Tusitala 5861-009
Le 2nd Year o le 5th Sabbatical Cycle
Le tausaga lona 30 o le taamilosaga lona 120 o le Iupeli
O le aso 27 o le masina lona lua 2 tausaga talu ona foafoaina Atamu
Le Taamilosaga lona 5 o le Sapati ina ua mavae le taamilosaga o le Iupeli lona 119
O le Taamilosaga o le Sapati o le povi mumu, oge, ave faapagota & le 2 Molimau
Aperila 26, 2025
Sapati Saloma i le Aiga Tupu o Ieova,
Sapati Saloma ia te outou uma.
O loo matou taamilo pea i Filipaina ma ou te manao ia outou matamata uma i la matou folasaga fou.
Fa'amolemole kopi ma faapipii lenei mea ia le itiiti ifo i le 20 o au uo ma luga o au itulau fa'asalalau lautele. Fesoasoani mai e momoli atu lenei fe'au i isi vaega o Filipaina ma le lalolagi e pei ona ta'u mai e Yesshua ia i tatou i le Galuega Tele.
Ia malamalama, talu mai le tuuina atu o lenei aʻoaʻoga i le Aso Lua, Aperila 22, 2026, ua faaalia atili ai e Ieova le tele o mea e uiga iā Iulai 12, 2026 ma mea e ono tutupu i lenā aso. O le a ou taumafai e tusi i fafo e ui lava o loo matou faimalaga pea. Ua o mai faatasi uma tusitusiga paia. Fa'amolemole ta'u atu i le tele o isi e te mafaia e matamata i lenei vitiō ma lesitala i a matou tusi e lua e leai se totogi https://sightedmoon.com/the-stones-cry-out-lp/
Sa le mafai ona ou tusia lena mea, ae o loo ou tuuina atu i ISabella i le Aso Sa mo le taimi muamua. Fa'alogo pea.
O la latou folasaga lenei i le vitio:
Sauni mo se aafiaga e suia ai le olaga! Auai ma i matou i Filipaina i le 2025 a o toe foi mai le faiaoga lauiloa o Valoaga o le Tusi Paia o Joseph F. Dumond ma ni faaaliga faanatinati ma le ofoofogia o le a e le gagana ai! Talu mai lana asiasiga muamua i le 2015, o Dumond o loʻo faʻasoa atu valoʻaga faʻanoanoa ua taunuʻu ma le saʻo mataʻina - o valoʻaga na mamanuina ai le taunuuga o le malo ma faʻaalia ai lana matafaioi paia i taimi o le iʻuga.I tua i le 2015, na lapataia ai e Dumond Atty. Jeremiah Belgica e uiga i se taua lata mai ma le ISIS, ma valoia o le a feagai Filipaina ma feteenaiga i le 2020. E pei lava ona ia valoia, o le lima masina o le Taua a Marawi na pa i le 2016, ma faamaonia ana upu e le na o se mea na tupu. I le toe foi mai i le 2018, na ia faaleoina ai le faailo e uiga i mala o le 2020, ma faailoa mai ai le matafaioi taua a Filipaina i aso e gata ai e ala i aoaoga mamana e mauaa i le Tusi a Isaia. Na ia faaalia le auala o le a aumaia ai e lenei atunuu le Torah i le lalolagi—o se valoaga o loo faaalia mai i aso nei a o faasalalau atu e misionare Filipino le faamoemoe i Asia ma tala atu!I le 2022, na toe foʻi mai ai Dumond e faʻailoa mea mataʻutia na tutupu i le 2020, faʻapipiʻi le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le COVID i le "aveeseina i aso uma" ma le lapataiga o le mea inosia o le faʻatafunaina o loʻo faʻaalia i le 2023. Na malosi lona talitonuga na ia malaga ai i Isaraelu ia Setema 2023, e suʻe lenei mea inosia. Na ia tusi atu foi i le Palemia ma le Alii Rabbi ia Setema 10, 2023, e lapataia ai se osofaiga faafuasei. Na o ni nai aso mulimuli ane, i le aso 7 o Oketopa, 2023, na tupu ai se osofaʻiga mataʻutia-e silia ma le 1,200 soifua na maumau, 250 tagata na ave faoa, ma 891 fitafita IDF mulimuli ane na maliliu i le tauina o Hamas.O lenei, i le 2025, ua toe foi mai ai le Perofeta o Dumond i Filipaina ma lana savali sili ona faanatinati! Ua ia faailoa mai le auala ua faamaonia ai e nei mea na tutupu i aso ua mavae aso e 10 mulimuli o le Mataʻutia—le 10 tausaga mulimuli o le faamasinoga a o leʻi toe afio mai le Mesia. Faatasi ai ma ana aoaoga ua faamaumauina i luga o le YouTube ma faaalia i luga ole The 700 Club Asia, ua i ai iinei Dumond e lapatai mai mala o le a oo mai ma faamanatu atu ia Filipaina lo latou valaauga paia i nei tausaga mulimuli. Sauni e ofo a'o ia fa'aogaina le Ta'amilosaga o le Sapati ma le Iupeli e fa'aliliu ai valoaga o le i'uga ma le sa'o maofa.Aua nei misia lenei avanoa fa'apitoa e fa'alogo ai i a'oa'oga a le Perofeta o Dumond e ola!O se fafagu e lē mafai ona galo ia te oe—o se avanoa e malamalama ai i le saʻo maofa o ana valoaga ma iloa ai le auala o loo faaaogā ai e le Atua Filipaina i nei aso tāua e gata ai. Auai ma i matou mo se mea e le mafaagaloina o le a faʻaosofia ai lou faʻatuatua ma tatala ou mata i le lumanaʻi!
O lea ua tatou latalata atu i Shavuot, le taimi e selesele ai fua muamua o saito. Toe tasi, e pei lava o le karite, ua tatou sao i le taimi. E ui o isi uma ua manino mai ua tasi le masina ua tuai, ae o loo tatou ōgatusa ma Ieova ma Lana taimi. Aua nei faatagaina i latou e i ai ituaiga alofaga uma e fafao ia te oe. Na'o le va'ai i fa'amaoniga, ona e faia loa lea. O le a matou tu'uina atu ia te oe fa'amatalaga fa'aopoopo mulimuli ane i lenei Tala Fou. Ae ia iloa ua saunia le saito NEI!!!
Ou te fia faafeiloai atu foi i le toatele o uso fou faatoa outou vaavaai mai ia te au o aoao atu ia i latou e uiga i le Taulaga o le Saito Saito. O Shavuot, e pei ona outou manatua, e faatatau i le toetutu o le Au Paia e sosoo ai. O mea uma ia e uiga ia i tatou. Ou te faʻamoemoe e amata ona e aʻoaʻoina vaega loloto o lenei mataupu ma nisi o tala o loʻo matou saunia.
Vaega Torah
Tulaga Torah
Tatou te faitau i le Torah atoa faatasi ma Perofeta ma le Feagaiga Fou, faatasi i le faagasologa o le 3 1/2 tausaga. Pe tusa ai ma le Sabbatical Cycle o lona uiga tatou te faitau faalua i le 7-tausaga. O lenei mea e mafai ai ona matou faʻasalalau atili i le loloto nai lo le faanatinati e faʻasalalau le tele o mea e aofia ai i tausaga taʻitasi. Matou te faʻatagaina tagata uma e fai ni faʻamatalaga ma auai i talanoaga.
Septennial Torah Vaega
Afai e te alu i Vaega Torah i la matou vaega fa'amaumauga, e mafai ona e alu i le tausaga muamua, o le tausaga muamua lea o le Ta'amilosaga o le Sapati, o le tausaga lea o lo'o tatou i ai nei, e pei ona ta'ua i le pito i luga o Tala Fou ta'itasi. O iina, e mafai ona e taʻalo i lalo i le aso saʻo ma vaʻai o lenei Aso Sa, e mafai ona tatou faʻafefeteina e uiga i:
Esoto 16
Isaia 8-11
Salamo 122
Ioane 5:30–6:27
Ua tatou i ai i le taamilosaga muamua o le Sapati i le 1-2024. Matou te faitau faalua le Tusi Paia atoa i le taamilosaga 2025 tausaga. O lona uiga e ta'i tasi i le 7 3/1 tausaga ta'itasi le Tusi Paia atoa. E maua ai le tele o le taimi e felafolafoa'i ai ma talanoaina vaega taitasi tatou te faitauina.
Afai na e misia mea matagofie o le vaiaso talu ai a o matou suʻesuʻeina lena vaega, e mafai ona e alu e matamata i tua Aso Sa ia tatou vaega faasalalau.
Auai i a Tatou Sauniga i le Sapati
Auai i a Tatou Sauniga i le Sapati
E toatele tagata e manaomia le faaaumea ma o loo nonofo i o latou aiga i le Sapati e aunoa ma se isi e talanoa i ai pe fefinauai. Ou te manaʻo e faʻamalosia outou uma e faʻatasi ma i matou i le Aso Sa, ma valaaulia isi e o mai ma faʻatasi ma i matou. Afai e le talafeagai le taimi ona mafai lea ona e faʻalogo i le aʻoaʻoga ma le midrash pe a maeʻa i luga o la matou YouTube channel.
O le a le mea o tatou faia ma aisea tatou te aoao atu ai faapea?
O le a matou talanoaina itu uma e lua o se mataupu ona tuu atu lea ia te oe e filifili. O le galuega a le Ruach (Agaga) e taitaia ma aoao oe.
Na tusia e le tusitala anamua o Rashi e faapea, o le upu Eperu mo le fagatuaga (avek) o lona uiga o Iakopo na “saisai”, auā o le upu lava lea e tasi e faaaogā e faamatala ai tuʻituʻi nonoa i se pulupulu tatalo faa-Iutaia, o le tzitzityot. Fai mai Rashi, “e faapea le uiga o tagata e toalua o loo tauivi e faatoilalo e le tasi le isi, e fusi e le tasi le isi ma fusifusia o ia i ona lima”.
Ua suia la tatou tauiviga atamai i se isi ituaiga tauiviga. O loo tatou tauivi ma Ieova a o tatou tauivi ma Lana Afioga. O se gaoioiga vavalalata, e fai ma faailoga o se faiā lea e fusia faatasi ai Ieova ma oe ma aʻu. O laʻu tauiviga o se tauiviga e iloa le mea o loo faatalitalia e Ieova mai iā i tatou, ma ua tatou “fusia” i Lē e fesoasoani iā i tatou i lenā tauiviga.
I aso nei, e toʻatele e fai mai Isaraelu o lona uiga o le "Siamupini a le Atua", poʻo le sili atu - o le "Faituaga a le Atua".
O a matou sauniga Torah i Aso Sa ta'itasi e a'oa'o ai oe ma fa'amalosia oe e lu'iina pea, fesiligia, finau fa'asagatau, fa'apea fo'i ma va'ai i isi manatu ma fa'amatalaga o le Upu. I se isi faaupuga, e tatau ona tatou “tauivi ma le Upu” ina ia maua le upu moni. E talitonu tagata Iutaia i le lalolagi atoa e tatau ona e fagatua ma le Upu ma lu'iina pea A'oa'oga, A'oa'oga, ma manatu a le o lea e te le oo lava i le Upumoni.
E lē pei i tatou o le tele o lotu “E tautala le failauga ma faalogo tagata uma.” Matou te faʻamalosia tagata uma e auai, e fesiligia ma tuʻuina atu mea latou te iloa i le mataupu o loʻo talanoaina. Matou te mananaʻo ia avea oe ma se siamupini i le fagatuaga o le Afioga a Ieova. Matou te mananaʻo ia e ofuina le igoa o Isaraelu, ma le iloa e le gata ina e iloa ae e mafai ona e faʻamatalaina pe aisea ua e iloa ai le Torah e moni ma faʻamatalaga ma mea moni.
E iai a matou tulafono e ui lava. Tuu atu i isi e talanoa ma faalogo. E leai se talanoaga e uiga i UFO's, Nefilimi, Vaccines poʻo mataupu taupulepulega. E i ai a tatou tagata mai le salafa o le lalolagi e eseese vaaiga i le lalolagi. E le popole tagata uma po o ai le Peresetene o soo se atunuu faapitoa. Ia fa'aaloalo le tasi i le isi e pei o tagata fagatuaga o le upu. O nisi o a tatou mataupu e faigata ona malamalama ma e manaʻomia oe e matua ma afai e te le iloa, ona faʻalogo lea ia maua le poto ma le malamalama ma faʻamoemoe le poto. O mea lava ia ua poloaiina ai outou e ole atu ai ia Ieova ma na te foaiina mai ia i latou o e ole atu.
Jas 1: 5 ‘Ae ‘āfai ‘ua leai se poto i so ‘outou, inā ole atu ia i le Atua, o lē foa‘i tele mai i tagata uma ma le lē toe ta‘uta‘ua, ‘ona foa‘iina mai ai lea ‘iā te ia.
Matou te faʻamoemoe e mafai ona e valaʻaulia i latou o loʻo manaʻo e tausia le Torah e o mai e faʻatasi ma matou e ala i le taina o le sootaga i lalo. E toetoe lava pei o se talanoaga fa'aa'oa'o a le Torah ma tagata mai le lalolagi atoa o lo'o auai ma fa'asoa atu o latou malamalamaaga ma malamalamaga.
Matou te amata i ni musika ona sosoo ai lea ma ni tatalo ma e pei o loo e nofonofo i le umukuka i tua i Newfoundland ma maua se ipu kofe ma matou fiafia uma le tasi ma le isi. Ou te faamoemoe o le a e alofagia i matou ma lau kamupani i se aso.
O sauniga Sapati e amata i le 12:30 PM EDT lea o le a tatou faia ai tatalo, pese ma aʻoaʻoga mai lenei itula.
Sabbat middrash o le a amata ile 1:15 pm Sasa'e.
Matou te tulimatai atu e te auai i lo matou aiga ma faamasani i matou a o matou masani ia te oe.
Joseph Dumond o loʻo valaʻaulia oe i se fonotaga faʻatulagaina Zoom.
