, o le a le uiga o lena mea? O le uiga o lena mea afai e taʻu mai e aʻu aʻoaʻo ia te aʻu o loʻu lima taumatau lenei, e tatau ona ou usitai ia i latou. I le ala, e le o fai mai e tatau ona ou talitonu ia i latou. Ua fa'atagaina a'u e fai atu ma iloa e sese moni lava a'oa'o, ae e tatau ona ou usita'i i la latou pule aua o lo'o ia i latou le pule atoatoa e fa'amatala ai le Tusi Paia.

Ma o le mea moni, a o ou tuputupu aʻe, na taʻu mai ia te aʻu afai e sese le aʻoaʻo, o loʻo i ona luga le agasala. Ae o oe, i le avea ai ma tagata talitonu taitoatasi, e le mafai ona tausolomua e fesiligia le pule a le rapi. Afai e taʻu atu e lou rabi lenei mea, e tatau ona e talia ma mulimuli i ai.

Ia, sa ou matua faaletonu lava i lenei mea a o ou tuputupu ae ma amata ona ou suesue i le Torah, ma amata ona ou suesue i le Talmud, le Tulafono Tuugutu, ma sa mafai ona ou iloa i le Torah e manino lava o le afioga lea a le Atua. I le Torah tatou te faitau ai, “Ona fetalai mai lea o Ieova ia Mose, ua faapea mai.” Ma tatou oo atu i Perofeta, ma tatou faitau ai, “O loo faapea ona fetalai mai o Ieova.” E manino lava o le afioga a le Atua. Ma tatou oo atu i le Talmud, ma tatou faitau ai, “Rabbi Meir fai mai lenei, ae le ioe Rapi Akiva ma fai mai faapena.” Ma sa ou tilotilo i lenei mea ma sa ou alu atu i o’u aoao, ma sa ou fai atu, “Vaai, o le tasi o le afioga a le Atua, o le isi o upu manino lava a tagata. Pe le tatau ea ona tatou taliaina le afioga a le Atua nai lo le afioga a tagata, aemaise lava ona e le ogatasi le tasi ma le isi?” Ma sa fai mai lo’u rabbi, “Leai, e matua leai lava! E ui lava o nei mea ua tautalagia e pei o upu a lenei aʻoaʻo po o lena aʻoaʻo, ae o le mea moni o a latou upu na faaalia ia Mose i luga o le Mauga o Sinai."

Ma sa ou le talitonu, ma sa ou toe foi mai, ma sa ou faapea atu, “Vaai, o le auala o loo faauigaina ai e le au Rapi le Tusi Paia ma le Tulafono Tuugutu, le auala o loo latou faamatalaina ai le Tusi Paia. tusia E lē o ōgatusa le Tusi Paia ma mea o loo taʻua i le Tusi Paia. Ma e mafai ona ou faitau, ma ou te iloa e le o le mea lena o loo fai mai ai.” ‘Ona ‘ou fai atu lea ‘iā te i latou, “E lē tatau ‘ea ‘ona tatou teena lenei Tulafono Tautala ma talia le Tusi Paia?” Ma sa fai mai lo'u aoao ia te au, "Leai, e matua leai lava. E le tatau ona e fai atu na mea. O le tala lena a tagata Karai!”

Ma sa ou fai atu, “O ai?” Ma sa ou suʻesuʻe ma ou iloa ai i le talafaasolopito atoa sa i ai pea lava tagata Iutaia e na o le Tusi Paia e talitonu i ai, ma sa taʻua i latou o Karaite. Kara o le upu Eperu anamua mo le Tusi Paia; O Kara-ite o se tagata mulimuli i le Feagaiga Tuai po o Tusitusiga Eperu, ma o le a tatou talanoa atili i ai i se taimi mulimuli ane.

Sa ou matua faigata lava i lenei Tulafono Tautala, ma sa ou le mafai ona taliaina. I se tasi aso, sa nofo i lalo se tasi o aʻu rapi ma faapea mai, “Ua lava le fesiligia o le pule a le au rapi, Neemia. O oe tatau lava talia la latou pule.” Ma sa amata ona ia taʻu mai ia te aʻu se tala sili ona lauiloa, o le tala ia Rabbi Eliezer, o se tala faʻavae i le Rabbinical theology.

Ma o le tala ia Rapi Elisara, o loo taʻua i le Talmud Papelonia, ma o loo faapea mai: O Rapi Elisara o le sili o le au popoto o lona vaitaimi. O ia moni lava o le faiaoga o Rapi Akiva, atonu o se tasi o Rapi sili ona lauiloa na soifua mai, o lea e mafai ai ona e vaai faalemafaufau i le maoae o Rapi Elisara. Ma i se tasi aso o loo i ai Rabi Eliezer i le Rabbinical Academy ma o loo ia faia se finauga ma isi au rapi i ni nai mea itiiti o le Rabbinical Law e uiga i se ituaiga o umu e mama masani pe le mama. Ma fai mai Rapi Elisara, “e mama lava le ogaumu”, ae fai mai isi rapi uma, “e le mama lava”, ma o loo taumafai Rapi Elisara e faatalitonu isi rapi e sa’o o ia. E tasi o ia ma e tetee i lenei vaega tele o isi rapi.

Ma o loo faamatala mai e le Talmud i lena aso, na aumaia ai e Rapi Elisara finauga uma i le lalolagi ma sa le mafai ona ia faatalitonuina isi rapi e saʻo o ia. Na ia aumaia ni finauga faale-Tusi Paia ma ni finauga talafeagai ma sa le mafai ona ia faatalitonuina i latou e sa'o o ia. Na te le iloa le mea e fai, ua amata ona le fiafia, ma mulimuli ane na ia fai mai, “Ou te iloa le mea e mafai ona ou faia e faatalitonu ai i latou, o le a ou faia se vavega.” Ona alaga atu lea o le Rapi o Elisara, ma faapea mai, “Afai e saʻo aʻu, ia faamaonia e laau!” Ma o le taimi lava lena na latou faalogoina ai le tatuuina o fafie, ma taufetuli uma ai le au aoao i fafo, ma latou vaaia ai se togalaau atoa o laau ua saeia mai a'a ma lele i luga o le ea. Ma sa latou vaavaai i lenei mea ma latou fai mai, "O se mea ofoofogia lenei mea. Ua faia e Rapi Elisara se vavega e faamaonia ai e saʻo o ia, ma ua taunuu le vavega.” Ma sa latou vaai i lenei vavega ma latou liliu atu ia Rapi Elisara, ma latou fai mai, "Faamolemole, Rapi Elisara, matou te le faalogo i laau." Oi, tama! O le ā o le a ia faia? “E te le faalogo i laau? Na ona ou aumaia lava se vavega!”

O lea, na ia fai mai ai, “Ua lelei, masalo tatou te le o malamalama lelei le tasi i le isi iinei,” ma sa ia fai mai, “sei o tatou toe taumafai lea. O le a ou faia se vavega lona lua. Afai e sa'o a'u, ia fa'amaonia e le vaitafe!” Ma i lena taimi, sa latou faalogoina le tafe o le vai. O se vaitafe tele lava, ma latou tafe atu i fafo, ma latou vaaia ai lenei vaitafe tele ua amata ona tafe i tua, ma latou vaavaai atu i ai ma latou faapea mai, “O se vavega lenei! O se vavega lona lua ua fa'ailoa mai nei na aumai e Rapi Elisara e fa'amaonia ai e sa'o o ia. Matou te matua faagaeetia lava.” Ua latou liliu atu iā Rapi Elisara, ma faapea atu, “Faamolemole, Rapi Elisara, matou te lē faalogo i vaitafe.” Na ia aumaia ni vavega se lua ae latou te le o faalogo i ana tala. Ua ia aumaia finauga faale-Tusi Paia ma finauga talafeagai ma vavega e lua, ae latou te le faalogo ia te ia.

O lea, mulimuli ane i le atuatuvale, na ia ee atu ma fai mai, "Afai e saʻo aʻu, ia faʻamaonia e puipui o le aʻoga!" Ma o le taimi lena na latou faalogoina ai ua amata ona luluina ma taalili puipui. Ma o loo faamatala mai e le Talmud e faapea o puipui na oo atu i se tulimanu e 45 tikeri, ma solo i totonu. O le mea moni, ana paʻuʻū i le ala atoa, semanū e gata mai i inei le tala! Ma sa tilotilo atu le au rapi i nei puipui ma iloa ai ua toetoe lava a feoti i latou i nei pa pau. Ma sa latou liliu atu ia Rapi Elisara, ma latou fai mai, "Oka! E tolu vavega! O lea ua tatou matuā faagaeetia. Lenei Le mafai avea o se mea na tupu; e manino lava o se faasologa o mea ofoofogia na tutupu.” Ua latou liliu atu ia Rapi Elisara ma faapea atu, “Faamolemole Rapi Elisara, matou te le faalogo i puipui.” Na te le iloa le mea e fai. E tolu vavega ma latou le talia lona finagalo; latou te le taliaina nei faamaoniga e sa'o o ia.

Ma le mea mulimuli, i le matua le fiafia na ia valaau atu ai ma fai mai, "Afai ou te saʻo, ia faʻamaonia e le lagi!" Ma i lena lava taimi na latou faalogoina ai le taalili o faititili, sosoo ai ma le leo, "Aisea ua outou finau ai ma le Rapi o Elisara? I mea uma lava, e tutusa le Tulafono ma ia.” Ma i le ala, o se pu'ega moni na faia i lena taimi!

‘Ua fa‘alogo atu fo‘i i latou i lenei leo o ‘alaga mai le lagi, ‘ua fa‘apea mai, “Le a‘oa‘o e Elisara, se a le mea tou te finau ai ma ia?” Ma sa latou faalogo i lenei mea ma sa matua faagaeetia lava i latou. Ua latou liliu atu iā Rapi Elisara, ma faapea atu, “O faamaoniga faale-Tusi Paia ma vavega e tolu ma ua valaau mai le Atua iā i matou mai le lagi e taʻu mai iā i matou e saʻo oe,” ma ua latou liliu atu iā te ia ma faapea atu, “Ua matou matuā ofo lava, ae ua matou faanoanoa. aua le faalogo i le lagi.”

Ma a o faamatala mai e loʻu aʻoaʻo lenei tala iā te aʻu, na ia tatalaina mai iā te aʻu le Tusi o Teuteronome, Teuteronome mataupu e 30 fuaiupu e 12. Ma o i inā o loo faapea mai moni ai e faatatau i le Torah, e lē o i le lagi le Torah, “e lē o i le lagi” . Ma o upu ia na fai atu ai le au a'oa'o ia Rapi Elisara, ma sa latou faamatala atu ia te ia e leai se finagalo o le Atua i le faamatalaina o le Tusi Paia aua e le o i le lagi le Torah. O le Torah o iinei i le lalolagi, ma o le au rapi o i latou ia e i ai le pule faapitoa e faamatala ai le Tusi Paia. E leai se finagalo o le Atua i ai.