Autu: Potu Fono a Joseph Dumond
Auai i le Zoom Fonotaga
https://us02web.zoom.us/j/3505855877
ID Faʻatasiga: 350 585 5877
O le tasi popo telefoni
+13017158592,,3505855877# US (Germantown)
+13126266799,,3505855877# US (Chicago)
Faʻamolemole e lou nofoaga
+1 301 715 8592 US (Germantown)
+1 312 626 6799 US (Chicago)
+1 346 248 7799 US (Houston)
+ 1 669 900 6833 US (San Jose)
+ 1 929 436 2866 US (Niu Ioka)
+1 253 215 8782 US (Tacoma)
ID Faʻatasiga: 350 585 5877
Saili lau numera i le lotoifale: https://us02web.zoom.us/u/kctjNqPYv0
Le Kalena Faavavau
Le Kalena Faavavau
E maua mai i la matou upega tafa'ilagi se kalena e mafai ona e fa'aogaina e siaki ai aso o le masina e fa'atatau i le taimi e matua ai le karite ma le taimi e va'aia ai le masina. Pau lava le mea e tatau ona e faia o le download lea. https://sightedmoon.com/perpetual-calendar/
Faatasi ai ma le tausaga fou o le a amata, e mafai ona e aoao e uiga i le kalena aoe faamaumauina. O se meafaigaluega sili lea e maua ma e leai se totogi mo soʻo se tasi e manaʻo i ai.
Va'aiga Moon Sukkot 2025
Va'aiga Moon Sukkot 2025
Matou te fuafua e fai se SightedMoon.com Feast site i lenei Sukkot i Cleftrock Kentucky. E fa'atapula'aina le numera o nofoaga o lo'o avanoa, ma afai e te fiafia i ai, fa'amolemole fa'afeso'ota'i Ella Morgan e fesoasoani i le fa'atulagaina, fa'atulagaina, ma gaioiga. E tatau ona e fa'afeso'ota'i Ella ASAP ma fa'aagaga se nofoaga. E 55 nofoaga o loʻo avanoa, ma e tatau ona e faia se $100 teu i le aso 11 o Aperila ma le totogi mulimuli ia Aokuso 15.
Fa'afeso'ota'i grannyella44@gmail.com, ma e mafai ona e siaki le saite i https://cleftrock.org. O le nofoaga o le Vaa o Noa e na o le silia i le itula le mamao. O le a o'o mai nisi fa'amatalaga, ae ua o'o i le taimi e saini ai ASAP. Sukot o le a e amata mai ia Setema 8 ia Setema 15, ma siaki-i totonu ia Setema 7 ma siaki-i fafo i Setema 16.
Ua Sa'oloto le Alaga o Maa
O le Alaga o Maa Vaega 1 & Vaega 2
E te fia iloa pe faapefea ona faamaonia le pepelo o le Kalena a Satoka, le Kalena a Enoka, ma le Tusi o le Iupeli?
E te fia iloa pe na faapefea ona matua fenumiai le mataupu o le kalena?
Ou te alu i lenei faʻamaoniga mataʻutia ma ou te manaʻo e faʻasoa atu iinei i le taimi nei. ma oe.
I le The Stones Cry Out, ou te savalia oe i le talafaasolopito o suiga taitasi ma le mafuaaga na oo mai ai na suiga, amata i aso Maccabean. Ioe, na amata uma i le 164 TLM A o iai Iesu iinei, sa feagai o ia ma aʻoga e lua o mafaufauga. Na faaumatia uma le ʻau Satukaio ina ua paʻū le Malumalu i le 70 T.A. Na totoe na o le ʻau Faresaio, o ē na amata ona sauāina ina ua lē taulau le fouvalega a Bar Kochbah i le 134 T.A.
Na amata ona le taulaʻi le mea moni i le 160 TA ina ua tusia e Rabbi Jose le Seder Olam. Na tusia muamua lenei galuega e faamaonia ai o Simona Bar Kochbah o le Mesia. Ina ua lē taulau lena mea, ona toe faaolaolaina lea o le talafaasolopito mulimuli ane ona toe tusia lea o le upu moni i le Mishneh Torah e Rabbi Judah ha Nasi i le 180 TA Ina ua mavae lenei mea, ona amata lea ona finau le Talmud o Ierusalema i nei mataupu. O le taimi lea a o faamalosia le au Talmud i Ierusalema e sosola ma o loo faaauau pea ona tuputupu ae le Talmudist Papelonia seia oo i le seneturi lona 6 na sau ai Hillel ma se vaifofo e fesoasoani ai ia i latou e tausia Aso Paia i le taimi tatau a o latou o ese mai le laueleele o Isaraelu. Na ia faia lenei mea i le 358 T.A. Ona toe suia lea o lenei galuega ma toe fetuunaʻi i le isi 800 tausaga na sosoo ai ma faaopoopoga faaopoopo ma isi na teena. Seia oo ina toe tusia i le 1177 e Rambam. Ma o lena ua tatou maua nei le kalena Hillel faʻaonaponei lea e aofia ai mea sese na pasia i taimi o faʻasalalauga taʻitasi. O nei mea sese na aofia ai le taimi o tausaga o le Sapati ma le Iupeli.
O le taimi lava na faaumatia ai le Malumalu i le 70 TA, na faamaumauina e tagata Iutaia le taimi e ala i le faitauina mai le taimi na faaumatia ai. O le mafuaaga lea e taua ai le malamalama i maa tuugamau e 40 o Soar, o loʻo faʻamaumau ai nei faʻamatalaga.
A e malamalama i le mafuaaga na muai faia ai tulafono o le Tolora ina ia le vaaia le masina o le masina i se isi vaega o le lalolagi a o lei vaaia ia Isaraelu ona e malamalama ai lea pe na faapefea ona latou taumafai pea e mulimuli i le masina e amata ai le masina. O le Tombstones o loʻo faʻaalia mai ia i tatou lenei mea tonu. Ua faailoa mai foi e maa tuugamau ia i tatou le taimi na suia ai tagata Iutaia mai le masina o le masina i le masina Fesootaiga e amata ai le masina. Latou te faailoa mai foi ia i tatou le taimi na suia ai e tagata Iutaia le tausaga mai le masina o Aviv i le Tishri e amata ai le tausaga.
Ou te matuā manaʻo ia e malamalama i nei mea ina ia e iloa ai le māfuaaga ua e faia ai mea e te faia e tusa ai ma le kalena e tausia ai le poloaʻiga a Ieova.
Maua au kopi fua ole The Stones Cry Out Vaega 1 ma le Vaega 2 iinei https://sightedmoon.com/the-stones-cry-out-lp/
Ma faasoa atu lenei faamatalaga i au uo FB ma vaega o Suesuega Tusi Paia. Afai latou te le fiafia i ai, e leai lava se tau ia i latou.
Maua lau kopi i le aso. Afai e te manaʻo i se kopi pepa, o loʻo ia te aʻu i luga ole Amazon mo le tau itiiti latou te faʻatagaina aʻu e lafoina iina. Faatonu i laua uma ma amata ona malamalama i le talafaasolopito o le aafiaga o nei suiga ia i latou o e mulimuli ia Ieova ma tausia Ana Tausamiga.
Ou te fia faaopoopo i ai lenei faamatalaga lata mai e uunaia ai outou uma ina ia maua lenei tusi ma aoao ai nei upumoni. Ma o le Tusi e FREE. E leai se mafuaaga e te le maua ai.
E manatu le toʻatele o tagata na faia e Hillel le kalena i le 358 T.A. Ona latou manatu lea ona o le ʻau Saniterini, e lē faatagaina i latou e suia ina ia usiusitaʻi iā Ieova. Ua tele taimi ua suia ai le kalena Hillel talu mai le 358 TA seia oo i le 1177 TA E toaitiiti tagata e talanoa e uiga i nei suiga ae matou te faia i la matou Tusi lata mai The Stones Cry Out Part 1 lea e leai se totogi i luga o la matou upega tafaʻilagi. O le kalena Hillel na suia i le tele o taimi ma e toatele na taumafai e faia isi suiga i lea taimi. Latou te le manaʻomia se Bet Din e faʻamaonia na suiga. Sa latou faia lava. O lea la, o lenei faamolemolega e faapea e lē o iā i tatou le aiā e usiusitai ai iā Ieova ona e lē o faamaonia e le Bet Din, o se mea leaga.
Ua iā te oe le tiute tauave e usiusitai ai iā Ieova. O lo'o ia te oe le tiute e fa'amaonia po o le fea kalena e te alu i ai. E tatau ona e faamaonia e aunoa ma se masalosalo. E le'i mulimuli lava Yesshua i le kalena Hillel. E leai foi se tasi o Aposetolo.
O le mafuaaga e le mafai ai e se tagata ona iloa le aso po o le itula ona e faasino i le masina e amata ai le 7 masina. O le aso lena na soifua mai ai o Ia ma le aso e afio mai ai o Ia e faamasino ai. I se aso ma se itula e leai se tasi e mafai ona iloa. O le fa'aaogaina o le kalena Hillel e va'ai ai le tausaga o le Iom Teruah i luma atu ina ia iloa e tagata uma le taimi e teu ai. Ae e oo lava i le kalena Hillel latou te tausia aso e lua o Ioma Terua e toe foi atu i le masina vaaia. I totonu foi o tulafono tolopoina na atiina ae i se taimi umi ina ua mavae Hillel, latou te toe faapea mai afai o le sooga e i ai i se taimi patino ona amata lea o le aso i lea ma lea, ina ia le vaaia le masina i se isi vaega o le lalolagi a o lei vaaia. i Isaraelu. O le tulafono numera 2 lena.
E tatau i tagata uma ona filifili. E ia te oe le aia e sese ai. Ae afai e te filifili e sese, e tatau foi ona e ola faatasi ma taunuuga e oo mai i le agasala. Ma o le faasalaga oti lena mo le le tausia o Aso Paia, o nei Sapati i le taimi tatau. O lau filifiliga.
Ona ua e tusi mai ia te au e faamaonia lou tulaga o lona uiga e sa'o. O lona uiga o lou pa'o.
Fa'ataga a'u e toe fa'asoa atu lenei fa'amaoniga o la tatou tusi fou. Afai na e faitauina a matou tusi, faʻamolemole faʻasoa mai ou manatu e uiga ia i latou ia i matou i faʻamatalaga i lalo pe imeli aʻu.
Ma ioe, e toʻatele e matauina le Equinox. E toatele i latou ua faaseseina, ua le aoaoina lelei. Ma o le mafuaʻaga lea e tuʻuina atu ai e Joe se nusipepa i vaiaso uma, aisea na ia tusia ai tusi, aisea na amata ai le auaunaga a le SightedMoon Zoom Shabbat, aisea na ia malaga ai i nofoaga e pei o Egelani ma Filipaina e faʻasoa ai lenei feʻau ma aisea na alu ai i le NRB ia Fepuari. O le kalena e masani lava ona avea ma mataupu fevaevaeaʻi i totonu o faʻalapotopotoga lautele aua e tele faʻamatalaga, o le mea lea e tele ai tusi na tusia e Joe. Ou te le o saili e tuu Joe i luga o se tulaga iinei. E le faatatau lea i le tapuaiga a Joe. Peitaʻi, sa matuā suʻesuʻe e Joe le kalena mai itu uma, ae lē ina ia faamaonia ai o ia e saʻo, ina ia saʻili e suʻe ma faasoa mai mea o loo taʻu mai e Ieova iā i tatou e uiga i Lana Kalena.
I le The Stones Cry Out, ua faasoa mai e Joe le talafaasolopito o vaega eseese uma i totonu o Isaraelu, ma o latou talitonuga e uiga i tusitusiga paia ma aso o tausamiga ma le kalena. A e fa'atulagaina uma, e mafai ona e va'ai oe lava i le fa'afefea ma le mafua'aga o nei le femalamalamaa'i ma finauga e uiga i le fa'afefea ma le mea ma pe aisea na tupu ai.
O la'u tusi fou lea e sili ona ou fiafia i ai ma e na'o le 60-70 itulau i totonu. Ma ou te fautuaina oe e faitau le vaefaamatalaga i lenei. O nisi taimi e sili atu le vaefaamatalaga i luga o le itulau nai lo upu a Joe.
Sombra Wilson
Ina ua ou tusia Stones Cry Out, na ou manaʻo ia avea ma se tasi o a matou tusi FREE ina ia maua e tagata uma. E sili atu i se encyclopedia nai lo se tusi e faitau. O le a avea ma au tusi punaoa vave; o le ae maua le avanoa i fesili uma e uiga i soʻo se kalena, pe na faʻapefea ona amata, ma o ai na amataina. O le a e aʻoaʻoina foʻi le talafaasolopito o le auala na tuufaatasia ai le Mishnah, o anafea na tuufaatasia ai ma pe aisea. Ona, o le a e aʻoaʻoina ai le auala na faaliliuina atu ai na faamatalaga i Ierusalema ma le Talmud Papelonia seʻia oo i lona tulaga mulimuli i le Mishneh Torah. Faatasi ai ma lenei alualu i luma, o le kalena foi na agai i luma ma suia i se taimi umi ina ua mavae le 358 T.A. ina ua muamua lomia e Rabbi Hillel. Ae...o le a le mea na i luma o le kalena Hillel? O le ā o loo faamauina i le Mishnah e faatatau i na mea?
Ua Alaga Maa o le a avea muamua ma tusi e tasi e faamatala ai faamaoniga eseese uma ua tatou mauaina, e faaalia ai le taimi o tausaga o le Sapati ma le Iupeli i le talafaasolopito atoa.
E mafai ona e iloa; e le o se mea lilo.
A o amata ona ou tusitusi Ua Alaga Maa, sa vave ona ou toe foi i tua, i lea taimi ma lea taimi, e faamatala pe faapefea ona i ai le kalena i tua o le fenumiai o tausaga o le Sapati ma le Iupeli. A o amata ona tusia e Rapi le Mishnah, na faaaofia ai le malamalama sese, ma na tusia na mea sese i le mea na taʻua o le Talmud ona sosoo ai lea ma le Mishneh Torah. O le tuliesea mai le laueleele ma sauaga mulimuli ane i le taumafai e auina atu ni avefeau e lipoti atu le maua o le karite po o le vaaia o le masina, na faamaonia le sili atu ma le matautia i le aluga o taimi. O nei mea uma na tutupu i le silia ma le 14 senituri.
Ona ou galue ai lea Ua Alaga Maa, na ou iloa ai e toʻatele tagata ua talia nei le kalena a Satoka e moni. O le taimi lea na matou pivoted e aofia uma faʻamatalaga o kalena eseese ua toe foʻi mai i le malamalama lautele i aso nei ma o loʻo faʻaaogaina e faʻasesē ai tagata fou o loʻo amata ona aʻoaʻoina e uiga i le kalena. O nei mea uma sa fesootaʻi tuusaʻo i le vaitaimi na amata mai i le ʻau Hasamonia, seʻia oo i le faaumatiaga o le Malumalu. Ona sosoo ai lea ma le tuufaatasia o le Mishnah, o suʻesuʻega na taʻitaʻia atu ai i le tusiaina o le Talmud Ierusalema, sosoo ai ma le Talmud Papelonia ma mulimuli ane i le Mishneh Torah, o mea sesē uma na faaopoopo i ai ua faateleina i le aluga o taimi.
Ua Alaga Maa, Vaega 1 o lo'o fa'amatala mai ai le tala fa'asolopito pe fa'apefea ona tu'ufa'atasia fa'atasiga ta'itasi o le Oral Torah ni mea sese, ma ta'ita'iina ese ai ē mulimuli mai le Torah moni. I le malamalama i nei mea moni, ona mafai ai lea ona malamalama atili i le auala na fefiloi ai tausaga o le Sapati ma le Iupeli ma mulimuli ane suia. E ala i le faʻamatalaina o nei tala faʻasolopito uma, o le a mafai ona ou fesoasoani ia te oe le tagata faitau ia malamalama i maa tuugamau pe a le faia e le tele o pulega. Ua latou manatu, i lo latou sese, o le kalena Hillel sa faaaogaina pea talu mai le Mauga o Sinai. O le le malamalama i le tala faasolopito o kalena o le mafuaʻaga lea ua faʻateʻaina ai e le tele o pulega ia maʻa tuʻugamau e matua fenumiai e faʻaoga. A e malamalama loa O le Alaga o Maa Vaega 1, Vaega 2 o le a matua faigofie lava ona malamalama.
Ua taʻu mai e le Tanielu 7:25 ia i tatou o le a ia suia tau ma poloaiga ua atofaina. E manatu le toatele na faia e Konesetatino lenei mea ina ua ia faia le Aso Sa o le Sapati. E toaitiiti ua mafaufau i le tele o suiga o le kalena ma le auala e fesootai ai ia i tatou i aso nei. O lo'o natia i totonu o lenei fa'aupuga taufusi o le fememea'i le mea moni e uiga i tausaga o le Sapati ma le Iupeli. O tausaga o le Sapati ma le Iupeli ua faaalia ai upu moni e uiga i le kalena ua natia mo le toetoe 2000 tausaga.
Ua tatou i ai i aso e gata ai ma na lapataia i tatou e Iesu i lenei taimi:
Mat 24:10 ‘Ona tausuai ai lea o le to‘atele, ma fa‘alataina e le tasi le isi, ma feita le tasi i le tasi.
Mat 24:11 Ma e toatele perofeta pepelo o le a tulai mai ma faaseseina le toatele.
Mat 24:12 Ma ona o le a faateleina le amioleaga, o le a maalili le alofa o le toatele.
Mat 24:13 Ae o ia o lē tumau e le iʻuga, e faʻasaoina le mea lava e tasi.
Na lapataia foi e Paulo ia Timoteo e uiga i nei aso e gata ai, i le lapataia o nisi o le a tuua le upumoni ae amata ona mulimuli atu i aoao temoni:
1Ti 4: 1 A ‘ua ta‘u manino mai e le Agaga, o aso e gata ai e ō ‘ese ai isi i le fa‘atuatua, ma ‘ua fa‘alogo i agaga fa‘asesē ma a‘oa‘oga a temoni;
Na toe lapataia foi e Paulo le au Tesalonia e faapea o le Pau Tele o le a tupu i aso e gata ai. E faapefea ona e pauu ese pe afai e te leʻi iloa le mea moni? O ai la o loo talanoa i ai Paulo? O i latou ua valaauina ma tali atu i lena valaau ua amata ona savavali i lenei ala o le toefuataiga e toe foi atu ai ia Ieova, ona i ai lea i se taimi i lena savaliga, latou te suia ma tuua lenei savali e mulimuli i aoaoga a temoni i le kalena sese.
2Th 2: 1 O lenei, o‘u uso e, matou te ‘ai‘oi atu ‘iā te ‘outou i le afio mai o lo tatou Ali‘i o Iesu Keriso ma lo tatou fa‘apotopotoina ‘iā te ia;
2Th 2: 2 ina ia le vave luluina outou in o le mafaufau, po o le atuatuvale, e le o le agaga, po o le upu, po o le tusi, e pei ona ala mai ia i matou, e pei o if ua latalata mai le Aso o Keriso.
2Th 2: 3 ‘Aua ne‘i fa‘asesēina ‘outou e se tasi i so o se auala. Mo e le oo mai lena aso se‘i vaganā ‘ua mua‘i sau le liliu ‘ese, ‘ona fa‘aalia mai ai lea o le tagata o le agasala, o le atali‘i o le malaia;
2Th 2: 4 o lē e tetee ma fa‘aeaina o ia lava e sili i mea uma ‘ua ta‘ua o le Atua, po o ē ‘ua tapua‘ia, ‘ina ‘ia ti‘eti‘e ai o ia o le Atua i le malumalu o le Atua, ma fa‘aali atu o ia lava o le Atua.
E tatau ona tatou tumau seia oo i le iuga. E le tatau ona tatou faatagaina i tatou lava e faatausuai i uiga faaletagata ma tuua ai le faatuatua na tuuina mai.
Ou te manao ia outou maua uma le avanoa ma le tomai e faitau ai lenei tusi ma faaaoga e fai ma faasinomaga. https://sightedmoon.com/the-stones-cry-out-lp/ Kiliki i luga o le so'oga fa'atumu le fomu ma o le ae maua le avanoa i le PDF FREE i so'o se mea i le lalolagi. Afai e te manaʻo i se kopi e mafai ona e uuina i ou lima ua matou lolomiina i le Amazon mo le tau maualalo latou te faʻatagaina matou. Fa'atonu oe kopi pe a uma le Aso Sa ma amata ona faitau i le aso.
O se Tupua, ae le o se Poloaiga
O se Tupua, ae le o se Poloaiga
Ta'e le Tulafono o le Toe Afio Mai o Keriso
Faitauina o le Omera
Faitauina o le Omera
Pe a faitauina le Omera, e mautinoa lava o le a fesili atu se tasi ia te oe pe fai atu faalauaitele: o fea ua poloaiina ai i tatou e faitau le Omera?
Pe a fesiligia oe i lenei mea ona e ave lea i le Lev 23:15
“Ia outou faitauina vaiasosa atoatoa e fitu, e amata mai i le aso e sosoo ai ma le sapati, e amata mai i le aso na outou aumaia ai le fusi saito o le taulaga lūlū. Tou te faitauina aso e limagafulu e o‘o i le aso e uma ai le sapati lona fitu. Ona outou avatu ai lea o se taulaga i meaʻai o saito fou i le Alii.
O le upu Peretania sheaf o le upu Eperu o Omera.
H6016 (Brown-Driver-Briggs) עמר ‛ômer
BDB Fa'amatalaga:
1) omera
1a) se fua mago e 1/10 efa (pe tusa ma le 2 lita)
2) fusi saito
O iinei, ua taʻuina atu ia te oe e lua auala eseese o le faitauina o le 50 aso. Muamua o le faitauina o le 7 vaiaso atoa ma le lona lua o le faitauina atoa o le 50 aso.
Toe foi, i le Teu 16:9, ua taʻu atu ia te oe e FAI. O se poloaiga e faitau aso ma/po o vaiaso. E te amata mai i le taimi na muamua tuu ai le selesaito i le saito o Karite, lea na faia pe a goto le la, pe a uma le Sapati o le Aso Toonai faalevaiaso. O lenei faitauga na amata i le Aso Galue saito. Ona o le Teu 16: 9 e le mafai ona e selesele muamua e pei ona fai mai nisi seia oʻo i le Aso Galue Saito po o le afiafi o le Aso Toonai pe a goto le la.
“E te faitauina vaiasosa e fitu. Amata ona faitau vaiaso e fitu mai le taimi e muamua tuu ai le selesaito i le saito tutu.
E tusa ai ma nisi o le poloaiga ‘ma ia outou faitau mo outou lava aso e limagafulu’ o lona uiga na o le tausia o le aso lona 50 Shavuot a o isi e taʻutino moni mai le aofaʻi i aso taʻitasi o le lima sefulu. O se faiga faa-Iutaia Karaite anamua e tuufaatasia ai ni auala eseese se lua e faailoa ai le faitau o aso taitasi. O le auala muamua o le faitauina o vaiaso e fitu. O aso taʻitasi, o le numera o le vaiaso ma le numera o le aso i le vaiaso e faʻaalia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aso muamua o le 'aso muamua o le vaiaso muamua'. O le auala lona lua o le faitau o lo'o fa'aaogaina o se numera atoa mo aso ta'itasi. I lenei metotia o le Aso muamua o le 'aso muamua' ma le Aso 25 o le 'aso luasefululima'. O auala nei e lua o loo faaaogaina e faamalieina ai le poloaiga e faitau vaiaso e fitu (Teuteronome 16:9) faapea foi ma le poloaiga e faitau aso e limasefulu (Levitiko 23:16).
I aso taitasi o le Faitauina o le Omera e oo i le Penetekoso, ua atiina ae ai tu ma aga faa-Iutaia i le faitauina o Salamo i aso patino. Ou te iloa e matua aoga tele lenei mea. O se aga masani le mulimuli i le “faitauina o Omera,” e tauloto ai e se tasi le Salamo 67, aua e tusa ai ma uputuu, o loo i ai i le Salamo upu e fasefuluiva, lea e fetaui lelei ma aso e fasefulu-iva o le “faitauina o le Omera.”
Ma a o e mafaufau loloto ma faia nei faitauga, lea e aofia ai le Counting of the Omer command, ia manatua le mea o loʻo faʻatusalia ai. O le faitauina o le Sapati ma le Iupeli Tausaga ma le mea ua tatou i ai i lena taamilosaga. Ua tatou i ai i le tolusefulu o tausaga i le 2025, lea e fetaui ma le tolusefulu aso o le “faatatauina o le Omera.”
O le Aso Galu o Saito e matua fiafia lava e malamalama ma ofoofogia i le talitonuina aua o loʻo faʻaalia ai le taimi o le a suia ma tausia ai i tatou. Afai e te manaʻo e taʻua lenei mea o le Rapture ona mafai lea ona ou seʻi vagana ua e usitai ia Ieova. Afai e te lē usitaʻi iā Ieova ma e te manatu ua aveesea tulafono, ona e lē iai lea i lenei toetū po o le siitiaina. E ta‘u atu ‘iā te ‘outou ‘ia ō ‘ese ‘outou o ē fai amio leaga, ‘ou te le‘i iloa lava ‘outou.
O le a tatou talanoa atili e uiga i lenei mea a o latalata mai le Penetekoso. O le Tausamiga o Tautoga, o le aso lona 8 o le tausaga o le Iupeli.
A e faitau mai i le Taulaga Faasausili o le karite e oo i le Penetekoso, e ta'ua o le faitauina o le Omera. E tatau ona e faitauina aso taitasi e oo atu i le aso lona 50. O le Aso Sa nei, Mati 16, 2025, o le aso muamua lea. E tatau ona tatou faitauina le Omera.
E pei ona ou fai atu, o le taimi sili lea ona faapitoa o le tausaga mo aʻu ma i tausaga ua mavae e le mafai ona tuʻu loʻu tamatamailima i le mafuaaga tonu, e ese mai le i ai o se mea e fai ma le toetu o Yehshua ma le faʻatalitali mo Shavuot. E ui e le mafai ona ou faʻamatalaina pe faʻapefea ona faʻatupulaia loʻu malamalama i lenei mea, pau lava le mea e mafai ona ou fai atu o le "ua kiliki!" ma "ua ou mauaina nei!", ia sili atu nai lo le taimi muamua. O le malamalama e mulimuli mai i le usiusitai. O lea ia USITAU ma aoao. E te aoao e ala i le faia e pei ona ta’u mai ia i tatou i le Iakopo.
Iakopo 2:18 Ae o le a faapea mai se tasi, “E iā te oe le faatuatua ma o loo iā te aʻu galuega.” Faaali mai ia te au lou faatuatua e ese mai i au galuega, ona ou faaali atu lea ia te oe loʻu faatuatua i aʻu galuega. E te talitonu e toʻatasi le Atua; e te faia lelei. E oo lava i temoni ua talitonu—ma gatete! Le tagata valea ea, e te manaʻo ea e faailoa atu e lē aogā le faatuatua e aunoa ma galuega? E leʻi taʻuamiotonuina ea Aperaamo lo tatou tamā i galuega, ina ua ia ofoina atu lona atalii o Isaako i luga o le fata faitaulaga? ‘Ua e iloa fo‘i na galue le fa‘atuatua fa‘atasi ma ana galuega, ma ‘ua fa‘ataunu‘uina le fa‘atuatua i ana galuega; ‘ona taunu‘u ai lea o le Tusi, ‘ua fa‘apea mai, “‘Ua fa‘atuatua Aperaamo i le Atua, ‘ona ta‘ua ai lea ‘iā te ia o le amiotonu”—ma ‘ua ta‘ua o ia o le uō a le Atua. ‘Ua ‘outou va‘ai atu e ta‘uamiotonuina le tagata i galuega ‘ae lē na o le fa‘atuatua. E fa‘apea fo‘i ‘ona ta‘uamiotonuina o Raava le fafine talitane i galuega, ‘ina ‘ua talia e ia o sāvali ma ‘auina atu i lā‘ua i le isi ala? Auā e pei ‘ona oti le tino pe a lē agaga, e fa‘apea fo‘i ‘ona mate le fa‘atuatua pe a lē galue.
O aso uma e 50 ma Salamo taʻitasi e mafai ona maua i tua o la tatou tusi, Manatua le tausaga Sapati o le 2016
O le aso nei o le aso fitu o le vaiaso lona ono o vaiaso e fitu. O le asō o le fasefulu-lua o aso o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le aso nei o le Sapati, o le Sapati lona ono o sapati e fitu. O le asō ua atoa ai le vaiaso lona ono o vaiaso e fitu.
Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!
Aso e Fagafulu ma le Lua | Ieova ma Ona Tagata (Vaega VI) Salamo 105: 1-11
Salamo 105:1 Ia vivii atu iā Ieova! Valaau atu i lona suafa, faailoa atu ana galuega i nuu.