Ma sa faliu mai lo'u aoao ia te au a o ia faamatalaina mai ia te au lenei tala ma sa ia fai mai, “E te vaai ia Neemia? Atua Ia lava e le mafai ona fesiligia le faauigaga a le au rapi. O ai la oe e fesiligia ai la latou faauigaga?” Ma a o ou faalogoina lenei mea, sa ou te'i. Ma e tatau ona ou taʻu atu ia te oe, mo le tele o tausaga sa ou tauivi ma le Tulafono Tautala. Sa faigata tele ia te au, aua o lo’u tama o se Rapi, ma o le toatele o o’u tuaa o ni rapi lauiloa. O le tagata lea e faaigoa ai aʻu, o Neemia, o se rapi lauiloa i Chicago. Ma ou te soli i lenei Tulafono Tautala, lea sa fai ma tofi a o’u tuaa, sa faigata tele ia te a’u. Ma mo le tele o tausaga sa ou tauivi ai ma lenei mea, ma sa ou masalosalo, ma sa ou le mautinoa. Ae ina ua ou faalogo i lenei tala, sa ou liliu atu i lo’u aoao ma faafetai atu ia te ia ma ou faapea atu, “Ua ou iloa nei e le mai le Atua lenei mea.”

O lea la e i ai moni lava le faaauauina o le tala; ua atili ai ona leaga. E faaauau pea le Talmud… e leʻi taʻu mai e loʻu rabbi ia te aʻu le vaega lea, ae mulimuli ane, na ou faitau saʻo mai le Talmud, ma o loʻo taʻu mai ai pe faʻapefea, mulimuli ane, ina ua uma le feteʻenaʻiga i le va o Rapi Elisara ma isi rapi, o se tasi o le Rapi e igoa ia Rapi Natan sa feoai solo i le vaomatua. Ma o ai na te feiloai i le vaomatua? Sa ia feiloai ma le perofeta, o Elia.

O le mea moni, e talitonu le au rapi e leʻi oti lava Elia. Afai na e alu i se Rabbinical Paseka Seder, O se tasi o mea o le a e maitauina e matua iloga lava, o le a latou tu i le ogatotonu o le faamatalaina o le tala o le Esoto ma o le a latou tatalaina le faitotoa e faataga ai Elia i totonu.

Ia, Rapi Natan, e tusa ai ma le Talmud, na feiloai moni lava ma Elia, ma sa ia fai atu ia te ia, "Elia, ina ua tatou fai atu i le Atua e le o i le lagi le Torah," ma i le ala, pe afai e te vaai i lena fuaitau o loo i ai. fai mai, "e le oi le lagi" ma e te faitau i fuaiupu e lua muamua atu, o le mea moni o loʻo fai mai i totonu o le tala, "e le faigata tele le Torah ia te oe". O loo faapea mai ai, “e leai sau alofaga e te le tausia ai le Torah. E le faigata tele, e le o le isi itu o le sami po o le lagi e i ai sau alofaga e fai atu ai, 'Ou te manaomia se tasi e alu a'e i le lagi e aumai mo a'u'. E le faigata tele le Torah.” O le mea lena lava fai mai i le Teuteronome 30, ae na o le ave e le au aʻoaʻo na upu e lima i fafo atu o le talaaga. Ona fesili atu lea o le Rapi o Natan iā Elia, “O le ā le tali mai a le Atua ina ua tatou faapea atu, ‘E lē o i le lagi le Tulafono’? Ma ua faamatala e Elia, e tusa ai ma le Talmud, o le taimi lena na ata ai le Atua ma fetalai mai, “Ua faatoilaloina aʻu e oʻu atalii! Ua faatoʻilaloina aʻu e oʻu atalii!” Ma e aliali mai lenei mea i le Talmud a Papelonia, le Tractate of Baba Metsia, itulau 59b.

O le manatu o le tala, ou te le talitonu na fetalai moni lava le Atua i na upu e pei ona fai mai ai le Talmud. Ae o le manatu o le tala i le Talmud, pe na fai upu pe leai, ua faatoilaloina e Rapi le Atua; ua i ai i le au Rapi le pule atoatoa i luga o le fogaeleele e faamatala ai le Tusi Paia, ma ua faatoilaloina e Rapi le Atua i lea tulaga. E leai sana tala i le auala e faauigaina ai le Tusi Paia i le paneta o le Lalolagi. I le lagi e mafai ona Ia fetalai mai soo se mea e finagalo i ai o Ia, ae i lalo nei i le lalolagi, e i ai i le au rapi le pule atoatoa.

Ma o se mataupu faavae autu lenei o le Faresaio – e matua le mafai ona e malamalama i le Faresaio e aunoa ma le malamalama i lenei manatu.

Midrashic poʻo le Faʻamatalaga Faʻamatalaga

Ia, o le mataupu faavae lona tolu o le Faresaio o le mea lea ou te taʻua o le Irrational Interpretation. E le ta'ua e Rapi lena mea, latou te ta'ua o le Midrashic Interpretation. O nisi taimi e fa'aliliuina i le Igilisi o se fa'auigaga fa'apitoa po'o hermeneutical. Ma o le mea na te faia o le le amanaiaina o le gagana ma le talaaga o le Tusi Paia. Ma o le mataupu faavae o loo i tua atu o lenei auala o le faauigaina, o lenei auala, o le Tusi Paia o se tulafono paia, ma e na o Rapi e i ai le poto ma le pule ma meafaigaluega e faauigaina ai lena tulafono paia. Ma ua uma ona tatou vaai i se faataitaiga o lena mea i upu "e le o i le lagi" mai le Teuteronome 30. Na ave e le au rapi na o upu "e le oi le lagi" mai le siʻosiʻomaga, aveese mai i le talaaga, ma faʻaofuofu. latou i se uiga e lei faamoemoeina, e leai se pule a le Atua i le auala e faauigaina ai le Tusi Paia.

Seʻi o tatou vaavaai i se isi faʻataʻitaʻiga, o se faʻataʻitaʻiga masani o le faauigaga a Midrashic, po o le faauigaga le mafaufau, Esoto 23 fuaiupu 2. O iina tatou te faitau ai i le Torah, “Aua e te mulimuli atu i le toatele e fai mea leaga, aua foi e te molimau i se finauga. , ia mulimuli atu i le toʻatele e faapiʻopiʻo le faamasinoga.” O le uiga o lenei mea e le tatau ona e mulimuli i le mea e fai mai ai le toʻatele ona o le toʻatele o loʻo fai mai. E tatau ona e mulimuli i le mea moni, e tusa lava pe na o oe e faia lena mea. Ma afai e te molimau i se faamasinoga, e le tatau ona e faapea atu ua nofosala se tagata ona ua fai mai tagata uma ua nofosala. E tatau ona e molimau i le mea moni, e tusa lava pe na o oe le leo o le mafaufau, aua o le faia i se isi itu o le a avea ma se faapi'opi'o o le faamasinoga tonu.

O lenei, o le poloaiga sili lea, matua taua i le Torah, e tatau ona tatou mulimuli i le upumoni ae le o le toatele, aua le avea ma mamoe, mulimuli i le lafu. Ae ua ave e le au rapi lenei fuaiupu, ma o le mea moni, ua ia i latou le pule atoatoa i luga o le fogaeleele e faamatala ai le Tusi Paia, ma le faaaogaina o lenei pule, o le Tusi Paia o se tulafono paia, latou te aveesea ai upu mai le amataga ma upu mai le iuga, ma mea latou te faia. O lo'o totoe o le mataupu faavae, "fa'aifo i le to'atele".

Ma o le mea moni, o se mataupu silisili taua lenei i le Faresaio, ina ua i ai lenei finauga i le va o Rapi Elisara ma le au rapi. Aisea na matua taua ai ia Rapi Elisara ona faatalitonu isi rapi e sa'o o ia? Aisea na le mafai ai ona ia fai mai, "O aʻu o se tagata poto tele, o outou tagata popoto tele, ia tatou malilie e le ioe." Aiseā na tatau ai ona ia faia vavega ma valaau mai le Atua mai le lagi? Aisea na le mafai ai ona latou malilie e le ioe? Aua na fai atu le au rapi ia Rapi Elisara, "e tatau ona e gauai atu i le toatele". Na latou fai atu iā te ia, “I le Esoto 23:2 , ua uma ona tusia e faapea, 'e tatau ona e mulimuli i le toʻatele.' O matou o le to'atele. E tatau ona e talia o matou manatu.” O le mafuaaga lena sa taua tele ai ia te ia le faatalitonuina o i latou. Afai e le mafai ona ia faatalitonuina i latou, e tatau ona ia talia lenei manatu na te iloa e le moni.

Ia, o le a le mea ua tupu i lenei mea? O ai e fai mai le Tusi Paia  se tulafono faalelagi? O le tali lena a le au rapi. Latou te fai mai, “Ua lelei, ua tatou ave'esea nei upu mai le talaaga, ae o le uluai faamoemoega lena na i ai i le Atua ina ua Ia tuuina mai le Torah. O ai e fai mai o le Tusi Paia e le o se tulafono paia?”

Ia, ou te iloa o le Tusi Paia e le o se tulafono paia aua o loʻo taʻu mai ia i tatou i le Teuteronome le auala tonu e faʻamatalaina ai Tusitusiga Paia. Teuteronome mataupu 31 fuaiupu 12. O loo faamatalaina ai iina se poloaiga e tatau ona faitau leotele le Torah i se faitauga lautele. Ma o i inā ua taʻu mai ai iā i tatou, “Ia outou faapotopoto mai le nuu, o tane, o fafine, o tamaiti, ma tagata ese i ou faitotoʻa, ina ia latou faalogo ai, ma ia latou aʻoaʻoina ai ma matataʻu iā Ieova lo outou Atua, ma latou faia ma le filigā mea uma lava. upu o lenei tulafono.” Ma o le faamoemoega o lenei faitauga lautele i tausaga taʻi fitu o le Torah atoa, mai le Kenese e oʻo i le faaiʻuga o Teuteronome, ina ia faʻalogo tagata Isaraelu i le Torah. E ala i le faalogo i le Torah, o le a latou aʻoaʻoina ai le Torah, ma o le aʻoaʻoina o le Torah, o le a latou iloa ai le faia o le Torah.