Psa 105:2 Pepese atu ia te ia, pepese atu ia te ia; Tautala i Ana vavega uma.
Salamo 105:3 Ia e mitamita i lona suafa paia; Ia olioli loto o e saili ????.
Salamo 105:4 Ia outou saʻili iā Ieova ma lona malosi; Saili atu i Ona fofoga e le aunoa.
Salamo 105:5 Ia outou manatua ana vavega na ia faia, o ana vavega, ma faamasinoga tonu a lona fofoga.
Salamo 105:6 Le fānau a lana ‘au‘auna o Aperaamo, o le fānau a Iakopo, o ona tagata filifilia!
Salamo 105:7 O Ieova lo tatou Atua o ia; O loo i le lalolagi uma ana faamasinoga.
Salamo 105:8 ‘Ua manatua e ia lana feagaiga e fa‘avavau, o le ‘upu na ia poloa‘i mai ai, i tupulaga e afe.
Salamo 105:9 O le feagaiga fo‘i na ia osia ma Aperaamo, ma lana tautoga ‘iā Isaaka;
Psa 105:10 Na fa'amauina fo'i ia Iakopo? mo le tulafono, Ia Isaraelu, o le feagaiga e faavavau;
Salamo 105:11 ‘Ua fa‘apea atu, “‘Ou te foa‘iina atu ‘iā te oe le nu‘u o Kanana, o le tofi o lou tofi.”
VAIASO FITU | 7
O le aso nei o le aso muamua o le vaiaso lona fitu o vaiasosa e fitu. O le asō o le aso e fasefulu-tolu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.
Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!
Aso Fasefulutolu | Le Alofa Tunoa o Ieova Salamo 106: 1-5
Salamo 106:1 Ia vivii atu iā Ieova! Ia vivii atu iā Ieova, auā e lelei o ia! Auā e fa'avavau lava lona alofa.
Salamo 106:2 O ai na te faamatalaina galuega mamana a Ieova? Pe ta'u atu Lona viiga uma?
Salamo 106:3 Amuia i latou o ē tausi i le amiotonu, o ē fai le amiotonu i aso uma lava.
Salamo 106:4 Ieova e, ia e manatua mai aʻu ina ua talia e ou tagata; asiasi mai iā te aʻu i lau laveaʻiga,
Salamo 106:5 ‘ina ‘ia va‘ai atu i le lelei o ē ‘ua filifilia e oe, ‘ia ‘oli‘oli i le fiafia o lou nu‘u, ‘ia ‘ou mitamita ai ma lou tofi.
O le aso nei o le aso lona lua o le vaiaso lona fitu o vaiaso e fitu. O le asō o le fasefulufa o aso o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.
Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!
Aso e Fagafulu ma le Fa | I le Viiga o Ieova Salamo 111: 1-10
Sala 111:1 Alefa Vivii ia Ieova! Ou te faafetai iā Ieova ma loʻu loto atoa, B?t I le faapotopotoga o ē saʻo, ma le faapotopotoga.
Sala 111:2 Komeli E tetele galuega a Ieova, Dalet Sa su'eina e i latou uma o e fiafia i ai.
Sala 111:3 H? O Lana galuega le matagofie ma le silisiliese; Oka Ma o Lana amiotonu e tumau e faavavau.
Sala 111:4 Zayn Ua ia faia ana vavega ia manatua; ?et E alofa mai Ieova ma e alofa mutimutivale.
Sala 111:5 Tetele Ua ia foaʻi atu meaʻai i ē matataʻu iā te ia; iod Na te manatua Lana feagaiga e faavavau.
Sala 111:6 Kafa Ua ia faaali atu i ona tagata le mana o ana galuega, Lamed ‘ia avatu ‘iā te i latou le tofi o nu‘u ‘ese.
Sala 111:7 O Mem O galuega a Ona aao o le upu moni ia ma le amiotonu, tāupou sā E fa'amaoni ana poloa'iga uma,
Sala 111:8 Samec E faatumauina e faavavau faavavau lava, Aini Faia i le faamaoni ma le sa'o.
Sala 111:9 Pe Na ia auina mai le togiola i lona nuu, Tsadi Ua ia poloai mai i Lana feagaiga e faavavau. qoph Va'aia ma le mata'utia Lona Suafa.
Sala 111:10 Resh O le mataʻu iā Ieova o le amataga lea o le poto; Sini O i latou uma o loʻo faia na mea o loʻo i ai se malamalama lelei. Taw O lona viiga e tumau e faavavau.
O le aso lona tolu o le vaiaso lona fitu o vaiasosa e fitu. O le asō o le aso fasefululima lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.
Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!
Aso Fagafulu Lima | Le Fiafia o se Tagata Lelei Salamo 112: 1-10
Sala 112:1 Alefa Vivii ia Ieova! Amuia le tagata, o lē e mataʻu iā Ieova, B?t O lē ‘ua matuā fiafia i Ana poloa‘iga.
Sala 112:2 Komeli E malosi i le lalolagi ana fanau, Dalet E manuia le tupulaga o ē amio sa'o.
Sala 112:3 He O lo‘o i lona fale le ‘oloa ma le ‘oloa; Oka Ma o lana amiotonu e tumau e faavavau.
Sala 112:4 Zayn Ua alu aʻe le malamalama i le pōuliuli i ē ua saʻo, o ē faaalia le alofa; ?et O e alofa, Ma e amiotonu.
Sala 112:5 Tetele E lelei le tagata e alofa ma nonō atu, iod Na te lagolagoina ana mataupu i le faamasinoga tonu.
Sala 112:6 Kafa Auā e lē lūlūina lava o ia; Lamed E manatua e fa'avavau le tagata amiotonu.
Sala 112:7 O Mem E le fefe o ia i se lipoti leaga. tāupou sā O lona loto e mausalī, fa'atuatua i ????.
Sala 112:8 tutusa? Ua faatumauina lona loto, e le fefe o ia, Aini A o ia vaavaai atu i ona fili.
Sala 112:9 P? Na ia faataapeapeina, na ia avatu i e matitiva, Tsadi E tumau e faavavau lana amiotonu. qoph Ua faaeaina lona seu ma le mamalu.
Sala 112:10 R?sh E iloa atu e lē ua sesē, ona tigā ai lea; Shin E lilivau ona nifo ma liusuavai. Taw E fano le tu'inanau o ē amio leaga.
O le aso nei o le aso lona fa o le vaiaso lona fitu o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e fasefulu-ono o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.
Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!
Aso Fasefuluono | O le Taui o le Usiusitai Salamo 128: 1-6
Salamo 128:1 Amuia i latou uma o e matatau ia Ieova, o e savavali i ona ala.
Salamo 128:2 E te ʻai foʻi i le galuega a ou lima. Ia manuia, ma ia manuia oe.
Salamo 128:3 Ia avea lau avā e pei o le vine fua mai i lou fale, o au tama tane foʻi e pei o laau olive e vagavagai i lau laʻoʻai.
Salamo 128:4 Faauta, e faapea ona faamanuiaina le tagata o lē mataʻu iā Ieova.
Salamo 128:5 E faamanuia foʻi Ieova iā te oe mai Siona, e te iloa foʻi le lelei o Ierusalema i aso uma o lou olaga.
Salamo 128:6 Ia e iloa foʻi le fanau a lau fanau! Ia i luga o Isaraelu le filemu!
O le aso nei o le aso lona lima o le vaiaso lona fitu o vaiaso e fitu. O le asō o le aso e fasefulu-fitu o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.
Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!
Aso e Fagafulu ma le Fitu | O se Tatalo mo se Fesoasoani Salamo 130: 1-8
Salamo 130:1 Ua ou valaau atu iā te oe mai i mea loloto, Ieova e.
Salamo 130:2 Ieova e, ia e faafofoga mai i loʻu leo! Ia faalogo mai ou taliga i le leo o a'u tatalo.
Salamo 130:3 Ieova e, afai e te silasila mai i mea piʻopiʻo, Ieova e, o ai sē e tū?
Salamo 130:4 Ae o loo iā te oe le faamagaloga, ina ia mataʻutia ai oe.
Salamo 130:5 Na ou vaavaai atu iā Ieova, ua vaavaai atu foʻi loʻu tagata, ma ua ou faatalitali i lana afioga.
Salamo 130:6 E sili atu loʻu vaai iā Ieova nai lo o ē e leoleo i le taeao, ma vaavaai mo le taeao.
Salamo 130:7 Isaraelu e, inā faatalitali ia Ieova; Auā o loo iā Ieova le faamaoni. Ma ia te Ia le togiola tele,
Salamo 130:8 Auā na te togiolaina Isaraelu ai ona amio leaga uma lava.
O le aso nei o le aso ono o le vaiaso lona fitu o vaiaso e fitu. O le asō o le aso fasefulu-valu lea o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati.
Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!
Aso Fasefulu valu | Se Valaauga mo le Atulaulau ina ia Vivii ia Ieova Salamo 148: 1-14
Salamo 148:1 Ia vivii atu iā Ieova! Ia vivii atu iā Ieova mai le lagi, ia vivii atu iā te ia i mea maualuluga!
Salamo 148:2 Ia vivii atu iā te ia, o ana avefeʻau uma; 'Ia vivi'i atu 'iā te ia, o ana 'au uma lava!
Salamo 148:3 Ia vivii atu iā te ia, le lā ma le masina; Ia vivii atu ia te Ia, outou fetu uma o le malamalama!
Salamo 148:4 Ia vivii atu iā te ia, le lagi o le lagi, ma outou vai e sili i le lagi.
Salamo 148:5 Ia latou vivii atu i le suafa o Ieova, auā na ia poloaʻi mai, ona faia ai lea o i latou.
Salamo 148:6 Na ia faatumauina foʻi i latou e faavavau faavavau lava;
Salamo 148:7 Ia vivii atu iā Ieova mai i le lalolagi, outou manu feʻai tetele, ma mea loloto uma lava.
Salamo 148:8 O le afi ma le uato‘a, o le kiona ma le ao, o le matagi malosi fo‘i e faia lana afioga;
Salamo 148:9 O mauga ma mauga uma, o la‘au fua ma arasi uma;
Salamo 148:10 O manu fe‘ai ma manu vaefā uma lava, o manu fetolofi ma manu felelei;
Salamo 148:11 O tupu o le lalolagi ma tagata uma, o faipule ma faamasino uma o le lalolagi,
Salamo 148:12 O taulelea ma taupou, o toeaina ma tamaiti.
Salamo 148:13 Ia latou vivii atu i le suafa o Ieova, auā e na o lona suafa lava e faaeaina, o lona mamalu e sili lea i le lalolagi ma le lagi.
Salamo 148:14 Na te siitia foʻi le nifo o lona nuu, o le viiga o ona tagata alofa uma; O le fanauga a Isaraelu, o le nuu e latalata ia te ia. Vivii ia Ieova!
O le aso nei o le aso fitu o le vaiaso lona fitu o vaiasosa e fitu. O le asō o le fasefuluiva o aso o le faitauina o aso e limasefulu mai le aso o le talotalo atu o le Omera i le aso na sosoo ai ina ua mavae le Sapati. O le aso nei o le Sapati lona fitu o sapati e fitu. O le asō ua atoa ai le vaiaso lona fitu o vaiaso e fitu.
Salamo 67:1 E alofa mai le Atua iā i tatou, ma faamanuia iā i tatou, e faasusulu mai ona fofoga iā i tatou. Selā.
Salamo 67:2 Ina ia iloa lou ala i le lalolagi, o lou faaolataga i nuu uma.
Salamo 67:3 Ia vivii atu nuu ia te oe, le Atua e, ia vivii atu ia te oe o nuu uma.
Salamo 67:4 Ia fiafia nuu ese ma pepese i le olioli; Auā ‘ua e fa‘amasinoina nu‘u ma le sa‘o; Selā.
Salamo 67:5 Ia vivii atu tagata iā te oe, le Atua e; Ia vivii atu nuu uma ia te oe.
Salamo 67:6 E fua mai e le lalolagi ona fua; O Elohim, lo tatou lava Atua, ua faamanuiaina i tatou!
Salamo 67:7 E faamanuia i tatou e le Atua! Ma matata'u ia te Ia tuluiga uma o le lalolagi!
Aso Fasefuluiva | O le Tatalo o le Faafetai Salamo 138: 1-8
Salamo 138:1 ‘Ou te fa‘afetai atu ‘iā te oe ma lo‘u loto ‘atoa; i luma o ē malolosi ‘ou te fai pesega ‘iā te oe.
Salamo 138:2 Ou te ifo atu i lou Atua paia, ma ou vivii atu i lou suafa ona o lou alofa faamaoni ma lou faamaoni; Auā ‘ua e fa‘asilisiliina lau Afioga, Lou Suafa, i mea uma lava.
Salamo 138:3 Na e tali mai ‘iā te a‘u i le aso na ‘ou vala‘au atu ai, ‘ua e fa‘amalosi ‘iā te a‘u i lo‘u malosi.
Salamo 138:4 Ia vivii atu ia te oe o alii uma o le lalolagi, Ieova e, pe a latou faalogo i afioga a lou fofoga.
Salamo 138:5 Ia latou pepese foʻi i ala o Ieova, auā e silisili ona mamalu o Ieova.
Salamo 138:6 E ui ina faaeaina Ieova, e silasila mai o ia i ē lotomaulalo; A o ē fa'amaualuga Na te silafia mamao mai.
Salamo 138:7 E ui ina ou savali i le puapuaga, e te faaola mai iā te aʻu; Ua e faaloaloa mai lou aao e tetee atu i le ita o o'u fili, ma e faaolaina a'u e lou aao taumatau.
Salamo 138:8 E faia e Ieova le sao atoatoa mo aʻu. Ieova e, e faavavau lou alofa faamaoni. Aua e te tuulafoaiina galuega a ou aao.
Mai le Malamalama po o le Oti
Mai le Malamalama po o le Oti: O Mea e Faaalia e Manu
Na faʻasoa e Shane Diltz lenei tamaʻi maʻa taua i la matou SM Mishphocha Fellowship group i Telegram i lenei vaiaso. Afai e le o oe o se vaega o lenei vaega, fa'amolemole sau e fa'atasi mai ia i matou. o le sootaga lea https://t.me/+7KGr85Z7owI1ZWYx Sa matou faaaogaina lenei vaega e fesootai ai i le aluga o le vaiaso, o nisi taimi e faaauau ai le midrash ma o nisi taimi e faasoa atu ai aoaoga, musika, po o tala fou.