E faaauau i le fuaiupu e 13 ma o loo faamatala mai ai, “Ma o latou fanau o ai na le iloa.” O lena tama e fitu tausaga e lei faalogo muamua i le Torah, o lona taimi muamua lea, “o a latou fanau e le iloa, latou e faalogo ma aʻoaʻo ia matataʻu iā Ieova lou Atua.” Ia, e taua tele lenei mea, aua o le uiga o lenei mea o le auala na aʻoaʻoina ai e Isaraelu anamua le Torah e ala i le faalogo i ai. Ma o le mea moni, o le auala lea na finagalo le Atua e malamalama ai i le Torah, e ala i le sau i tausaga taʻi fitu ma faʻalogo i ai i le faitauga lautele. O se tasi e le'i faalogo muamua i le Torah, o se tasi e le iloa, o le a na ona aoaoina e ala i le faalogo i ai.

Ia, o le taimi lava matou te iloa ai lena mea, matou te iloa e le mafai ona e aveesea upu e lima mai le talaaga, "e le oi le lagi", aua a ou faalogo i ai, o loʻo ou faʻalogo i le fuaitau atoa, o loʻo ou faʻalogo i le. fuaiupu atoa. E le mafai ona ou aveina ni fuaiupu se lua iinei ma ni upu se tolu iina ma le afa o se fuaiupu iinei, ma faʻamaonia tusitusiga aʻu lava i se talitonuga atoa. E tatau ona ou faitau moni i le Tusi Paia i totonu o lona talaaga ma vaavaai i faamaoniga uma ma talaaga uma, ae le na o le aveina o ni nai upu iinei ma ni nai upu iina, aua o le mea lena semanu e malamalama ma faalogo ai tagata Isaraelu anamua pe a latou faalogo i le faitauina o le Torah. i le leo tele i tausaga ta'i fitu.

O lenei, aiseā ua tatau ai ona latou faalogo i le Torah? Aisea na le mafai ai ona latou nonofo i o latou fale ma faitau le Torah e pei ona tatou faia i aso nei? Aiseā na tatau ai ona latou faalogo leotele, ma ō mai i Ierusalema i tausaga taʻi fitu? Ia, o le mafuaaga o lena mea ona o le averesi o tagata Isaraelu anamua sa leai se kopi o le Torah i lona fale. Na manaʻomia tele le tamaoaiga ma punaoa e maua ai se kopi o le Torah i lou fale.

Ma o le mea moni, o loʻo i ai se tulafono patino i le Teuteronome 17 e tatau i le Mesia, le Tupu faauuina o Isaraelu, ona tusia mo ia lava se kopi o le Torah. Ma o le mafuaaga e tatau ai ona ia tusia mo ia lava se kopi o le Torah ona afai na te le tusia mo ia lava se kopi o le Torah, o le a leai sana kopi. E le mafai ona alu i le faleoloa e faatau se tasi mo le $3. Afai na te le tusiaina le mataitusi i le mataitusi, le upu i le upu, o le a le maua lava. Ma afai e leai se tasi, e le mafai ona nofotupu o ia o se tupu amiotonu. I le avea ai o se tupu amiotonu o Isaraelu e tatau ona ia i ai le Torah i ona tafatafa i taimi uma, ma o le mafuaaga lena o loo i ai i le Teuteronome 17 se tulafono patino e poloaiina ai le tupu e tusi se kopi o le Torah.

E toe fai atu, aisea na manaomia ai le tele o punaoa e faia ai se kopi o le Torah? Seʻi o tatou manatua, i aso anamua afai ou te manaʻo i se kopi o le Torah, e tatau ona ou amata i se lafu mamoe atoa e mafai ona ou fasia ina ia faia ai ni paʻu manu. E le mafai e tagata uma ona gafatia e faia lenei mea. Sa tatau ona i ai ni paelo ma paelo vaitusi ina ia mafai ai ona ou tusia moni le Torah. Ma ia manatua, e le mafai ona e alu i aso anamua i le Office Depot ma fai atu, "Ou te manaʻomia le tolusefulu paelo vaitusi." E tatau lava ona e alu i fafo se tasi e gaosia le vaitusi ma gaosia paelo. O le pisinisi atoa lea e na o le tusia o se tusi e tasi! Ma le mea mulimuli, atonu o le vaega sili ona taugata, e tatau ona e nofo se tusiupu mo le itiiti ifo i le tausaga ma nofo ma kopi le tusi i le mataitusi, upu i le upu, ina ia mafai ai ona e maua se kopi o le Torah mo oe.

O lea la, e leai se kopi o le Torah i le averesi o tagata Isaraelu. E le'i ia te ia le tamaoaiga po o punaoa e maua ai se kopi o le Torah. Ma sa silafia e le Foafoa lenei mea, ma o le mafuaaga lena na Ia amanaia ai ma fetalai mai o le ala o le a aoaoina ai e le averesi o Isaraelu le Torah, le leoleo mamoe faigofie ma le faifaatoaga, o le na o le faalogo i ai i tausaga taitasi uma. O le taimi lava tatou te iloa ai lenei mea, tatou te iloa ai o le auala o le Tusi Paia ua faamoemoe e malamalama ai, o le vaavaai lea i le gagana ma le talaaga. Ma o le ki lena i le malamalama i le faauigaga sao o le Tusi Paia, vaai i le gagana ma le talaaga.

Ia, o le mea moni o se luitau tele lea mo i tatou. E lē mafai ona na ona tatou ō atu i tausaga taʻi fitu ma faalogo i ai, auā e iai a tatou luʻitau e leʻi iai i tagata Isaraelu anamua. O le lu'itau muamua ua tatou maua o le a gagana lu'i, le gagana. O le Torah e le o tusia i le King James English, o le mea moni na tusia i le Tusi Paia Eperu. O le faafitauli o le leai o se tasi i aso nei i le lalolagi e tautala i le gagana Eperu. Sa ou nofo i Isaraelu mo le sefululua tausaga ma ua ou iloa lelei po nei Eperu, ma sa ou faitau lelei i le Tusi Paia Eperu, ae leai se isi tautala FaaEperu faale-Tusi Paia o la latou lava gagana.

Ina ia avatu ia te oe se manatu pe o le a le eseesega, e pei o le eseesega i le va o le Igilisi e te tautala ai iinei i le aso ma le Igilisi o Chaucer. E mafai ona e pikiina tusitusiga a Chaucer ma atonu e te malamalama i ni nai upu i itulau taitasi, ae se'i vagana ua e aoaoina faapitoa e faitau lena gagana o le Igilisi, e te le malamalama i le mea o fai mai ai Chaucer. Ma o le lu'i lena o loo ia i tatou i le gagana Eperu faale-Tusi Paia. E tatau ona tatou malamalama i le gagana e pei ona muai tautala ai i le 3,500 tausaga ua mavae, o le gagana na tautalagia e leoleo mamoe Isaraelu anamua ma faifaatoʻaga e mafai ona na ona faaali atu ma faalogo i le Torah o faitau ma malamalama i ai.

O lea la, e tatau ona tatou galulue malosi atu nai lo latou. Ma o se vaega lena o le uiga o le faaaunuua, o le tuliesea mai le Nuu o Isaraelu ma leiloa la tatou gagana, o le faataapeapeina i le lalolagi atoa. O mea ia e tatau ona tatou feagai ma le tafeaga.

O le isi mea e tatau ona tatou tilotilo i ai o le talaaga. Ma ua uma ona tatou talanoa e uiga i tusitusiga. O lona uiga, e le mafai ona ou na o le ave o upu “e le o i le lagi” ma tuueseese mai le talaaga. E tatau ona ou tilotilo i le fuaitau atoa pe ou te mimilo mea o loo fai mai ai le Tusi Paia. Ma e iai fo'i tala fa'asolopito. Se'i ou fa'amalamalamaina le uiga o lenei tala fa'asolopito ma se fa'ata'ita'iga. Faatolu i le Torah ua poloaiina ai i tatou, “Lo tevashel g'di b'chalev imo", “Aua e te tunu se tamaʻi ʻoti i le suāsusu o lona tinā.” Faatolu ona aliali mai, o le upu i le upu, o le iota i le iota, o le mataitusi mo le mataitusi, o le poloaiga lava e tasi, faatolu. Faatolu.

O lenei, o le mea moni, o le au aoao, latou te vaai atu i le Tusi Paia o se tulafono paia, ma pe a latou faalogo faatolu, Esoto 23, “Aua e te faavelaina se tama’i oti i le suāsusu o lona tinā”, Esoto 34, “Aua e te faavelaina se tamaʻi ʻoti i totonu. o le suāsusu o lona tinā”, Teuteronome 14, “Aua e te tunu se tamaʻi ʻoti i le suāsusu o lona tinā,” e faatolu ona latou faalogo i ai, ona latou faapea mai lea, “O le Tusi Paia o le tulafono a le Atua, ma pe a toe taʻua e tulafono, e natia ai le uiga lilo. . Ma pe a aliali mai, o le poloaiga lava lea e tasi e faatolu, o lona uiga moni e tolu mea eseese.”

O a mea eseese e tolu o loo faailoa mai ai? O le mea moni, e na o Rapi e iai le pule e faamatala ai mea e tolu. O le mea muamua, e tusa ai ma le au a'oa'o, aua tou te aai faatasi i aano o manu ma susu. O le taimi lona lua e fai mai ai, “Aua e te tunu se tamaʻi ʻoti i le suāsusu o lona tinā”, o le ā matuā o lona uiga e te le tatau kuka aano o manufasi ma susu faatasi, ma o le taimi lona tolu e aliali mai, o lona uiga e te le manuia lava mai aano o manu ma susu ua kuka faatasi. O le a le uiga o le manuia? Atonu e te le fafagaina foi i lau taifau.

Ia, o le vaaiga lena a le au Faresaio, le au aoao. Pe a ou faalogo faatolu o fetalai mai le Foafoa ia te aʻu, “Aua e te tunu se tamaʻi ʻoti i le suāsusu o lona tinā”, ou te fesili muamua atu i le fesili, “O le ā se mea e malamalama i ai le leoleo mamoe po o le faifaatoʻaga Isaraelu anamua pe ana faalogo faatolu nei upu. ? Afai o ia o lena tama, o lena tama e fitu tausaga e le iloa se mea?” Teuteronome 31 fuaiupu 13, na te le iloa se mea; o le a se mea na ia malamalama i ai? Ma na ou oo mai i le faaiuga ina ua uma se suʻesuʻega o gagana ma tusitusiga e faapea o le mea ou te malamalama i le faalogoina faatolu o le "Aua e te tunu se tamaʻi tamaʻi mamoe i le susu o lona tina!" E matua manino lava! E leai se mea e fai i aano o manu ma susu!

Ia, i aso nei ua tatou iloa e sa'o. Ua tatou iloa o le faauigaga saʻo lena, ona ua maua e tagata suʻesuʻe i mea anamua ni tusitusiga anamua na tusia e sa Kananā mai se aai i Suria e igoa ia Ras Shamra lea sa i ai tusitusiga anamua a Kanana, ma o iina na talanoa ai tagata Kanana e uiga i le faia o se sauniga fanafanau lea latou te faavela ai se tamaʻi. o le suāsusu o lona tinā e fai ma sauniga o le fanafanau mo se tasi o latou atua fafine. Ma o lea ua tatou iloa i aso nei o le mafuaaga na faasaina ai e le Torah i tatou mai le taumamafa i lenei faiga faapaupau pe faasāina i tatou mai le faavelaina o se tamaʻi ʻoti i le susu o lona tinā, ona o se aganuu faapaupau anamua lea po o se taulaga, ma o le mafuaaga lena o le Torah. 'aua le fai atu “aua le aai faatasi aano o manu ma susu” po o le “aua nei faapuna faatasi aano o manu ma susu”. Talu ai e le o talanoa e uiga i lena mea, o loʻo talanoa e uiga i se taulaga faʻataufua faapaupau faʻapitoa o le kukaina o le tamaititi i le susu o lona tina. E le o se tulafono tau taumafa. O se taulaga faapaupau ua faasāina i tatou mai le taumamafa i ai.

Ma o Isaraelu anamua uma, leoleo mamoe po o faifaatoʻaga, semanu e iloa lenei mea. Sa latou fegalegaleai ma sa Kanana, ma sa latou iloa nei tagata faapaupau. Sa latou iloa o latou ala, ma sa latou iloa o loo latou osi taulaga i le susu o o latou tina, ma o le oo mai o le Torah e faasaina ai i latou mai le faia o lena mea.

O le eseesega lena i le va o le faauigaina o le Tusi Paia o se tulafono faalelagi ma le faamatalaina moni o le Tusi Paia i lona talaaga, e tusa ai ma lana gagana ma e tusa ai ma lona talaaga faasolopito. Ma o le mea o loʻo aʻoaʻoina ai i tatou e tatau ona tatou faʻaogaina suʻesuʻega ma talafaasolopito ina ia mafai ai ona faʻaalia ma taumafai e maua se ata sili atu ma malamalama i mea o loʻo faʻatonuina ai i tatou e le Torah. O le mataupu faavae lona tolu lena o le Faresaio.

Tu ma Aganuu Paia

O le mataupu faavae lona fa o le Faresaio o le uputuu paia, ma i le faaEperu ua ta'ua ai minhag, po o le “aganuu”. Ma o loo i ai se mataupu faavae i le Faresaio, "talofa atu”, “O le tu a Isaraelu o le tulafono”. Ma o le uiga o lena mea, o se tu masani na faia pea lava pea e se tagata Isaraelu po o se nuu Iutaia i le aluga o taimi e faapaiaina, ma avea ma tulafono moni.

O lea la, na ou taʻua i le asō ua ou laei e pei o se Faresaio i aso nei. Ou te le masani ona fai o'u ofu faapea; Ua ou ofu i le ofu o se Faresaio i aso nei e faailoa atu ai ia te oe le uiga o le usiusitai i le au Faresaio. Ma o le mea moni lava o se ofu faapaiaina, o se tu masani na faʻapaʻiaina i le aluga o taimi. Ma afai e te alu i Ierusalema poʻo Niu Ioka poʻo nisi vaega o Chicago o le a e vaʻai i tagata o laei faʻapenei ona o loʻo latou mulimuli i tu ma aga faʻapaʻiaina a o latou tuaa.

Ia, o le a le uiga o le uputuu ua faapaiaina? O le faʻataʻitaʻiga masani o se tu ma aga faʻapaʻiaina o le ufiufi o ulu, ma o le taimi nei o le a ou faʻaali atu ia te oe le uiga o lea mea.  e mulimuli i uputuu a le au Faresaio, o uputuu paia. O le a tatou aveese nisi o nei tulafono na faia e tagata, o nisi o nei tu ma aga ua faapaiaina. O le a ou aveese le pulou aua o le pulou masani lea a Faresaio. O le a ou aveese le pulou ma se'i ese se vaega o tu ma aga. Ma o lea ua totoe a'u le ofuina o le kippah, le ulupoo; ma le kippah o se tu ma aga na fa'apa'iaina i le tusa ma le 800 tausaga talu ai. I le afe tausaga talu ai sa leai se mea e pei o ni ofu Iutaia kippahs; e le'i iai. E leai se tu masani faapea. Pe tusa o le silia ma le 800 tausaga talu ai na faapaiaina ai lenei aganuu i le aluga o taimi. Ma o aso nei ua matua faapaiaina o loo i ai se tulafono moni ma ona lava tulafono ma tulafono o loo aoao mai e le au Faresaio, e tatau ona e ofuina le pulou pe afai o oe o se tane. Ma o lenei mea o loʻo faʻamatalaina i le Shulchan Aruch, lea na tatou vaʻaia muamua o le taʻiala faʻaonaponei ua talia lautele i le olaga Faresaio. Ma o iina e fai mai ai e uiga i le kippah, o le ulupoo, “Aua le savali se tasi i le fa kupita ma lona ulu e le ufiufia.” O lea la, e le na o se tu masani a tagata, "Oi, ou te lagona Iutaia pe a ou ofuina se kippah.” Leai! Afai e te ofuina le kippah, o lo'o e mulimulita'i i le tulafono lea na faia e tagata ua fa'apa'iaina i le gasologa o taimi, a'o lea ua fa'atino ana lava tulafono ma ana tulafono. “E lē mafai ona savali se tasi i le fā kupita ma lona ulu e lē ufiufia.” Sei o tatou vaai pe faapefea ona aoga lena mea.

O lea, o le a ou aveese loʻu kippah, aveese se isi vaega o tu ma aga, ma o le a tatou vaai po o le a le uiga o lenei mea. O lea la, afai ou te mulimuli i le uputuu paia e mafai ona ou savali i le kupita e tasi, ma e mafai ona ou savali i le kupita lona lua, ma le kupita lona tolu, ma afai ou te savali i le kupita lona fa ona ou solia lea o tulafono a le au Faresaio, o lenei uputuu paia. .

E i ai se isi tulafono iina, i le Sulchan Aruka, e uiga i le ufiufi ulu. Ma o iina o loo faapea mai ai, “E faasa ona tatalo ma le ulu e le ufiufia.” E ese le manaia, ma ou te manatu o lena mataupu e tautala mo ia lava. Ae o le mea e mafai ona e vaʻai i ai, e le naʻo se tu ma aga a tagata poʻo se tu ma aga, o se mea na faʻapaʻiaina i le tele o taimi ma o le taimi nei o loʻo faia ana lava tulafono ma tulafono.

Ia, o le a le mea e tupu ai lena mea? E toatele tagata o le a faapea mai, “Ia, ou te lagona le fiafia e ofuina se kippah. Ou te lagona atili ai le Iutaia, ae le na o le ofuina o le kippah, le ulupoo, ae ia mulimuli i nei tu ma aga eseese uma, e tusa lava pe le o aʻu o se Iutaia e ala i le aveeseina. Ou te lagona le fiafia e mulimuli i nei tu ma aga, ou te lagona ai le latalata atu i aʻa anamua." O le a le mea e faaletonu ai? O le a le mea e sese ai le faaopoopoina o poloaiga fou, ma le faapaiaina o nei tu ma aga?

O le a le mea o loʻo faʻaletonu ai ona o le Torah e faʻasaina faapitoa i tatou mai le faia o lenei mea! I le Teuteronome mataupu 4 fuaiupu 2 o loo faapea mai, “Aua e te faaopoopo atu i le mea ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei, aua foi e te faaitiitia se mea e tasi, ina ia e tausi i poloaiga a Ieova lo outou Atua ua ou fai atu ai ia te outou!” O loʻo i ai se faʻasaina faapitoa i le Torah mai le faʻaopoopoina i le Torah!

O lea la, afai tatou te faaopoopo atu nei tulafono na faia e tagata, afai tatou te mulimuli i nei tu ma aga faapaiaina, ua tatou auai i le faaopoopo atu i le Torah. Ia, e manaia tele iinei, aua o le manava lava lea e tasi e faasaina ai i tatou mai le faaopoopo atu i le Torah, e faasaina ai i tatou mai le aveesea mai le Torah. O lea la, o le mulimuli i se tasi o nei tu ma aga faapaiaina e leai se eseesega ma le soloia o le Sapati. Faʻaopoopo i le Torah, aveʻesea, o na mea uma o se soliga o lenei tulafono faavae i le Torah o le faʻaopoopo pe aveese mai le Torah.

O lea la, ua aliali mai mo le taimi lona lua. E iai le molimau lona lua i lenei mea, Teuteronome 12:32 . “O mea uma lava ou te fai atu ai ia te outou, ia outou faia ma le filiga; ‘aua ‘e te fa‘aopoopo i ai pe fa‘aitiitia ai.” ‘Aua ‘e te fa‘aopoopo i le tulafono pe ‘ave‘eseina fo‘i le tulafono. Ma o le fesili e tulai mai, afai e te mulimuli i tulafono ia na faia e tagata, o nei tu ma aga faapaiaina, o ai o loo e usitaia? O ai e te usita'i i ai? Po o e usiusitai i Lē na Foafoaina i tatou? Pe o e mulimuli i nei tulafono na faia e tagata ia e faaopoopo i le Torah?

Ua fa'aali mai lea fa'atolu! Faataoto 30 fuaiupu 6, o iina ua taʻu mai ai, “Aua e te faaopoopo i ana upu, ne’i aoaiina oe e Ia ma iloa ai oe o se pepelo.” Ou te le manao e ta'ua a'u e le Atua o se pepelo. Ou te le manao i se vaega o lena mea.

Enactmets (Takanot)

O le mataupu faavae lona lima o le Faresaio e talitutusa lava ma le numera fa, ma o le mataupu faavae lona lima o le“poloaiga a tagata”, po o “tulafono”. I le faaEperu, o le takanot. le takanot, o le mataupu faavae lona lima lena o le Faresaio. Ua i ai se tasi na faalogo muamua i lena upu, takanot? E masani lena mea mai soo se mea? Ioe? Ua lelei. O lea, ia tatou fai faatasi uma, takanot!

Tagata faʻalogologo: Takanot!