E le o iloa le tusitala o lenei pou.
New Moon
New Moon
Ua Sauni NEI Le Saito!!!
Ua Sauni NEI Le Saito!!!
Aisea tatou te Silage ai Saito?
Aisea tatou te Silage ai Saito?
Toe lafo mai ia Aperila 6, 2024
Ou te iloa o le toʻatele o outou o loʻo faitau i lenei mea e leʻi ola aʻe i se faʻatoʻaga. O le latalata atu o nisi o outou i se faatoaga o le taimi e te faatauina ai se taga susu, se pusa Cornflakes, po o le Cheerios. Ou te le o ula ia te outou, ae ou te malamalama i le mafuaaga e le malamalama ai nisi i mea o loo matou aoaoina atu iinei. Ae o le a ou taumafai e fesoasoani ia e malamalama.
O le Sapati talu ai, Mati 30, 2024, o le aso lona 28 lea o le faitauina o le Omera. O le matou aso muamua o le faitauga o Mati 3, 2024. Mati 31, 2024, o le Aso Galue Saito mo nisi tagata. O le aso muamua lea na latou faitauina ai le Omera. Mo isi, o le Wave Sheaf Day e le o'o ia Aperila 28.
Ona tatau loa lea ona e faitauina aso ta'itasi o Saito Saito e 50 se'ia amata le seleselega muamua o le Saito po o le Yom HaBikkerim.
O lea la, o le a iai le Shavuot ia Aperila 21 mo tatou, Me 19 mo le vaega lona lua, ma Iuni 16 mo le vaega lona tolu.
Ioe, matou te talitonu i ituaiga e fitu e fua mai i le taimi e tatau ai, ua sauni e avea ma FUATAU MUAMUA. Shavuot, e tatau ona e ofoina atu fua muamua o le seleselega o saito i foliga o areto e lua ma mea faafefete i totonu.
Na ou mauaina se ata i le Sapati talu ai, ma sa matou faia foi nisi o fanua saito e ootiina i le aso 29 o Mati mo le saito.
O le ata leae ave e יפעת ינוקא
Aisea e toto ai e le faifaato'aga le saito, o le uiga lena o lenei fua, ona tipi lea ae le'i 100% le matua? Vaai i le palau. E le o se tuufaatasiga mo le seleseleina o saito. O se palau mo le moa po'o le tipiina o fuala'au ma tu'u i laina e fa'amago. Aiseā ua ia faia ai lenei mea?
Ina ua uma ona faʻaalu uma na tupe e totō ai le fanua i saito, aisea e faʻaumatia ai i luga o le silasi?
Fa'ataga a'u e fa'asoa se su'esu'ega e uiga i le aoga o le silage i vaega eseese o le tuputupu a'e. Alu ile siata ile so'oga pe a e fia va'ai atili.
Fautuaga masani mo le seleselega cereal tama'i saito mo silage o se fa'afitauli mo le tele o tausaga. Afai o le sini autu o le fa'ateleina lea o le tau o le silage, e aunoa ma le mafaufau i fua o le DM, o le fautuaga o le seleseleina lea i le tulaga o le ta'avale. I le isi itu, afai o le sini autu o le faʻateleina o fua e aunoa ma le ositaulagaina o le aoga o meaʻai, o le fautuaga o le seleseleina i le tulaga o paluga vaivai. Seleseina ile tulaga ta'avale DM e maualalo ile 31% (7.4 Tone/ha) fa'atatau ile paluga vaivai. O nei fautuaga ua fausia mai le vaaiga agronomic ma suʻesuʻega falesuesue, e aunoa ma le fafagaina o povi susu (Contreras- Govea et al., 2006; Coblentz et al., 2018).
I se suʻesuʻega talu ai nei na faia e Randby et al. (2019), sa seleseleina le saito atoa i laʻasaga e lua, o le paluga muamua ma le paluga vaivai i le malo, ona paʻu lea ma afifi i le palasitika e aunoa ma ni faʻaopoopoga mo le itiiti ifo i le 90 aso. A mae'a se vaitaimi o le fa'afefete, sa fa'aaisa bale ma teu i totonu o le pusaaisa se'ia amata le fa'ata'ita'iga fafaga. A'o le'i amataina le fa'ata'ita'iga, o le afa o pa'u mai la'asaga ta'itasi ua matua sa fa'agasolo ina ia fa'aitiitia ai le lapopo'a o fatu. Ma mai vaega ta'itasi o le saito saito i la'asaga ta'itasi ta'itasi, fa'agaioiina ma leai se fa'agaioiina, e 4 togafitiga le aofa'i, sa fa'atulaga ai taumafa e fa.
Sa ofoina atu le saito atoa ad libitum e na'o le pau lea o mea'ai, fa'aopoopo i ai le 7.5 kilokalama/d ole fa'aopopoga fa'aopoopo i povi susu ole midlactation (pe tusa ole 155 DIM ma le 22.1 susu kilokalama/d). E tele fa'amaumauga mo ta'otoga 'ese'ese na aoina mai i lenei su'esu'ega, ae o le fa'amoemoe autu o lenei fa'amatalaga o le fa'ailoaina lea o le eseesega i le va o le matua o le saito atoa ma le a'afiaga o le fa'atinoga o povi.
O fa'ai'uga na fa'ailoa mai ai e leai ni a'afiaga o le fa'againa o saito i so'o se ta'iala tau mea'ai. O le mea lea, o tau e leʻi faʻaogaina ma faʻatautaia sa averesi (Laulau 1). O le aoga o le saito atoa, porotini, NDF, ADF, ma in vitro digestibility e tutusa i le va o laʻasaga matua e lua, e ese mai suʻesuʻega muamua, lea e masani ona faʻateleina le NDF ma le ADF ma faʻaitiitia le faʻamaʻi aʻo agaʻi i luma le matua. I le lima, e sili atu le masoa i luga o le paluga vaivai nai lo le paluga muamua. O le la'ititi la'ititi la'ititi o le tau aogā o paluga saito e lua e mafai ona fa'amatalaina ai le fa'atinoga o le povi, e o'o lava i le tele o le taumafaina o le DM ma le susu o povi e fafaga i paluga paluga saito, e tele atu le masoa.
I se aotelega, o le saito atoa e seleseleina i le amataga o le paluga po o le paluga vaivai e mafai ona fafagaina i povi susu e aunoa ma le taofia o le gaioiga a le povi. Ae ui i lea, e ese le fa'atinoga o povi e mafai ona fa'amoemoeina mai povi fa'asusu vave.
O le a le taimi sili e selesele ai saito, ina ia sili ona lelei mo povi susu?
Le alava, malosi, polotini, calcium ma phosphorus faʻamaumauga o Laulau O le 1 ma le 2 ma le Ata 1 o lo'o fa'ailoa mai ai o le taimi sili e tipi ai le saito e fai ma mea'ai mo povi faisusu e amata mai i le ta'avale e o'o i le vave ulu. I nei laasaga e lua, o le malosi e 68 i le 76 therms i le 100 pauna ma le palatini mama e tusa ma le 15 i le 21 pasene. E tatau ona maua e le povi maualuga le 70 therms o le malosi i le 100 pauna mea mamago ma le 15 pasene le palatini, e tusa ai ma fautuaga a le National Research Council. O le mea lea, o le saito mo le saito e tipiina i le seevae po'o le ulu muamua o le a lava le malosi ma le polotini pe a fafaga fa'atasi ma se saito paleni e fa'atumauina ai le maualuga o le gaosiga o le susu.
Atonu e tatau ona amata le seleselega pe a oo atu le saito i le tulaga o seevae; afai e vave ona maua le seleselega e aunoa ma le faʻalavelave mai le tau, ma isi mea, o le tipiina o sage mulimuli e tatau ona i ai i le amataga o le ulu. O le tu'uina atu o le saito e aga'i i le ogatotonu o le ulu e fa'aitiitia ai le malosi ma le palatini mama ma fa'atupu ai le mana'oga mo se fa'aopoopoga sili atu. O le ata 1 o lo'o fa'aalia ai le manatu lenei: E lua laina fa'ata'atia e fa'atusalia ai le malosi ma le porotini mana'oga o le gaosiga maualuga. O le saito e tipi i le seevae ma le ulu muamua e iai le malosi ma le polotini i luga atu o tulaga e manaʻomia mo tagata gaosi oloa maualuga. Peita'i, e le mafai e povi ona 'ai ia lava saito saito e tipi i le seevae ma le ulu vave e fa'amalieina mana'oga malosi, ma o le a mana'omia ni fa'ama'i. O saito tipi i le ogatotonu o le ulu ma mulimuli ane laʻasaga e i lalo ifo o le malosi ma le polotini manaʻomia mo tagata gaosi oloa maualuga.
E ui ina sili atu fua e ono maua pe a tuu le saito e matua i le tuai o ulu, susu, paluga po o fatu, o le saito e itiiti le malosi ma le polotini (e tusa ma le 50 therms i le 100 pauna ma le 8 i le 10 pasene le palatini mama). E le sili atu lenei mea nai lo vaomago masani. E le mafai ona fua tele mai povi pe a taumafaina le saito e tipi tuai nai lo le amataga.
I le aso 5 o Fepuari, 2024, na faʻasalalau ai e Marina Levi lenei ata i luga o le Facebook o le saito naʻo le sau mai le faʻataʻavalevale i le eria o Gaza. I le vitio i luga o le Instagram, e mafai ona e vaʻaia o le isi vaega o le fanua e le tele ni ulu e sau i fafo i le taimi nei. Afai tatou te fa'aogaina le siata FEEKE'S o lo'o i luga ona fa'aopoopo lea o le 50 aso i le Fugala'au, o le 10.5 i luga o le Fua Feekes, tatou te fa'ai'u ia Mati 25, 58 + 50 = 108 i luga o le fua. Afai tatou te faʻaogaina le fua faʻatasi ai ma ulu o saito naʻo le sau mai le seevae, Feeke's 10.1, ona tatou faʻamutaina lea i luga o le fua a Feeke i le 100-aso vaega o le fua ia Mati 25, faʻapea foi.
O le isi ata lenei na pu'eina e Marina Levi ma fa'asalalau i luga o le Facebook i le aso 10 o Mati, 2024, mai le eria o Gaza. E mafai ona e vaʻaia le mamafa o ulu ma amata ona paʻu, suia mai le lanu meamata i se lanu auro. O ulu nei ua te'a mamao atu i le tulaga fuga ma i se mea i tafatafa o le laasaga 11 a Feeke, e tusa ma le 75 aso, tuu pe ave ni nai aso. A e va'ava'ai toto'a, e mafai fo'i ona e va'ai i nisi o fa'atauga ua liua enaena. E tusa ai ma le fua Feekes pe a tatou faaopoopo 25 aso i lenei aso o le saito o le a 100 aso ma sauni i le tusa o Aperila 3, 2024.
E galue Marina i fa'ato'aga mo le tele o faifa'ato'aga eseese, o lea e tele lona poto masani i mea uma mai le saito i pateta i moli ma avoka. Na te faia uma lava e ala i le galue i le tele o faatoaga, ma e mafai ona tatou vaaia le tulaga o le fanua i soo se mea i le itu i saute o loo galue ai.
I ata e lua o lo'o soso'o mai, o lo'o tipiina le saito mo le fa'apala. E le tu'u fa'amamago tele i totonu o fanua e fa'atumauina ai le tele o mea'ai i totonu o le saito e mafai, lea o le a fa'aaogaina mo le fafaga a le povi susu, e pei ona ou fa'asoa atu ia te oe i luga. E tipiina pe a uma ona ulu ma a o leʻi liu fatu malō. E tipi i le paluga paluga, pe a ma le 10.5 i le 11.2 po'o le 58 i le 80 aso i le fua Feeke.
O le vaiaso talu ai, na matou lafoina ai le matou ata faavaa o le saito i le amataga o le auro. O le a ou toe lafoina i lalo. O i latou mai le eria o Mekito ma ave ia Mati 28 ma le 29, 2024, by יפעת ינוקא
O le a le laasaga e te tu'uina ai lenei saito? Matau ua liu auro ia ogalaau. I le fa'aaogaina o le Fua a Feeke, e tatau ona te'a le la'asaga fuga o le 10.5 po'o le 58 aso. Ou te fai atu ua te'a le laasaga muamua o le matua ma e tusa ma le 11.2 a Feeke, ae o le 11.4 a Feeke ua sauni e selesele. E mafai ona e va'ai i lenei mea?
O le faafitauli la lea e oo mai i lenei aso, Mati 31, a o ou saunia lenei nusipepa mo le isi Sapati i le aso 6 o Aperila.
E tasi le vaega o le au uso o loo i ai nei (Mati 31, 2024) o loo tausia pea le Aso o Sale Saito mo le Karite. Na ma faʻamaonia ma Randy o le karite o Aviv i le aso 3 o Mati, 2024. Sa latou matua le ioe. Ae ua tatou i ai nei ina ua latou faapea mai o le taimi lea e selesele ai le karite, ma ua tatou iloa atu ua toeitiiti lava saunia le saito. O le mea moni, i le lipoti a Brian Convery o Mati 26, 2024, na ia taʻua ai lenei mea e faatatau i ata na ia lafoina:
Ia matau nei mea ua tatou le o toe vaaia o tupu a'e ia i latou. Sa'o, e le toe iai se karite vao e maualuga i luga a'e o latou. Ua uma ona nutililii ma pau i le eleele.
O lo'o ia ta'u atu ia te oe o le karite ua uma ona ta'e ma toe sua. E le mafai ona e seleseleina le karite seʻia oʻo i le Aso Galue Saito, lea mo ia o Mati 31, i le po na muamua atu. Afai o lea ua malepe le karite, o lona uiga ua e tuai le masina i lau ta'utinoga. E le o toe fua muamua e te aumaia i le Malumalu, ae o fua mulimuli, e pei o Kaino, lea na matou faaali atu ia te oe i la matou vitio i le lua vaiaso talu ai.
I le Aso Faraile, Mati 29, 2024, na lafoina ai e Brian mea nei:
Se'i manatu o le aso Wavesheaf ua na'o le lua aso o totoe o lea se'i siaki le amataga o le seleselega.Ua malilie faatasi Yifat ma Elad: o le aiga karite ma saito ua sauni e fusia i fusi saito i le Aso Sa po'o le toe fo'i mai o tagata mai le Tausamiga a le UB.I le ata lona tolu ua ou li'o ai nisi o toega mulimuli o karite vao o loo ola faatasi ma o latou uso le karite ma o latou tausoga o saito o loo maua pea i lenei itulagi. Manatua i le amataga o le tausaga le maualuga o le karite vao i luga o o latou aiga i nei fanua i Galed.
O loo ia taʻu atu iā te oe ua sauni le karite ma le saito e selesele. O LE ā? Afai o le aso 31 o Mati o le Aso Galue o Saito, o fua muamua o karite e tatau ona talotalo, ae le o le saito, ma e mautinoa lava e le o faatasi uma. O le isi lea fa’aaliga e tasi le masina ua tuai ai i le taimi o tausamiga i lenei tausaga.
I le aso 30 o Mati, 2024, na lafoina ai e Brian le faamatalaga lenei. Fa'amolemole tu ma mafaufau i mea o lo'o ia ta'u mai ai iinei mo mea maualuluga i matu. O le ā la le uiga o lenei mea mo le maualuga pito i lalo i le itu i saute e lata ane i Reima? Na ma lipotia ma Randy le Barley Aviv ia Mati 3, 2024.
Taeao Manuia ma se aso Sapati manuia mo outou.O le aso 5 lea i le tatou tausiga o aso o le UB ma le Wavesheaf Day e faia taeao ua tatou manatu o se taimi lelei lea e lafo ai nisi o karite ma fanua saito i luga o le maualuga i le Nofoaga Tutotonu ma le Matu o loʻo tipiina mo vaomago. E le'o fa'agaioiga fa'atosina. O le vaomago o le a fa'amago i totonu o le fanua mo ni nai aso e su'e ia le itiiti ifo ma le tasi ina ia mautinoa e leai se susu o totoe i totonu. O le isi foi lea o le karite ma le saito e pei ona tatou talanoaina loloto mo e ua i ai taliga e faalogo ai. (5 ata muamua)O nofoaga uma nei ua oo i tulaga o paluga ona o le malosi o le la, vevela, ma le matagi sa faatatau i ai e Tama ma o loo faaauau pea ona faaaoga i le Laueleele. Ioe, e oo lava i mea maualuluga ma i le itu i mātū o le Vanu o Isereelu.
E oo mai i lenei tusitusiga, Mati 31, 2024, o i tatou o ē na tausia le Aso Galu o Saito iā Mati 3, 2024, ua toe tolu nei vaiaso po o le 21 aso seʻia oo ina mafai ona ofoina atu iā Ieova le uluaʻi seleselega o saito. Soʻo se tasi e faʻamaoni mata e mafai ona iloa o le saito ua ulu ma amata ona liu auro. O lo'o i luga ole fua ole Feeke ile tulaga 11. E 25 aso se'ia o'o i le matua, ma o lo'o ou toe su'eina le isi 21 aso se'ia o'o ia Shavuot ia Aperila 21, 2024. HMMM. Ou te mafaufau pe atonu e saʻo le tatou tausia o le Paseka i le masina talu ai.
O i latou e tausia le Aso Galue Saito i le aso 31 o Mati e tatau nei ona faitau le 50 aso i le seleselega o Saito Saito Muamua, lea, e pei ona matou fai atu mo i latou, o Me 19 po o le 50 aso mai Mati 31. O le faalavelave, e pei ona molimau Brian, o le saito. ua matua nei. Ua matua nei, e tusa ai ma Brian. O lea la, ua matua fua nei fua, ma i le 50 aso, o le a lē toe avea i latou ma fua muamua, ae o le a totoe o le a latou avatu iā Ieova. E le gata i lea, e tusa ai ma le mea na ofoina atu e Kaino, o le a le taliaina.
Ae o loo iai isi vaega o loo faia le Paseka pe tusa o le taimi e tasi ma Hillel, e faavae i le molimau a Yoel ma Devorah o le a tausia i lena taimi. Fai mai Brian o le karite ua uma ona malepelepe ma e le o toe vaaia i le taimi nei. O le a latou leai se mea i le taimi latou te tausia ai le Aso Galue Saito i le aso 28 o Aperila. Ona sosoo ai lea ma le 50 aso pe a uma lenei o Iuni 16. O le atoa lena o le 10 vaiaso, po o le 70 aso mai le taimi nei. Vaai i ata o le seleselega o loo faagasolo nei. O le a le mea o le a totoe ia Aperila 22?
Afai e fa'ailoa mai e le fua a Feeke o lo'o i ai le saito i le tulaga 11 i le taimi nei, ma sili atu i le 25 aso e sili atu ona matua, o fea la o le ai ai le saito i le itu i saute i le 70 aso?
Ona toe foi lea i le Aso Sa Mati 31, na lafoina ai e Brian le faamatalaga lenei:
Ua fesili pea nisi e uiga i le karite vao. Ou te fai atu faigofie ia i latou e toe foʻi ma mulimuli i le masina talu ai o pou ma o le a mafai ona e lamu i mea moni uma. O le tele o le vao i le 2 o le totōina o saito itulagi ua uma ona faʻasalalau a latou fatu, o vao 'oti ma vao talia.
Na ia toe fai atu foi ia te oe e leai se karite e avanoa mo le Aso Galu o Saito aua ua uma ona ta. O se fa'aaliga manino lea ua tasi le masina talu ona tuai. E leai se tasi o ata na ia lafoina e ana ia ae e sau mai isi i luga o le itulau Facebook e uiga i le Natura i Isaraelu https://www.facebook.com/groups/1629688417246907
E mafai ona e ta'ita'iina se solofanua i le vai ae e le mafai ona e fa'ainu. E mafai ona e tuʻuina atu mea moni uma i le lalolagi, ae e le mafai ona e faʻaosofia se tagata e mafaufau. Matou te manaʻomia le tele o tagata mafaufau faʻapitoa e vaʻavaʻai ma vaʻavaʻai mo le muamua o ituaiga e fitu e matua i taimi tatau. Auai i lenei vaega i luga o le Facebook ma matamata ma matamata i le matagofie o le fanua i le taimi e tasi. https://www.facebook.com/groups/1629688417246907
Na lafoina foi e Brian lenei ata, lea e sau mai le eria o Megiddo ma pueina ia Mati 28 ma le 29, 2024, by יפעת ינוקא
O mea muamua e lua o le Seven Species ua sau sa'o ile taimi. O loʻo tatou vaʻavaʻai mo le maeʻa o le taamilosaga o saito ona sosoo ai lea ma le lua masina o le fua muamua o vine. E amata mai iā Iuni 8 e oo iā Iulai 7, 2024. O le lona 5 lea o masina na toe aumai ai e sipai e toʻa 10 le fuifui vine tele.
Num 13: 23 ‘Ona latou o‘o atu lea i le vanu o Esekolo, ‘ua latou selesele ai i lea mea se lālā ma le fuifui vine e tasi. ‘Ua latou amoina fo‘i i le va o tagata e to‘alua i luga o le to‘oto‘o, ma nisi o rimoni ma mati.
Num 13: 24 Ua faaigoa lea mea o le vanu o Esekolo, ona o le fuifui vine na tatuu i lalo e le fanauga a Isaraelu.
Ina ua latou toe foi mai ma le fua o le laueleele, sa latou aumaia foi se tala leaga. O le taimi lea na tuuina atu ai le fetuu 9 o Av ia i latou e feoai solo i le vao mo le 40 tausaga.
Aperila 1, 2024: Va'ai i le La'au Saito lea.
Ona e va'ai loa lea i le 'au lea e tasi, va'ai i fanua i tua. O lenei mea na ave e se tamaʻitaʻi o loʻo galue i faʻatoʻaga i ituaiga eseese i le eria o Gaza. Na ma folafola atu ma Randy le Barley Aviv and Wave Sheaf Day i le eria lava e tasi i le aso 3 o Mati, 2024. I le taimi nei, ua liu samasama auro le saito. E oo ane i le taimi e te faitau ai i lenei mea, ua toe na o le lua vaiaso e ofo atu ai le uluaʻi fua o saito i le Aso Sa, Aperila 21. Iā Aperila 22, o le a ofoina atu ai e le toʻatele o Kariate a latou karite, po o fua mulimuli, mo la latou Aso Sasala Galu.
O le ata na puʻeina e Marina Furman-Levi i le Gaza strip Mati 31, ma faʻasalalau Aperila 1, 2024 i luga o le Facebook.
O nisi o loʻo tuʻuaʻia aʻu i le tuʻuina atu o se ata sese, fai mai e le taulia lenei mea ona o saito aiga. Ioe o saito aiga. O le a se isi mea na latou totoina? Latou te leʻi totō saito vao pe selesele foi saito vao. O se Takanot.
O nisi ua fautua mai e tatau ona tatou faaaogaina na o saito emmer vao e selesele ai i Shavuot. Sa ou alu foi ma lenei mea mo sina taimi. O le faalavelave e leai se tasi o Isaraelu e totō pe selesele. E faigofie le mafuaaga.
E ui lava na faʻaola i Aikupito anamua, e leʻo faʻatupuina le emmer vao mo le taumafa a tagata i le tala faasolopito lata mai.[7] masalo ona o le faigata ona tuueseeseina o aputi ma fatu fatu, sa manaʻomia muamua ona tuʻia tui i le sima ma le maʻa.[10]
(7) Dalman, Gustaf (2020). Nadia Abdulhadi-Sukhtian (ed.). Galuega ma Aganuʻu i Isaraelu, voluma II. Vol. 2 (Faatoaga). Faaliliuina e Robert Schick. Ramallah: Dar Al Nasher. itulau 288–289. ISBN 978-9950-385-84-9.
(10) Amar, Soara (2015). Flora ma Fauna i Aoaoga a Maimonides (i le gagana Eperu). Kfar Darom. itulau 96–97. OCLC 783455868.
https://en.wikipedia.org/wiki/Emmer#cite_note-Dalman2020-7
O le saito o loʻo faʻaaogaina i aso nei mo le falaoa (Triticum Aestivum), e afua mai i le saito vao, ma o se tasi lea o faʻatoʻaga sili ona taua i le lalolagi i aso nei, faʻatasi ai ma sana ma araisa. Na amata ona tupu aʻe i le Laueleele Laueleele, (le laueleele mai i Mesopotamia anamua (Iraq i aso nei) e oo atu i Aikupito, e aofia ai ma Isaraelu. o rimoni, o le nuu o le suāuu olive ma le meli” (Esoto 8:8) ma le tele o igoa eseese o loo faaaogā e le Torah e faamatala ai le saito i vaega eseese o le tuputupu aʻe ma le tuputupu aʻe ua faailoa mai ai le tāua o le saito ua vaaia mo tagata.
https://www.neot-kedumim.org.il/index-plant-of-the-month/wild-wheat/
A e fatuina se Takanot poʻo Mai'sim o loʻo e faʻaopoopoina i le Torah. O loo talosaga mai Ieova ia tatou aoina fua muamua i le laueleele. o Uluai Fua o ituaiga e fitu ma avatu ia te Ia.
Ou te le o osofaia se tasi o tagata sailiili karite mo o latou talitonuga. E leai se mea e fai ia te au po o se isi lava. E fesootaʻi uma lava i le auauna iā Ieova ma le tausia o ANA tausamiga i le taimi tatau. O loʻo ia te aʻu le mea ou te talitonu o se malamalama lelei. E ese le vaaiga a isi. E le avea lena mea ma mea ou te inoino ai ia i latou. Ae e faia ma ua mafua ai ona inoino nisi o uso ia te au ma au lipoti. E faanoanoa lenei mea. E tatau ona tatou fagatua ma le upu ina ia iloa ai le upumoni ona salamo lea ma toe foi i ai pe a tatou aoaoina.
Ou te le manatu e faitau e Devorah la'u nusipepa. Afai na te faia o le a le tau alu i fafo e fai se sailiga. O se tasi o eseesega i lo tatou va o le fesili e uiga i le taimi e mafai ai ona e seleseleina le karite. Ua matou faia la matou mataupu ma la matou vitio e uiga i lenei mea. O lea la e mafai ona e faitau i lana tala e uiga i lenei mataupu ma e filifili.
Le au pele,
A o matou sauni e fa'atino la matou Su'esu'ega lona 3 o Karite o le vaitau i le vaiaso fou, matou te fia fa'aaoga lenei avanoa e tali atu ai i au fesili pe fa'atagaina le seleselega a'o le'i o'o i le IOm HaNafat HaOmer (O le Aso o le Taulaga o Saito Saito. ).
Matou te malamalama o lenei fesili e afua mai i le "Yom HaNafat HaOmer (O le Aso o le Taulaga o le Fuga Saito)", o loʻo taʻua o le "pe a amata le selesaito i luga o saito tutu", i le Teuteronome 16: 9. Ma e ui o nisi ua faauigaina lenei mea o le uiga. ‘ina ‘ia lē mafai ‘ona tatou selesele a o le‘i o‘o i le IOANEFA HAOMER (O le Aso o le Taulaga Fa'asalaina), e lē o lo tatou malamalama lea.
Pe a tilotilo i lenei fuaiupu i lona talaaga (Dt 16: 9-12), tatou te iloa ai o loo talanoa e uiga i le ChagHaShavuot (Tausamiga o Vaiaso), ma e foliga mai o loʻo faʻaaogaina le fuaitau "pe a amata le selesaito i luga o le saito tu", e pei o. o se euphemism mo Yom HaNafat HaOmer (O le Aso o le Taulaga o le Saito Saito), ina ia faasino atu i le mea moni e faapea o le faitau fitu vaiaso (Lev 23:15), e amata ia i tatou i le faamanatuina o le amataga o le seleselega o saito (karite) ( Lev 23:10), ma faaiʻu faatasi ma i tatou tatou te faamanatuina le iʻuga o le seleselega o saito (saito), i le Chag HaShavuot (Tausamiga o Vaiaso).
O le malamalama e faapea ua faatagaina i tatou e selesele a o leʻi oo i le aso o le Aso o le Taulaga o Saito Saito, e lagolagoina foʻi e le mea moni e faapea, o le omera, lea tatou te avatu i le ositaulaga i Chag HaMatzot (Tausamiga o Areto e lē Faafefeteina), mai le seleselega (Lev 23:10), ma le mea moni e tatau ona tatou selesele pe a oo ina matua fanua karite, pe o le a nutiu ulu (Exo 9:31, Mareko 4:29).