Neemia: Ua lelei. O lea, takanot, o nei tulafono na faia e tagata, ma o nei tulafono e taʻua moni lava e le au rapi… e i ai se isi faaupuga mo lenei, mitzvot derabanan, “poloaiga a o tatou rapi”. Ma o le a faia e le au Rapi se eseesega manino i le va o tulafono latou te maua mai i le Torah, e ui lava i le faʻaaogaina o latou auala le talafeagai o faʻamatalaga, ma tulafono latou te maua mai i tu ma aga poʻo se tulafono a le Rabbinical. Ma o le mea moni o nisi taimi e le mafai ona latou iloa pe na faavaeina se tulafono e ala i tu masani, e ala i le faia pea lava pea, pe na faavaeina e se Rapi moni e nofo i lalo ma faia se tulafono fou. Ma o le mea moni lava o na mea e matua'i feso'ota'i ma tutusa vaega. Ae o loʻo i ai se eseesega manino i le va o lena ma tulafono e maua mai i le Torah e oʻo lava i le faʻaaogaina o latou auala le talafeagai o faʻamatalaga.

O le taimi nei o le faʻataʻitaʻiga masani o takanot, po o “poloaiga a o tatou a’oa’o” o le fufuluina lea o lima. Ma talu ai ona o le Tulafono Tuugutu ua tuuina atu ai i le au Rapi le pule atoatoa e faia ai nei tulafono fou-ua ia i latou le aia mai le Atua e faia ai tulafono fou-ona o lena ua e faia ai le faamanuiaga, “Ia manuia oe le Alii, le Tupu o le atulaulau uma, ua faapaiaina i tatou i Ana poloaiga, ua poloaiina i tatou e fufulu lima.” Ua iloa lelei e rapi e leʻi poloaiina i tatou e le Atua e taelelima, a o le uiga o ia mea, ua poloai mai le Atua ia te outou ina ia outou usiusitai i le au aoao. O lou usita'i i le au a'oa'o, ua e usita'i tuusa'o i le Atua. Ma e manaia tele lenei mea. O le uiga o lenei mea, o taimi uma e te nofo ai i lalo e 'ai se taumafataga ma fufulu ou lima, o loʻo e folafola atu le pule mai le Atua a le au rapi e faia ai nei tulafono.

Ia, pe toafia tagata o loʻo mafaufau iinei, "Ou te le faia nei tulafono a le Rabbini. E lē o i latou mai le Torah.” E toafia tagata e mafaufau faapena? Lelei, o loʻo i ai se vaega lelei o Faresaio iinei, o le toʻatele o tagata… E toʻafia tagata o loʻo manatu latou te le mulimuli i nei tulafono a tagata ona e le o latou mai le Torah? Lelei, e sili atu lena.

Ia, o le tala lea a le Tulafono Taugutu i tagata uma na sii lima. O loo faapea mai i le Midrash, o se vaega o le Tulafono Tuugutu, o loo faapea mai, “Aua neʻi faapea mai se tagata, ‘Ou te lē tausia le poloaʻiga a toeaina, auā e lē mai le Torah i latou.’” E lē tatau ona e faapea atu. “Ua fetalai mai Lē e ona le malosi uma lava i lenā tagata,” o lea ua latou tuu moni atu ai upu i le fofoga o le Atua, “Ua fetalai mai Lē e ona le malosi uma lava i lenā tagata, ‘E leai, loʻu atalii e! Na i lo lea, ia outou tausiusi i mea uma ua latou poloaʻi atu ai iā te outou!’” Ona faaauau ai lea, ma o lea ua sii mai ai le Teuteronome 17:11 , “E pei ona tusia, ‘E tusa ma le faatonuga ua latou aʻoaʻoina ai outou.’”

Ia, e mafai ona e suʻeina i le Teuteronome 17, ma e le o talanoa e uiga i le au Faresaio po o le au rapi. E te le va'aia i latou o ta'ua i so'o se mea. O le a lea lava o loo talanoa e uiga i le Faitaulaga Sili i le Malumalu ma le faamasino faavaloaga. Ma o le mea o loʻo talanoa ai iina pe afai e i ai se faamasinoga faigata ma faamasino maualalo ... manatua na sau Mose ma na ia tofia faamasino maualalo, ma faamasino maualalo i lalo ifo oi latou, aua e le mafai e ia ona faamasinoina mataupu uma na o ia.

O lea la, o le mea o loʻo faʻamatalaina i le Teuteronome 17 pe afai e sau se tasi o na faamasino maualalo ma fai mai, "Ou te le iloa po o le a le tulafono iinei", pe "o se mataupu faigata lenei, ou te le iloa le mea e fai" , ona alu atu lea o ia i le faamasino sili i le Malumalu, po o le Faitaulaga Sili i le Malumalu. E lē o talanoa e uiga i le ʻau Faresaio po o le ʻau aʻoaʻo. Ma o le mea moni lava i mau eseese e pei o le Esera mataupu 2 fuaiupu 63, o loo talanoa ai e uiga i se tulaga moni sa latou maua e pei o lenei. Ma o loo faapea mai ai e tatau ona filifili lenei mea e le Faitaulaga Sili ma le Urima ma le Tumema, po o le faaEperu le Urima ma le Tumima, o se togafiti faaperofeta lea e alu atu ai le faamasino sili ma fesili, “O le a le tali?” E ole atu o ia i le Atua; o le a le na ona ia faia, auā e iai lava le finagalo o le Atua i le faamatalaina o le Tusi Paia.

Ae ua faatatau e a'oa'o lenei mea ia i latou lava, aua e le fetalai mai le Atua ia i latou; na'o latou fai sau tala. Ona faaauau ai lea i le Midrash… ia manatua, o loo fetalai mai le Atua iinei, le Silisiliese. Ma o loo faaauau pea iina ma faapea mai, “E oo lava ia te au e tatau ona ou usiusitai i la latou poloaiga.” E oo lava ia te au le Atua, e tatau ona ou usiusitai i poloaiga a le au aoao. Ae i le ala, o loo sii mai ai se fuaiupu mai ia Iopu, e leai se mea e faia i soo se mea i le pule a le au aʻoaʻo, po o le usiusitai o le Atua ia i latou. Ae o le mataupu faavae iinei e faapea ua tuuina atu i le au Rapi le pule atoatoa, e le gata e faamatala ai le Tusi Paia ae ia faia ni tulafono fou, ma Le Atua Lava Ia e tatau ona usita’i i ia tulafono e tusa ai ma le Tulafono Tautala.

Ia, o lea ua tatou malamalama i le Faresaio, seʻi o tatou maua se aotelega. Ua tatou vaai i mataupu faavae nei e lima o le Faresaio, ma o le mataupu faavae muamua o le manatu o le Torah e lua, o le Torah tusia ma le Torah Tugutu. Ona tatou maua ai lea o le pule a le au rapi, le pule atoatoa a le au rapi e faamatala ai le Tusi Paia. E leai se finagalo o le Atua i ai, ua na o Rapi e fai. Fa'amatalaga le talafeagai po'o le Midrashic; O tusitusiga paia o se tulafono faalelagi ma e mafai ona aveesea mea mai le talaaga. Tu ma aga fa'apaia, e pei o le kippah. Ma le takanot, po o poloaiga a tagata, e pei o le fufuluina o lima.

O lea la ua tatou malamalama i le Faresaio, o le mea e tatau ona tatou faia o le toe foi lea i le Mataio 15 ma vaai pe mafai ona tatou malamalama i le mea o loo tupu. ‘Ua ō ane le ‘au faresaio ma fai atu ‘iā Iesu, “‘Ua soli e ou so‘o le tu a le ‘au toeaina, ‘ina ‘ua lē fafano o latou lima a o le‘i ‘a‘ai,” o le tu lea na tatou va‘aia muamua. O le a tonu le mea o tupu iina? I le fuaiupu e 3, na fetalai atu ai Iesu i le au Faresaio, “Se a le mea ua outou soli ai foi le poloaiga a le Atua i a outou uputuu?” E faapefea la ona solia e le au Faresaio le poloaiga a le Atua e ala i a latou uputuu? E faapefea ona avea le uputuu a le Faresaio o se soliga o le poloaiga a le Atua? Ua latou faaopoopo i le Torah! Teuteronome 4:2, Teuteronome 12:32 ma le Faataoto 30 fuaiupu 6 faasāina i tatou e faaopoopo i le Torah! Ma o le faaopoopoina o nei tulafono i le Torah, o le poloaiga lenei o le fufuluina o lima, o se soliga o le poloaiga a le Atua.

O loo faaauau pea Iesu i le fuaiupu e 6 ma faapea atu i le au Faresaio, “Ua faapea ona outou faaleaogaina le poloaiga a le Atua i a outou uputuu.” Na faapefea ona faaleaogaina e le au Faresaio le poloaiga a le Atua? O se mea lea ou te vaai i ai i aso uma i aso nei o Isaraelu. Ou te vaai i ai i taimi uma.

O se tasi o mea e faateʻia ai le toʻatele o tagata ina ua latou o mai i Isaraelu mo le taimi muamua, o le toʻatele o tagata Iutaia i Isaraelu e lē tausia le Sapati. O le toatele o tagata, pe a latou o mai i Isaraelu, e faateia i le vaai atu i lena mea, ma afai e te fesili i le averesi o Isaraelu, “Aisea e te le tausia ai le Sapati?” O le a ia tali mai ma fai atu ia te oe, “O lea lē mafai ia tausia le Sapati.” Ma ou te tali atu, “Ua lelei. Sa ou tausia le Sapati i lo'u olaga atoa. Aisea ua le mafai ai?” Ma o le a ia fai atu ia te oe, "Ia, afai ou te tausia le Sapati, e tatau ona ou faia lenei mea ma e tatau ona ou faia lena mea, ma e le mafai ona ou faia lenei mea ma e le mafai ona ou faia lena mea." Ma o mea uma lava na te lisiina o se mea… o uputuu ma tulafono na faia e le au Faresaio i luga o le atunuu, o nei avega mamafa ua latou amoina i luga o le atunuu, ma e le mafai e le tagata lautele ona iloa le eseesega i taimi uma i le va o le mea o loo i ai. Na poloaiina i tatou e le Foafoa ma o a nei tulafono na faia e tagata ua poloaiina e le au Faresaio. Ma ona o lena, ua na ona latou fiu atoatoa ma faapea mai, “Ua lelei, e le mafai lava ona ou faia.” Latou te fiu. Ma o le manaomia o nei tulafono a tagata, ua faaleaogaina ai e le au Faresaio le poloaiga a le Atua. Ua latou le mafai ona tausia le Torah.

O lenei, sa ou tausia le Sapati i lou olaga atoa, ma ou te iloa mai aafiaga patino o se fiafiaga le tausia o le Sapati! O le Sapati o se aso fiafia! E na'o le fa'aopoopoina o nei tulafono uma na fai e tagata ma tulafono ma tulafono, ona le mafai lea ona tausia ma avea ma avega. Ma o le ala lea ua faaleaogaina ai e le au Faresaio le poloaiga a le Atua. Ia, o le mea e mafai ona tatou vaʻaia ma le manino i le Mataio 15 o loʻo lapataia e Iesu ona soo e lē mulimuli i tulafono a le ʻau Faresaio na faia e tagata. E le tatau ona e mulimuli i tulafono a tagata.

Mitzvat Anashim Melumada

Na ia faaauau i le fuaiupu e 7, o se fuaitau mataʻina tele lenei, ma na ia faapea atu, “O outou tagata faafiaamiotonu,” ma fetalai atu i le ʻau Faresaio, “O outou tagata faafiaamiotonu, ua tonu lava le valoaga a Isaia iā te outou ua faapea mai,” ma o lea ua ia sii maia le Isaia 29 fuaiupu e 13 , “O lenei nuu ua faalatalata mai ia te au i o latou gutu, ma ua vivii mai ia te au i o latou laugutu; a o o latou loto e mamao mai ia te au. Ae e tapuai fua mai i latou ia te au, i lo latou aoao atu o poloaiga a tagata.”

Ia, o lea ua tatou iloa le mea o loo ia fetalai ai, “o loo aoao atu e fai ma mataupu o poloaiga a tagata”. O le Faresaio lena ma a latou Tulafono Tuugutu ma la latou pule na faia e tagata e faaliliu ai le Tusi Paia e sili atu i lo le Atua ma a latou takanot ma a latou uputuu paia. O le “aoao atu o poloaiga a tagata”.

Ia, ina ua ou faitau muamua i lenei mea, sa ou matua fiafia lava, ona o se isi mafuaaga nai lo lou fiafia i ai. Sa ou fiafia i lenei mea ona o le Mataio 15:9 o se toe faaupuina o le Isaia 29:13 . O loo taʻua moni lava e le Isaia 29:13, i le gagana Eperu, "mitzvat anashim melumada", lea ua faaliliuina eseese e faapea, “o se poloaiga aoaoina a tagata” po o “se poloaiga a tagata ua aoaoina i le taulotoina” po o nisi o suiga o lena faaliliuga. Ma o le mafuaaga na ou matua fiafia ai i lenei mea ona sa ou iloa, i le talafaasolopito atoa, o tagata Iutaia o Karaite, o tagata Iutaia o loo mulimuli i le Feagaiga Tuai Tanakh, sa latou sii mai pea nei fuaiupu mai le taimi na fatuina ai le Faresaio, latou te sii mai pea le Isaia 29:13 i faasino i le au Faresaio. Ma sa ou manatu o se mea manaia tele lea na faʻaaogaina e Iesu le fuaiupu tonu lava e tasi i le au Faresaio i tua i le 1st seneturi.

Ia, o le tali o iinei, i le gagana Eperu, ma afai e mafai ona e faitau i lenei tusitusiga Eperu tuai, o lona uiga ua e iloa le tali. O le mea lea e foliga mai ua tusia i le gagana Eperu faaonaponei. Ma o le mea na fetalai ai Iesu iina i le Eperu Mataio mataupu 23 fuaiupu 2 i le 3, na fetalai Iesu, "Al kiseh Moshe yeshvu ha'pirushim ve'ha'chachamim: ve'ata kol asher yomar lachem shimru ve'assu u'be'takanotayhem u'ma'aseyhem al ta'assu she'hem omrim v'hem einam osim.”

O lea la, o lo'o ia te oe. O iina ua e va'ai, e matua manino lava. O le mea lea e foliga mai ua faaliliuina i le gagana Peretania, o iina na fetalai ai Iesu, “Ua nonofo le au Faresaio ma le au popoto i le nofoa o Mose. O le mea lea, o mea uma e fai atu ai o ia ia te outou, ia outou faia ma le filiga, ae e tusa ma a latou suiga ma a latou faaaʻoaʻoga aua tou te faia, auā latou te tautatala ae latou te lē faia.”

O lea la, o se eseesega ma'ale'ale lena i le va o le mea na e va'ai i ai i le gagana Eleni, o se eseesega o le tasi upu, po'o le tasi le upu e tasi. I le gagana Eleni o loo faapea mai i le Mataio, “o na mea uma latou fai atu” e tatau ona e usiusitai, o mea uma latou te fai mai ai, “o i latou” o le ʻau Faresaio. I le faaEperu ua ia faapea mai, “e tatau ona e usiusitai i na mea uma he fai mai”, “o ia” o Mose.

Latou te tautala ae latou te le faia e tusa ai ma le Torah

O lea la, o le eseesega o lenei upu e tasi e matua suia ai le savali a Iesu. O le mea lea ua fai mai ai nei, afai latou te fai mai o le pule latou te nonofo i le nofoa o Mose, ia faapea ona fai e pei ona fai mai ai Mose, ia outou usiusitai ia Mose. Latou te fai mai la latou pule o loʻo latou nonofo i lenei nofoa maʻa teuteu i le sunako, o loʻo latou aʻoaʻo atu ma le pule, o loʻo nonofo i le nofoa o Mose, o lea ia usitai ia Mose. Fai le mea na fai atu ai Mose.

Na alu atu o ia iina, Yeshua, i le gagana Eperu Mataio, ma sa ia fai mai, "ae faimai foi latou toefuataiga ma latou e le faia muamua,” ma o le upu ua ou faaliliuina iinei o le “toefuataiga”, i le faaEperu o le takanot. Ua tatou faalogo muamua i lena upu, o lea ia tatou toe fai uma lena upu, takanot! O lea, takanot o tulafono ia na faia e tagata, e pei o le mulumuluina o lima, ma le lapataiga a Iesu i ona soo  e fai e tusa ma a latou takanot.

Ma sa ou faaliliuina muamua lenei mea o "enactments", o se faauigaga o lomifefiloi sili atu takanot o “toefuataiga e suia ai tulafono faale-Tusi Paia”. O le auala lena e sili atu ai le faauigaina o le upu i le Jastrow Dictionary, o le lomifefiloi masani o le uluai Rabbinical Hebrew, late Second Temple Hebrew, "toefuataiga e suia ai tulafono o le Tusi Paia", ma le faataitaiga masani o se tasi o nei tulafono na faia e tagata, o nei tulafono. takanot, o le poloaiga ia fufulu o matou lima, o le au aoao, ae tou te lei aai i areto.

Ia, o lea ua tatou malamalama i le Mataio 23, ua tatou iloa e le o fai atu Iesu ia te oe e usitai i le au Faresaio, o loo ia fai atu ia te oe e usitai ia Mose. E tatau lava ona tatou toe foi i tua i le Mataio 15 ma vaai po o le a le mea o loo fai mai ai iina i le gagana Eperu. Afai tatou te amata i se feteenaiga i le gagana Eleni, e le mafai ona tatou tilotilo i le Eperu o le tasi mau ae le o le isi.

E le tusa ai ma le latou Takanot ma Ma'asim

O lea la, sei o tatou vaavaai i le Mataio 15 i le gagana Eperu, ma o iina tatou te faitau ai, ua fetalai atu Iesu i le au Faresaio, “Se a le mea ua outou solia ai le poloaiga a le Atua i a outou uputuu?… ua outou faaleaogaina poloaiga a le Atua i a outou uputuu. ” E mafai e se tasi ona mateina po o le ā le upu Eperu o loo i tua o le “aganuu”? O le upu takanot! E le gata la e leai se feteenaiga i le gagana Eperu i le va o le Mataio 15 ma le Mataio 23, ae i le gagana Eperu, o loʻo i ai se feʻau faifai pea i le tusi atoa. O lo'o i ai le manoa faifaipea lea o lo'o alu i totonu o le tusi na lapata'ia ai e Iesu ona so'o  e mulimuli i le takanot a le au faresaio, o tulafono nei a le au faresaio na faia e tagata.

Ua faaauau pea Iesu. Na ia lapatai faasaga i le takanot o le au faresaio. Na ia lapataʻia foʻi e faatatau i a latou mea na fai muamua, e lē o le faia o a latou mea e fai, ma o le upu Eperu mo le “faatusalia” o le ma'asimMa'asim o se upu o le a tatou tilotilo i ai i se taimi, ae o ni upu taua e lua, takanot ma ma'asim. Aua o mea ia e lua afai o outou o soo o Iesu o loo ia lapataia outou e aua le faia, takanot ma ma'asim. Ia, tatou fai faatasi na upu, takanot ma ma'asim!

Ia, o a la ia mea ma'asim? Ma'asim o ni “faatusalia.” O le uiga moni o le “gaoioiga” po o “gaoioiga”, ma i le gagana Eleni ua faaliliuina ai lenei mea Ergon, lea i lau faaPeretania o loo ia te oe “galuega”, o galuega a le au faresaio. Ae o ā galuega o amioga po o galuega a le ʻau Faresaio? I upu faresaio, ma'asim e faasino i “faasologa”, po o “gaoioiga po o galuega e fai ma faataitaiga”. Ae o le a le uiga o lena mea? Ia, ua uma ona tatou iloa o le tulafono a le Faresaio o lona uiga o le tulafono o vaega uma o le olaga, mai le taimi e te ala ai i le taeao seia oo i le taimi e te moe ai i le po.

O se faaaʻoaʻoga, ua faatonuina e le ʻau Faresaio o latou soo po o le ā le seevae e muamua ona faaofu i le taeao. O le ā la le mea e fai e se Faresaio pe a oo i se tulaga fou e lē o taʻu atu ai e le Tulafono Tuugutu le mea e fai? Mo se fa'ata'ita'iga, afai e nofo o ia i se atunu'u e leai ni ou se'evae, ma na te le iloa po'o le fea seevae e fa'aulu muamua i le taeao ona na te le iloa po'o fea e nonoa muamua ona e leai ni manoa. , o le mea na te faia o le na te selu le Tulafono Tuugutu e suʻe faatonuga, ma na te selu i tu ma tulafono a tagata, ma afai na te le maua se faʻatonuga poʻo le fea seevae e faʻaulu muamua i le taeao, pe a leai ni manoa, ona alu lea o ia ma vaavaai i le faaaʻoaʻoga a se tasi o ana aʻoaʻo. O lona uiga, na te tilotilo ma fai mai, "Ua tatou iloa o lea ma lea mea o le aʻoaʻo, i lea ma lea mea, e faʻamuamua lona seevae taumatau e ui lava e leai ni ona manoa," ma o se faʻataʻitaʻiga, ona faʻamautuina ai lea o le mea. o le tulaga masani, o le tulaga talafeagai o le amio. O le manatu e le mafai ona agasala lenei rabbi, ma afai na te tuu muamua lona seevae taumatau, e ui lava ina leai ni manoa, o le tulaga tonu lena o le amio.