I le taimi nei, e pei ona mafai ona e mafaufauina, o i latou e talitonu i lenei fuaiupu o loʻo faʻamaonia mai e faʻasaina i tatou mai le seleseleina aʻo leʻi oʻo i le aso o le Aso o le Taulaga Fuafu saito, e faʻamalosia e amata le tausaga i le amataga o le taamilosaga o le la, ina ia pe a mana'omia le seleseleina o fanua, e mafai ona latou faia, ma e le ma'umau a latou fua.
O le mea lena tatou te vaʻai ai i nisi tagata e amata le tausaga i le na o le omera o Aviv Barley (o le a le pasene o lena "omera" moni Aviv e fesiligia), mai se fanua e tasi, ma le soifua maloloina o le eleele (o isi e vaʻavaʻai i le totoina o le karite ua totoina. lea e vave ona fua), e tele taimi e i ai le fanua i le toafa (Negev), ma o nisi e manatu e maua lenei mea e Yom HaNafat HaOmer (O le Aso o le Taulaga o le Fuafu Saito) tusa lava pe pa'ū i le faaiuga o le aso malolo, pe o le kiona. i Ierusalema, ua lelei uma mo le amataga o le tausaga fou. E toe faapea foi, ona afai e talitonu se tasi ua faasaina ona tatou seleseleina a o lei oo i le IOm HaNafat HaOmer (O le Aso o le Taulaga o le Saito Galu), e tatau ona latou taumafai e taofi i soo se ituaiga o faamaoniga o le amataga o le tausaga, tusa lava po o le a. o le a le tele o le fa'alautelega e ono o'o iai.
I lo matou manatu, e le o ni faailoga na o le amataga o le tausaga, ma ua na o se faataitaiga e faapea, o le malamalama e le mafai ona tatou seleseleina a o lei oo i le IO HaNafat HaOmer, e le sa'o.
I le aotelega, e foliga mai e leai se faasaina o le seleselega a o lei oo i le aso o le Taulaga Faasausala, ae e faasaina i tatou ona aai i le seleselega a o lei aumaia le Taulaga Lulu (Lev 23:14).
O lo'o matou fuafua e faia se isi Su'esu'ega Karite a'o le'i o'o i le Va'aiga o le Masina Fou (9 Aperila 2024), ia mautinoa e lesitala i la matou lomiga ma ala o faasalalauga faaleagafesootai
platforms, ina ia e mauaina lena lipoti i le taimi lava e sau ai.
Fa'ataga a'u e fa'asoa atu se ata manaia tele iinei ma oe i le isi. Na pueina le ata ia Aperila 3, 2024 e דוד דניאל E ese le matagofie o Isaraelu.
Fa'aauauina o Silage Saito
Fa'aauauina o Silage Saito
Na ou manaʻo e faʻaali atu ia te oe le tele o le faʻaogaina o le saito i Isaraelu. O le tulitatao lea o le tatou faamalamalamaga i le vaiaso talu ai e uiga i le taimi e fafasi ai le saito. O nei vitio e tolu e mai le 2023.
I lenei vitio o loʻo sosoo ai, faʻalogo i le taimi e seleseleina ai le silage. E fai mai pe a o'o le Saito i le fuga o le paluga vaivai. O le vaiaso talu ai, na matou faʻaalia ai le tele o ata o faʻatoʻaga saito o loʻo seleseleina mo le faʻafefe. O lenei vitio na'o le fa'amaoniaina o mea na matou fa'aali atu ia te oe i le siata Feekes ma le umi o le taimi e alu ai se'ia o'o ina enaena auro le saito ma sauni e selesele mo fatu fatu.
O le isi vitio lenei e mai ia Mati 28, 2024 i Emek Hefer. Na'o le fa'atatau i le taimi nei ua e iloa le taimi e tipiina ai le silase ma le umi se'ia o'o ina matua le saito. E tusa ma le 25 i le 45 aso.
Takanot ma Ma'asim
Takanot ma Ma'asim
O se tasi o aʻoaʻoga muamua na ou faʻalogo ai Neemia Gordon na tuʻuina atu e uiga i le gagana Eleni Iesu ma le Eperu Yehshua i tua i le taumalulu 2004/2005 i Lansing Michigan. Na ia faaseseina au i lenei malamalama loloto.
I ni nai tausaga ua mavae, na matou o atu ai i Isaraelu ma le faamoemoe e faailoa ai pe toafia le au suʻesuʻe karite, o nisi o i latou o tagata Karai, na latou faʻaofia Takanot ma Maʻasim i le sailiga o karite e amata ai le tausaga. O le tausaga nei foi, faatasi ai ma tagata uma e fai mai o aʻu o se pepelo ona o le faʻaaogaina o a latou lava molimau e faʻaalia ai o le karite moni o Aviv poʻo ni taliga lanumeamata e pei ona matou taʻua, ua oʻo i le taimi e toe vaʻai ai i le mea tonu o Takanot ma Maʻasim. ma pe ua tatou faaopoopo pe leai foi i le Torah mea e le tatau ona tatou faaopoopo.
O loʻo ou tautala faʻapitoa e uiga i takanots nei:
- E tatau ona i ai sau seleselega lanu enaena e le'i oo i le faaiuga o le 12 masina.
- E tatau ona i ai sau fanua e tumu i karite enaena, fua, ua saunia e selesele i le faaiuga o le 12 masina.
- E tatau ona e maua le atunuu atoa ma fanua o riipe enaena, selesele-sauni karite i le faaiuga o le masina lona 12.
- E tatau ona iai lau karite enaena ua saunia i le aso 10 o le masina muamua.
- E tatau ona i ai lau karite lanu meamata e mafai ona tao i le aso 10 o le masina muamua.
- E tatau ona e fanauina ni tamai mamoe.
- E tatau ona e fuga vine.
- E tatau ona iai sau Storks o lo'o faimalaga i luga.
- E tatau ona e .... fai sau lava takanot.
A'o tatou aga'i atu i le Tausamiga o Shavuot i le fa'ai'uga o le vaiaso, e tatau fo'i ona tatou lauga atu i se isi fuifui takanot, o nisi sa ou iai muamua. Muamua lava, e leai se tasi o tagata suʻesuʻe Karaite e suʻe saito e tulitatao ai a latou lipoti o karite. O nisi nei o takanot ua faaopoopo i fua muamua o le seleselega o saito:
- E tatau ona e fa'aaogaina na'o le Saito Emmer Black aua sa fa'aaogaina i totonu o le Malumalu.
- E le mafai ona e faʻaaogaina saito GMO o loʻo totoina i aso nei.
E ui lava o Emmer saito na maua i totonu o pyramid faatasi ai ma isi ituaiga, o se oso o le faatuatua e fai mai e na o le pau lea o le saito e faaaoga i le Malumalu. I aso nei, o le emmer saito e na o Kalilaia ma Kolan e maua i nofoaga maualuluga.
E leai se GMO saito o loʻo totoina faʻapisinisi i le lalolagi, sei vagana ai Argentina. O le fai mai o saito uma o le GMO ma e le tatau ona faʻaaogaina vagana ai le ituaiga Black Emmer e le moni.
Saito ua suia e le kenera is saito sa i ai na enisinia genetically e ala i le togafiti tuusao o ona genome faaaogaina biotechnology. E oʻo mai i le 2020, e leai se saito GM o loʻo totoina faʻapisinisi, e ui o le tele o suʻega fanua na faia, ma le tasi ituaiga saito, Bioceres HB4 Saito, maua mai le faʻatagaga faʻatonutonu mai le malo o Atenitina.[1]
I aso nei i le 2024, o le faʻapogai o a tatou saito uma e sau mai le vao Emmer saito. O le saito Durum e tupuga mai i le ituaiga Emmer.
O tautotogo uma lava i totonu o le Faatoaga o le Tusi Paia, e luluina ai e tamaiti aʻoga aʻoga lotu ituaiga e lua o saito anamua, o le einkorn saito, o le tina o le tuaa o saito uma, ma le emmer wheat, o le puna o fatu o ituaiga o saito i aso nei. Einkorn vao e masani ona ola i eleele oneone pe papa lea e le manuia ai isi ituaiga o saito. O le Emmer wheat e maualuga atu lona fua ma fatu gaʻo ma sili atu meaʻai nai lo le einkorn. E mauoa i le kulūlū, o le ituaiga lea e masani ona totō mo le faiga o falaoa i le itu i sasaʻe o le Metitirani ma Aikupito i le taimi na aumau ai Isaraelu i inā. O le “areto o le puapuaga,” o le paluga lē faafefete lea na faia e le fanauga a Isaraelu, i lo latou faanatinati, i la latou malaga mai le nofo pologa i le saolotoga, na faia mai i le saito emmer. O le saito vao a le atunuu o loo ola i aso nei i eleele papa o Kalilaia ma Golan Heights. O le fa'atupuina o le falaoa fa'aonaponei e afua mai i nei fatu saito anamua.
I o tatou aso, o le saito e maua ai le 20% o kalori ma polotini o loʻo faʻaaogaina i le lalolagi atoa. O a'afiaga o le fa'atupulaia o le faitau aofa'i, le mautu fa'apolokiki, ma suiga o le tau o se popolega fa'anatinati mo tagata. O loʻo suʻesuʻeina e saienitisi ni auala e faʻaleleia atili ai le malosi, aoga o meaʻai ma fua o saito faʻaonaponei e avea o se tasi o auala e foia ai le fiaaai o loʻo taofia ai le ola o le faitau miliona o tamaiti ma tagata matutua. O le tele o lenei galuega o loo faia i Isaraelu. Le Wild Cereal Gene Bank i le Iunivesite o Haifa's Institute of Evolution e maua ai se vaitaele o le sili atu i le 3,000 fa'ata'ita'iga saito vao, e tele lava na maua mai Isaraelu. E fa'aogaina e saienitisi lenei mea i le su'eina o kenera aoga e mafai ona fa'atupuina i saito fa'ato'aga e fa'aleleia ai le lāmala ma fa'ama'i, mea e maua i le polotini, ma le fetuutuuna'i i eleele eseese ma timuga.
https://www.templesinairi.org/biblical-garden-blog/ancient-wheat-in-todays-world
O le cross-pollination i luga o le afe tausaga e le fa'aleaogaina ai saito uma. Ua na'o le fa'avalevalea ma ua fa'aopoopoina le isi takanoti i le Torah.
Na fa'atupuina e Iakopo mamoe. Po o lona uiga ea e na o le ituaiga o mamoe na ola a o leʻi oo iā Iakopo mo le Paseka e faatagaina ai i tatou e aai? O le mea o le a sosoo mai o vine. O ituaiga uma o vine e fa'a'ese'ese ina ia maua ai le ituaiga sili ona lelei mo mea o lo'o sailia e le faifa'ato'aga po'o le fai uaina. E mafai ona tatou faia se takanot fou e na'o vine lanu meamata e mafai ona fa'aaoga aua e le taulia le vine mūmū po'o le viole mo nisi mafuaaga leaga e le'i faia.
Takanot
Na ou faamatala atu i laʻu uō Kerisiano tausi i le Torah o le igoa anamua o Faresaio. Ma o le mea moni lava o Faresaio e sau mai le upu Eperu Perushim, o lona uiga “o e ua tuueseeseina”, ma i le taimi o le Malumalu Lona Lua na vavaeeseina i latou mai le tele o le atunuu. Mulimuli ane, ina ua maeʻa le faʻaumatiaga o le Malumalu, na amata ona latou pulea le tele ma le tele o faʻalapotopotoga a Iutaia, ma i aso nei o lo latou igoa faʻaonaponei o le Orthodox Rabbis poʻo le Orthodox Jews.126 https://www.
O lenei, o se mea lea ua folafola moni mai ma le mitamita e Rabbi Orthodox, o latou o se faaauauga tuusao a le au Faresaio i taimi o le Malumalu Lona Lua. Ma o le mea moni, ina ia mafai ona taʻua o se "Rapi Orthodox," e tatau i se tagata ona i ai le faauuga faarapi mai se rapi muamua, ma lena rabbi mai se rapi muamua, toe foi atu i se filifili le motusia e toe foi atu i le au Faresaio o le 1st. seneturi. O lea la, o Rapi o aso nei o se faʻaauau saʻo, tasi rabbi i le isi, mai le au Faresaio o le 1st seneturi.
Ma o le Faresaio, o le Faresaio anamua ma le faa-Iutaia o aso nei, o loo faavae uma i luga o mataupu faavae autu e lima, mataupu faavae autu e lima o le Faresaio, lea ou te faaigoaina ma le alofa, “o le amioletonu e lima a le au Faresaio.” Ma ae tatou te lei o atu i le mataupu faavae muamua o le Faresaio, ma o le mea moni o le mataupu faavae sili ona faavae, ou te manao e lafo atu se fesili ia te oe: e fia Torah oi ai? E fia Torah? Fesili faigofie lava; e le o se fesili taufaasese. E fia Torah o iai?
Tagata faʻalogologo: Tasi!
Neemia: Tasi le Torah. Ae afai o oe o se Faresaio, e iai lua Torah. Ma o lau a'oa'oga sili lea ma lou talitonuga - ina ua alu a'e Mose i le Mauga o Sinai mo ao e fasefulu ma po e fasefulu, na faaali atu e le Foafoa ia te ia ni faaaliga eseese ma le ma'oti se lua: o le Torah tusia ma le Torah Tuugutu. O le Torah tusia o le mea lea na e faasino i ai, o Tusi e Lima a Mose. O le faaaliga lena na tusia i lalo. Ae ui i lea, o le Torah lona lua e tusa ai ma le au Faresaio, o le Oral Torah, lea e lauiloa foi i le gagana Peretania o le Oral Law, ma latou te talitonu na faaalia e le Atua ia Mose lenei faaaliga tuugutu lea na tuuina mai ia Mose ia Iosua ma faapena ai lava. agaʻi atu, seʻia oo i le ʻau Faresaio o le senituri lona 1, e oo lava i le ʻau aʻoaʻo i aso nei.
Aoaoga Faavae o le Torah Tuugutu
Ia, o mea uma o le a tatou aʻoaʻoina i aso nei e uiga i le Faresaio e faʻatatau tonu lava i lenei manatu o le Tulafono Tuugutu, le Torah Tuʻu. Afai tatou te le malamalama i le Oral Torah, o le a tatou le malamalama i se isi mea e uiga i le Faresaio. O isi mea uma e tafe mai lena manatu.