Ma o le mea lea o loʻo fetalai mai ai Iesu, 'aua neʻi vaʻavaʻai i faʻataʻitaʻiga a le au Faresaio o se tulaga talafeagai o amioga. ‘Aua ne‘i faia e tusa ma a latou fa‘ata‘ita‘iga. Ia faia e pei ona fai atu ai Mose, ae le o latou takanot ma latou ma'asim.

Sei o tatou vaai vave i se faataitaiga o se faataitaiga. O se faataʻitaʻiga lea na aumaia i le Talmud, ma o loo faapea mai, “A ma'asehma'aseh o le tulaga e tasi mo ma'asim, o se fa'ata'ita'iga. “O se fa'ata'ita'iga lea na faia e Rabban Kamalielu” atonu na e manatu na faaleoina “Gama-liel”, o le faaleoga sao faaEperu o le “Kameliel”. ma Kamalielue pei ‘ona ‘outou iloa uma, o le a‘oa‘o faresaio o Saulo o Taso, o Paulo. Peitaʻi, o le atalii o le atalii o Kamalielu, o Kamalielu II. O lea la, “O se faaaʻoaʻoga lea na malaga ai Rapana Kamalielu II ma toeaina i le vaa, ina ua faia e se nuu ese se ala e alu ifo ai, ma o Rapana Kamalielu ma le ʻau toeaina na ō ifo i ai.” Lelei, o le a la le mea o loʻo talanoa ai lenei mea? Na amata le au Faresaio i le mataupu faavae afai e fausia e se tasi se mea mo oe i le Sapati, atonu e te le faaaogaina lena mea. Afai latou te fauina se auala mo oe i le Sapati, atonu e te le faaaogaina lena auala. Ma o lea, ona latou fai mai lea o le fesili, e faapefea pe afai e fausia le auala i le Sapati, ae e le faapitoa mo au? E mafai ona ou faʻaogaina lena faʻailoga? Ma e le o taʻu atu e le Tulafono Tuugutu ia i latou le mea e fai, o lea na latou o ai, ma latou fai mai, "Ua lelei, matou te manatua na i ai se tasi taimi na alu ifo ai Rapana Kamalielu II i luga o se auala, ma taʻu mai ia i matou o le amio saʻo lea, ma e faatagaina se mea faapena.” I se isi faaupuga, o le amio a le rabbi i se tulaga patino e avea ma tulaga e tatau ona amio ai se tasi i le lumanaʻi.

Ma o le mea o loo lapataia ai e Iesu ona soo, aua le faia e tusa ma i latou takanot, ma aua le faia e tusa ma a latou ma'asim. O la latou tautinoga i le pule o loo latou nonofo i le nofoa o Mose, ia faapea ona fai e pei ona ia fetalai mai ai. Fai e pei ona fai atu ai Mose.

Ae faapefea lenei faamatalaga, “auā latou te tautatala ae latou te lē faia”? Ina ua ou faitau muamua i lenei mea, o la’u fesili o le, “O le a le mea latou te tautatala ai ae o le a le mea latou te le faia?” A tatou faitau i lenei mea i le gagana Eleni, e matua manino lava o loʻo fai mai o latou o tagata pepelo, ae o lea i le gagana Eperu, ua tatou maua se tala fou atoa. E lē o fai atu o ia e usiusitai i le ʻau Faresaio e ui lava ina latou lē faia mea latou te fai mai ai, ae o loo ia fai atu ia usiusitai iā Mose. O le a la lenei, “latou te tautatala ae latou te le faia”? O le a le mea o loʻo latou talanoa ai ae o le a le mea latou te le o faia? 

Ona sosoo ai lea ma le 2 Tupu 17 fuaiupu 34, o loo aoteleina ai ala o Samaria ma faapea mai, “Ua oo mai i le aso nei ua latou faia e tusa ma le tulafono. latou ala muamua, e tusa ai latou tulafono ma latou faamasinoga” e pei ona taʻua i le gagana Eperu, “latou te lē matataʻu iā Ieova, ma latou te lē faia.” Ona sosoo ai lea ma le faaEperu, o upu “latou te le faia” ua tuueseeseina i se auala e faamamafa ai na upu. Ona faauma ai lea o le fuaiupu, ma faapea mai, “e tusa ma le tulafono ma poloaiga na poloai mai ai Ieova i le fanauga a Iakopo.” O le ā la le mea e lē o faia e tagata Samaria? Latou te le faia e tusa ai ma le Torah.

O lenei, ina ua uma ona ou faitau i le Mataio 23 ona ou toe faitau lea o lenei fuaitau, sa ou iloaina i le faaEperu e foliga tutusa lava. E i ai se sitaili faapena iinei, ma e foliga mai ia te au o loo toe faaleoina e Iesu upu o le 2 Tupu 17:34 e uiga i tagata Samaria. Ma ou te manatu o le mea na ia fai mai ai e pei lava ona faia e tagata Samaria anamua e tusa ai latou tulafono ma latou faamasinoga, ma latou le faia e tusa ma le tulafono, e faapea foi le au faresaio i ona aso, latou te faia e tusa ma le tulafono. latou takanot ma latou leaiasim, latou toefuataiga ma latou muamua, ma latou tautala i le Torah, ae latou te le faia le Torah. Ae o le a le uiga o lana tala latou te talanoa i le Torah? O lo‘o nonofo i latou i le nofoa o Mose, o lo‘o tautala mai i le tulafono ‘iā te ‘outou i le aso atoa, a o le mea moni o lo‘o latou ta‘u mai ai ‘iā te ‘outou e lē o le Torah, ‘ua na o le fa‘atusa o le Torah. O le mea latou te taʻu atu ia te oe o a latou lava suiga ma faʻataʻitaʻiga, ma latou te le faia moni le Torah.

O lea foʻi, o le mea ua tatou vaʻai i ai e oʻo mai i le taimi nei, i le gagana Eleni, o loʻo afio mai Iesu ma suia le Torah, fai mai "usiusitaʻi i le au Faresaio", ae o le gagana Eperu o loʻo ia lagolagoina moni le Torah. O lenei, i le malamalama i lena mea, e faapefea ona tatou faamatalaina lenei fuaitau, Mataio 5?

Aua le palauvale i se mea sese

Mataio 5, e faono ona fetalai Iesu i le gagana Eleni… na ia fetalai mai, “Ua outou faalogo i upu, ae ou te fai atu.” Ma o le a le foliga moni pe a e faitau i lenei mea i le Igilisi o Iesu, poʻo le gagana Eleni, o Iesu, o loʻo afio mai ma suia tulafono uma o le Torah, faʻaopoopo, aveese, suia. O le a la le mea o tupu? Pe na ia tausia le Torah pe na te leʻi tausia le Torah? Ma o se fesili sili ona faigata lenei i tusitusiga, aua i lena lava fuaitau, i le fuaiupu e 17, na ia fai mai na te leʻi sau e faʻaumatia "se iota po o se mataʻitusi e tasi"! E fa'afefea la ona ia liliu mai ma amata ona suia e ni nai fuaiupu mulimuli ane mea e fai mai, "ua e faalogo o fai mai, ae ou te fai atu"?

Ia sei o tatou tilotilo i se tasi o fuaitau iinei, o se tasi o fuaitau na faapitoa ona ou vaai i ai. O le Mataio 5:33 e oo i le 37. O loo faapea mai i inā i le gagana Eleni, “Ua outou faalogo foʻi na fai mai i tagata anamua, ‘Aua neʻi solia lau tautoga, a ia e tausi i tautoga na e faia i le Alii. ' Ae ou te fai atu iā te outou, aua lava neʻi palauvale”! Ma o iinei, e matua manino lava, o loo fetalai Iesu i le gagana Eleni e aua le palauvale. O se fa'asā atoatoa pe afai o oe o se so'o o Iesu le palauvale, le faia o so'o se tautoga.

Ia, e tatau ona fai sina tete'e i'inei i le taimi nei aua ua faasa e Iesu ona e palauvale i soo se tulaga, ma afai e te palauvale, e sau oe mai le leaga, e tusa ai ma le upu Eleni o Iesu. Ae sei o tatou vaai po o le a le mea o loo fai mai ai i le gagana Eperu. I le Eperu Mataio 5 , tatou te faitau ai, “Ua outou faalogo foi i le upu a tagata anamua, Aua e te tauto pepelo i lo’u igoa,” o se upusii tuusao lea o le upu i le upu mai le Levitiko 19:12 . “Kae e ‵tau o fai ne koe tau tautoga ki a Ieova,” telā ko te ‵fuliga o te Teutelonome 23:21 .

Ona ia alu atu lea ma faapea atu, “Ae ou te fai atu ia te outou, aua e te tauto i se mea pepelo,” o lana tala pepelo lea i le gagana Eperu. O lea la, i le gagana Eperu, o ia  o le fa'asa o tautoga, na te fa'asa sese tautoga. “E lē o le lalolagi, o le mea lea e tū ai ona aao,” o lona uiga e lē tatau ona e faapea ane, “Ou te tautō i le lalolagi” ma e pepelo; e tatau ona e ta'u le mea moni pe afai e te palauvale i le lalolagi. “Aua foi Ierusalema, o le mea e tuu ai ona aao, po o outou ulu, aua tou te le mafaia ona faasinasina pe faauliuli se lauulu e tasi. Ae ia avea lau ioe ioe ma lou leai, leai. So o se mea e faaopoopo i ai e leaga.” Ma o le a tatou toe foi atu i le, “soo se mea e faaopoopo i ai e leaga” i se minute.

Ae i le fuaiupu e 37, ua amata ai ona ia faapea mai, “Ia avea la outou ioe ma ioe ma lo outou leai, e leai.” O lea e le o tautala o ia i le faia o tautoga iinei, o loʻo ia talanoa e uiga i le faia sese tautoga. O lea la, ina ua ia fai mai, "Ia avea lau ioe ioe", o lona uiga i lenei tala fou pe afai e te fai mai, "Ou te tauto ia Ierusalema! Ioe, ou te faia lea mea ma lea mea,” e sili atu le ioe moni, e sili atu le aua le ioe pepelo. Ma afai e te fai atu, “Leai! Ou te tauto i le nofoalii o le Atua, o le a ou faia faapea ma lea,” e sili atu le leai, e sili ai ona e le taoto iina.

O lenei, aiseā e manaʻomia ai ona ia taʻu mai e aua neʻi faia ni tautoga sesē? Pe aisea foi e tatau ai ona ia ta'u mai oe aua le faia ni tautoga pepelo? Pe e lē o manino mai ea e lē tatau ona e faia ni tautoga pepelo? E matua manino lava. Ae o le mea na tupu, e foliga mai, o le taimi lena na o mai ai nisi o Faresaio ma latou faapea mai, “Ua lelei, o loo faapea mai i le Levitiko 19:12, ‘Aua e te tauto pepelo i lo’u igoa’, o lea afai ou te le faaaogaina le igoa. , ua faatagaina aʻu e palauvale pepelo.” O le mea lena na a'oa'o atu ai le au faresaio i lea vaitaimi, e fa'ataga ona e tauto pepelo pe afai e te le ta'ua le igoa. Aua o loo faapea mai, “I lo’u igoa”, ae ui i lea, latou te le faaaogaina le igoa ina ia mafai ai ona latou palauvale pepelo i le aso atoa.

O le fetalaiga a Iesu, “Leai! Pe a faapea mai i le Tusi Paia ‘aua le tauto pepelo i lo’u igoa’, e le faapea la e mafai ona e tauto pepelo i isi mea.” Ioe, i le avea ai o se tagata e tausia le Torah, e tatau ona e tauto i le suafa o le Foafoa, o le mea lena tatou te faitau ai i le Teuteronome. Ae afai o le a e palauvale i isi mea, e le faapea ua faatagaina oe e pepelo! O le mataupu faavae i tua atu o lenei poloaiga e le o letauto pepelo. E tusa lava pe e te le faaaogaina le igoa, e le tatau ona e palauvale pepelo. Ma ou te manatu e manino lava i soʻo se tasi e faʻaaogaina le mafaufau masani ma vaʻavaʻai i lenei mea i lona tulaga e le o se faʻatagaga lea e tauto pepelo pe tauto pepelo. Ae, o le auala e tautō ai se tagata Isaraelu o le igoa, ma afai e te tauto i le igoa, e le tatau ona e tauto pepelo.

E na o le pau lava le mea o loo faia e Iesu i inei, o loo ia aumaia le mataupu faavae o le Tulafono, ua faapea atu, “E leai, o le mea ua outou faia e le ʻau Faresaio, ua tatala ai nei avanoa, ua faapea mai, ‘Ua tuu aʻu e tautō pepelo,’ e lē o le uiga lenā o le upu moni. poloaiga. O lo'o e fa'aupugaina. O lo'o e su'eina 'upu ma fa'avasega mai le tala'aga ma le uiga o lo'o i tua o mea o lo'o fai mai ai. E na o upu e te ave ae le o le agaga o le mea moni o loo fai mai ai.” O le uiga fa'atatau lea e malamalama ai so'o se tasi e iai le mafaufau.

O lenei, e leai se masalosalo o le 2,000 tausaga ua mavae, ina ua fetalai Iesu i lenei mea, semanu e tuuaia o ia e le au Faresaio i le faaopoopo atu i le tulafono, aua na latou fai mai o loo faapea mai, "I loʻu igoa", ma afai e te taʻu mai ia te aʻu ou te mafaia. Ou te tauto pepelo ia Ierusalema, o fea o fai mai ai i Tusitusiga Paia? O lenei, i so'o se tasi e fa'aaogaina o latou mafaufau, i le leoleo mamoe po'o le faifa'ato'aga faigofie o Isaraelu e sau ma fa'alogo "'aua ne'i e tauto pepelo i Lo'u igoa", e manino lava e le mafai ona e tauto pepelo i isi mea. E manino lava.

Ae i le au Faresaio e le o matua manino mai, aua o le Tusi Paia o le tulafono paia. Ma sa manao Iesu e faamanino atu o ia  fa'aopoopo i le Torah, na'o le fa'ailoa mai o le fa'avae o le Torah, ma o le mafua'aga lea na ia fa'ai'u ai lana fa'amatalaga e fa'apea, "so'o se mea e fa'aopoopo i ai e leaga". Na te le toe faaopoopo mai so o se mea i le Torah aua o le a leaga. Ma ua na o se toe faaupuina o le Teuteronome mataupu 4 fuaiupu 2, "aua neʻi faaopoopo se mea i le Torah pe aveese", ma o loo toe taʻua e Iesu lenei mataupu faavae o le Torah.

Ia, o le mea ua tatou maua i le Eleni Mataio, pe fiafia pe leai, o le soloia o tautoga. Ua afio mai Iesu ma soloia tautoga. E sa ona e palauvale i soo se mea, o le mea moni lena, o lana tala lena iina. I le faaEperu Mataio i le isi itu, ua ia i tatou se soloia o sese tautoga. E matua ese lava lena savali, a ea? O se faʻamatalaga e matua ese lava. Na te lē soloia tautoga; ua ia soloia sese tautoga.

Ma o le mea moni, o le mea tatou te vaʻaia o le Eleni Iesous e pei ‘ona ta‘ua o ia i le gagana Eleni, o Iesu, ‘ua ia fa‘alēaogāina ai poloa‘iga uma o le tulafono, “‘Aua tou te popole i le fa‘aopoopoina o le tulafono, a ‘ia ‘ana‘ana i mea uma e fai atu ai le ‘au faresaio ‘iā te ‘outou. ‘Aua fo‘i ‘e te popole i le tautō i le suafa o Lē na Foafoaina Mea, ‘aua lava ne‘i e tautō, o le mea lea ‘ou te fai atu ai ‘iā te ‘outou e fai. Aua e te palauvale lava.” A'o lea ua tatou maua se gagana Eperu Yeshua, o upu a Iesu e pei ona ia faaalia i le gagana Eperu, ma o iina, o loo ia lagolagoina le Torah. Fai mai o ia, “O la latou pule o loo latou nonofo i le nofoa o Mose. Fai le mea na fai atu ai Mose, fai e pei ona fai he fai mai. Ma o lo'o latou ta'u atu ia te oe e mafai ona e oso i nei fa'alavelave ma palauvale pepelo? Leai, e le o le uiga lena o le poloaiga. O le uiga o le poloaiga o le aua lava nei tauto pepelo.”

Nofo Tauaso

Seʻi o tatou vaavaai i le Eperu Mataio mataupu e 23 fuaiupu 16 ma faasolo atu ai, ma o loo fetalai atu ai Iesu i le ʻau Faresaio i le Mataio 23, ma o i inā na ia fetalai atu ai i le ʻau Faresaio, “Oi talofa iā te outou nofoa tauaso.” E mafai ona e tilotilo i le gagana Eleni ona e iloa ai lea o loo faapea mai, “Oi talofa ia te oe, tauaso! taʻiala.” I le faaEperu na ia fai mai ai, “o outou nofoa tauaso”. Manatua, Mataio 23 fuaiupu 2, na ia fai mai, “ua latou nonofo i le nofoa o Mose”, ma o lea ua ia taʻua i latou o “nofoa tauaso”. “Ioe, o loo e saofai i lena nofoa, ae o outou nofoa tauaso.”

"Oi talofa ia te outou nofoa tauaso, o e fai mai e le tatau i le tauto i le malumalu.” Pe masani lena mea? “E le tatau ona tautō i le malumalu.” I se isi faaupuga, afai e te fai atu, "Ou te tauto i le Malumalu o Ierusalema", e faatagaina oe e pepelo ona e te leʻi faʻaaogaina le igoa. “O ai e fai mai o lē e tautō i le malumalu e lē tatau ona totogi, ae o lē na te tautō i soo se mea ua faapaiaina i le malumalu e tatau ona totogi.” O lona uiga, afai e te faia se tautoga e aumai se mea i le Malumalu, e tatau ona e totogiina. Ia, e faigofie tele, a ea?

"O tagata valelea ma tagata tauaso! O le fea e sili, o le malumalu po o le mea ua faapaiaina i le malumalu? ‘Ua ‘outou fai mai fo‘i o lē na te tautō i le fatafaitaulaga e lē tatau ‘ona avatua, a o lē na te tautō na te ‘aumaia le taulaga e tatau ‘ona avatua.” O lona uiga afai e te fai atu, “Ou te tauto i le fata faitaulaga i Ierusalema”, ona faataga lea ona e pepelo ona e te lei faaaogaina le igoa. Ae afai e te tautō e aumai se mamoe i le fata faitaulaga, e tatau la ona e avatua auā o nisi o ositaulaga o ni Faresaio, ma e tatau ona aai le ʻau Faresaio, o se iloiloga faigofie tau tupe. “O le fea e sili, o le taulaga po o le fata faitaulaga? O le malumalu po o le taulaga?”

Ma o le isi fuaiupu lenei, fuaiupu 20, o le mea moni, ou te manatu, o le fuaiupu tonu. O i inā na ia fai mai ai, “O lē tautō i le fata faitaulaga, ua tautō o ia i ai it ma mea uma o i ai.” O lea la, o lo'o ia fa'amauina moni lava tautoga. O lea la, o le ā na tupu i le “afai e te tautō i se mea, e sau oe mai le leaga”? E leai se mea iinei, e le o atagia lava. O loo faapea mai o ia, “Afai e te faia se tautoga, e tatau ona e tausia lenā tautoga, e lē tatau ona e tautō pepelo.”

Ia, o le mafuaaga e taua tele ai lenei mea ona i le gagana Eleni, i le fuaiupu lava lea e tasi i le gagana Eleni Mataio, na ia fai mai ai, “O le mea lea, o lē tautō i le fata faitaulaga, ua ia tautō. it ma mea uma o i ai.” I se isi faaupuga, i le gagana Eleni o loʻo ia fai mai ai le mea lava e tasi e pei ona ia fai mai ai i le Eperu i lenei fuaiupu patino - faʻamauina tautoga. O lona uiga i le Mataio 23:16 i le 20, i le gagana Eleni ma o le gagana Eperu, o loo fetalai Iesu e leai i tautoga pepelo, ioe i tautoga moni. Ia, o le a le mea na tupu i se tasi e palauvale e mai ia Satani? E le o atagia mai iinei e oo lava i le gagana Eleni!

2 Faamatalaga

  1. Faafetai atu ia Shane Diltz mo lenei aoaoga taua o le eseesega i le va o le le mama ma le mama. A aunoa ma le aʻoaʻoina o lenei mea - ua manatu le ALIʻI o ositaulaga ua latou faia faiga sauā i Lana tulafono. Esekielu 22:26

    tali
  2. Faafetai atu ia Iosefa mo lana aoaoga, ua ou matamata i le vitio. E tele a'u fesili…!
    Ou te iloa na o le 1% o mea e tatau ona tatou iloa na aʻoaʻoina ai i tatou i ekalesia uma o loʻo i lalo o le pule a le lotu Katoliko Roma,
    Ou te le o mautinoa lava po o le a le mea e tupu i le va o le 2033 ma le 2044, e mafai e se tasi ona faʻamalamalamaina lenei mea?

    tali

Tuuina atu se Faamatalaga

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaaogaina le Akismet e faʻaitiitia le spam. A'oa'o pe fa'afefea ona fa'agaioiina au fa'amatalaga.