O le taimi nei, o le manatu o le Tulafono Tuugutu o se manatu anamua. O le faʻamatalaga muamua i ai, o le faʻamatalaga muamua faʻamaumauga faʻasolopito, o se mea na tupu mai le vaitaimi o Samai. Shammai… e toatele outou atonu na faalogo ia Hillel. O Hillel o le tusitala o Tulafono e Fitu a Hillel. O lana aumea o Samai. Ma ua taʻu mai e se puna anamua, “O se mea na tupu i se nuu ese na muamua atu i Samai.” ‘Ua fai atu le nu‘u ‘iā Samai, “E fia ni a ‘outou faresaio? Ona tali atu lea o Samai: O a matou Faresaio e toalua! E lua tulafono, o le Torah tusia ma le Torah Tuugutu.”
O lea la, o se manatu anamua lea e toe foʻi i tua i le aupito itiiti 20 A o leʻi oo i le vaitaimi masani, pe ā ma le 50 tausaga a o lumanaʻi le faiva a Iesu. Ma o le mea moni, atonu e toe foʻi i tua e oʻo lava i ni nai selau tausaga muamua atu. O lea la, o se aʻoaʻoga anamua lenei, ma o le mea moni, o le mataupu faavae sili ona taua o le Faresaio o le talitonuga poʻo le aʻoaʻoga o Torah e lua, o le Torah tusia ma le Torah Tugutu.
O lenei, ua faamatala mai e le au Faresaio o le Torah tusia o se vaega o se otootoga; e masani ona latou faia se tala faatusa o se lauga. O faʻamatalaga o loʻo e tusia i lalo nei, o faʻamatalaga na, o le Torah tusia lea. Ma o faʻamatalaga moni, mea uma ou te fai atu ai, o le Oral Torah. Ma ona o lenei mea, ua faamatala ai e le au Faresaio o le Torah tusia e matua le mafai ona malamalama pe a aunoa ma le Torah Tuugutu. O le Oral Torah e faʻamaeʻaina le Torah tusia ma faʻatumu moni uma faʻamatalaga. E le mafai ona e malamalama i le Torah tusia e aunoa ma le Oral Torah e tusa ai ma le au Faresaio.
O le taimi nei, o se tasi o suiga tele i le Faresaio i le 2,000 tausaga talu ai o le Oral Torah ua uma ona tusia i lalo, ma o aso nei ua tusia i lalo ma o loʻo i ai i totonu o faʻapotopotoga o tusitusiga.
O le mea muamua na tusia i lalo o le Mishnah, lea na tusia pe tusa o le tausaga e 200 o aso taʻitasi. Ma o lo'o i ai le fa'aputuga o tu ma a'oa'oga fa'a Faresaio ma tu ma aga ma tulafono, ma o le ivi moni lava lena o le Tulafono Tautala.
O le isi mea na tusia i lalo o le Jerusalem Talmud, lea na tusia pe tusa o le tausaga e 350 o aso taʻitasi. Atonu e te manatu na tusia i Ierusalema, ae o le mea moni na tusia i Tiperia. Sa ta'ua o Ierusalema ina ia sili atu ona mamalu. Na tusia lenā mea pe tusa o le 350 o le vaitaimi o aso taʻitasi. I le Jerusalem Talmud, o loo iai ni talanoaga e faatatau i le, “Ina ua fai mai le rabbi X,Y,Z i le Mishnah, o le ā na latou talanoa ai?” Ma e faalautele ma talanoaina ma iloilo le Mishnah.
O le isi mea e tatau ona tusia i lalo o le Babylonian Talmud, o le mea moni sa na tusia i Papelonia e pei ona taʻu mai e le igoa, pe tusa o le tausaga e 500 o aso taʻitasi. Mulimuli ane, o le mea mulimuli na tusia i lalo o le Midrash, lea na tusia i lalo i le tele o selau o tausaga, mai le pe ā ma le 200 seʻia oo atu i le tausaga e 900 o Aso Taatele.
O nei fa apotopotoga o tusitusiga, o nei fa apotopotoina, ua fa apotopotoina i aso nei le mea ua ta'ua o le Tulafono Tuugutu. E ui lava na muai tautala - i le taimi o Iesu sa tautala - i aso nei, o le Tulafono Tautala ua tusia i lalo. Ma o le mea moni lava lenei o le mataupu faavae sili ona taua o le Faresaio, le aoaoga faavae o le Oral Torah. O isi mea uma o le a tatou faʻalogo i ai i aso nei e uiga i le Faresaio e faʻatatau i lenei mea.
Pule Silisili a Rapi
O le mataupu faavae lona lua o le Faresaio o le pule atoatoa lea a le au rapi; ua iai i le au rapi le pule atoatoa i le lalolagi e faamatala ai le Tusi Paia. Ma o lenei mea o loʻo faʻataʻitaʻia e le tala i le Midrash, lea ua tatou iloa nei o se vaega o le Oral Torah. I le Midrash o loo faapea mai, “E tusa lava pe fai atu le au Faresaio ia te outou i le itu taumatau o le agavale, po o le agavale o le taumatau, e tatau lava ona outou usiusitai i ai.”
Ia, o le a le uiga o lena mea? O le uiga o lena mea afai e taʻu mai e aʻu aʻoaʻo ia te aʻu o loʻu lima taumatau lenei, e tatau ona ou usitai ia i latou. I le ala, e le o fai mai e tatau ona ou talitonu ia i latou. Ua fa'atagaina a'u e fai atu ma iloa e sese moni lava a'oa'o, ae e tatau ona ou usita'i i la latou pule aua o lo'o ia i latou le pule atoatoa e fa'amatala ai le Tusi Paia.
Ma o le mea moni, a o ou tuputupu aʻe, na taʻu mai ia te aʻu afai e sese le aʻoaʻo, o loʻo i ona luga le agasala. Ae o oe, i le avea ai ma tagata talitonu taitoatasi, e le mafai ona tausolomua e fesiligia le pule a le rapi. Afai e taʻu atu e lou rabi lenei mea, e tatau ona e talia ma mulimuli i ai.
Ia, sa ou matua faaletonu lava i lenei mea a o ou tuputupu ae ma amata ona ou suesue i le Torah, ma amata ona ou suesue i le Talmud, le Tulafono Tuugutu, ma sa mafai ona ou iloa i le Torah e manino lava o le afioga lea a le Atua. I le Torah tatou te faitau ai, “Ona fetalai mai lea o Ieova ia Mose, ua faapea mai.” Ma tatou oo atu i Perofeta, ma tatou faitau ai, “O loo faapea ona fetalai mai o Ieova.” E manino lava o le afioga a le Atua. Ma tatou oo atu i le Talmud, ma tatou faitau ai, “Rabbi Meir fai mai lenei, ae le ioe Rapi Akiva ma fai mai faapena.” Ma sa ou tilotilo i lenei mea ma sa ou alu atu i o’u aoao, ma sa ou fai atu, “Vaai, o le tasi o le afioga a le Atua, o le isi o upu manino lava a tagata. Pe le tatau ea ona tatou taliaina le afioga a le Atua nai lo le afioga a tagata, aemaise lava ona e le ogatasi le tasi ma le isi?” Ma sa fai mai lo’u rabbi, “Leai, e matua leai lava! E ui lava o nei mea ua tautalagia e pei o upu a lenei aʻoaʻo po o lena aʻoaʻo, ae o le mea moni o a latou upu na faaalia ia Mose i luga o le Mauga o Sinai."
Ma sa ou le talitonu, ma sa ou toe foi mai, ma sa ou faapea atu, “Vaai, o le auala o loo faauigaina ai e le au Rapi le Tusi Paia ma le Tulafono Tuugutu, le auala o loo latou faamatalaina ai le Tusi Paia. tusia E lē o ōgatusa le Tusi Paia ma mea o loo taʻua i le Tusi Paia. Ma e mafai ona ou faitau, ma ou te iloa e le o le mea lena o loo fai mai ai.” ‘Ona ‘ou fai atu lea ‘iā te i latou, “E lē tatau ‘ea ‘ona tatou teena lenei Tulafono Tautala ma talia le Tusi Paia?” Ma sa fai mai lo'u aoao ia te au, "Leai, e matua leai lava. E le tatau ona e fai atu na mea. O le tala lena a tagata Karai!”
Ma sa ou fai atu, “O ai?” Ma sa ou suʻesuʻe ma ou iloa ai i le talafaasolopito atoa sa i ai pea lava tagata Iutaia e na o le Tusi Paia e talitonu i ai, ma sa taʻua i latou o Karaite. Kara o le upu Eperu anamua mo le Tusi Paia; O Kara-ite o se tagata mulimuli i le Feagaiga Tuai po o Tusitusiga Eperu, ma o le a tatou talanoa atili i ai i se taimi mulimuli ane.
Sa ou matua faigata lava i lenei Tulafono Tautala, ma sa ou le mafai ona taliaina. I se tasi aso, sa nofo i lalo se tasi o aʻu rapi ma faapea mai, “Ua lava le fesiligia o le pule a le au rapi, Neemia. O oe tatau lava talia la latou pule.” Ma sa amata ona ia taʻu mai ia te aʻu se tala sili ona lauiloa, o le tala ia Rabbi Eliezer, o se tala faʻavae i le Rabbinical theology.
Ma o le tala ia Rapi Elisara, o loo taʻua i le Talmud Papelonia, ma o loo faapea mai: O Rapi Elisara o le sili o le au popoto o lona vaitaimi. O ia moni lava o le faiaoga o Rapi Akiva, atonu o se tasi o Rapi sili ona lauiloa na soifua mai, o lea e mafai ai ona e vaai faalemafaufau i le maoae o Rapi Elisara. Ma i se tasi aso o loo i ai Rabi Eliezer i le Rabbinical Academy ma o loo ia faia se finauga ma isi au rapi i ni nai mea itiiti o le Rabbinical Law e uiga i se ituaiga o umu e mama masani pe le mama. Ma fai mai Rapi Elisara, “e mama lava le ogaumu”, ae fai mai isi rapi uma, “e le mama lava”, ma o loo taumafai Rapi Elisara e faatalitonu isi rapi e sa’o o ia. E tasi o ia ma e tetee i lenei vaega tele o isi rapi.
Ma o loo faamatala mai e le Talmud i lena aso, na aumaia ai e Rapi Elisara finauga uma i le lalolagi ma sa le mafai ona ia faatalitonuina isi rapi e saʻo o ia. Na ia aumaia ni finauga faale-Tusi Paia ma ni finauga talafeagai ma sa le mafai ona ia faatalitonuina i latou e sa'o o ia. Na te le iloa le mea e fai, ua amata ona le fiafia, ma mulimuli ane na ia fai mai, “Ou te iloa le mea e mafai ona ou faia e faatalitonu ai i latou, o le a ou faia se vavega.” Ona alaga atu lea o le Rapi o Elisara, ma faapea mai, “Afai e saʻo aʻu, ia faamaonia e laau!” Ma o le taimi lava lena na latou faalogoina ai le tatuuina o fafie, ma taufetuli uma ai le au aoao i fafo, ma latou vaaia ai se togalaau atoa o laau ua saeia mai a'a ma lele i luga o le ea. Ma sa latou vaavaai i lenei mea ma latou fai mai, "O se mea ofoofogia lenei mea. Ua faia e Rapi Elisara se vavega e faamaonia ai e saʻo o ia, ma ua taunuu le vavega.” Ma sa latou vaai i lenei vavega ma latou liliu atu ia Rapi Elisara, ma latou fai mai, "Faamolemole, Rapi Elisara, matou te le faalogo i laau." Oi, tama! O le ā o le a ia faia? “E te le faalogo i laau? Na ona ou aumaia lava se vavega!”
O lea, na ia fai mai ai, “Ua lelei, masalo tatou te le o malamalama lelei le tasi i le isi iinei,” ma sa ia fai mai, “sei o tatou toe taumafai lea. O le a ou faia se vavega lona lua. Afai e sa'o a'u, ia fa'amaonia e le vaitafe!” Ma i lena taimi, sa latou faalogoina le tafe o le vai. O se vaitafe tele lava, ma latou tafe atu i fafo, ma latou vaaia ai lenei vaitafe tele ua amata ona tafe i tua, ma latou vaavaai atu i ai ma latou faapea mai, “O se vavega lenei! O se vavega lona lua ua fa'ailoa mai nei na aumai e Rapi Elisara e fa'amaonia ai e sa'o o ia. Matou te matua faagaeetia lava.” Ua latou liliu atu iā Rapi Elisara, ma faapea atu, “Faamolemole, Rapi Elisara, matou te lē faalogo i vaitafe.” Na ia aumaia ni vavega se lua ae latou te le o faalogo i ana tala. Ua ia aumaia finauga faale-Tusi Paia ma finauga talafeagai ma vavega e lua, ae latou te le faalogo ia te ia.
O lea, mulimuli ane i le atuatuvale, na ia ee atu ma fai mai, "Afai e saʻo aʻu, ia faʻamaonia e puipui o le aʻoga!" Ma o le taimi lena na latou faalogoina ai ua amata ona luluina ma taalili puipui. Ma o loo faamatala mai e le Talmud e faapea o puipui na oo atu i se tulimanu e 45 tikeri, ma solo i totonu. O le mea moni, ana paʻuʻū i le ala atoa, semanū e gata mai i inei le tala! Ma sa tilotilo atu le au rapi i nei puipui ma iloa ai ua toetoe lava a feoti i latou i nei pa pau. Ma sa latou liliu atu ia Rapi Elisara, ma latou fai mai, "Oka! E tolu vavega! O lea ua tatou matuā faagaeetia. Lenei Le mafai avea o se mea na tupu; e manino lava o se faasologa o mea ofoofogia na tutupu.” Ua latou liliu atu ia Rapi Elisara ma faapea atu, “Faamolemole Rapi Elisara, matou te le faalogo i puipui.” Na te le iloa le mea e fai. E tolu vavega ma latou le talia lona finagalo; latou te le taliaina nei faamaoniga e sa'o o ia.
Ma le mea mulimuli, i le matua le fiafia na ia valaau atu ai ma fai mai, "Afai ou te saʻo, ia faʻamaonia e le lagi!" Ma i lena lava taimi na latou faalogoina ai le taalili o faititili, sosoo ai ma le leo, "Aisea ua outou finau ai ma le Rapi o Elisara? I mea uma lava, e tutusa le Tulafono ma ia.” Ma i le ala, o se pu'ega moni na faia i lena taimi!
‘Ua fa‘alogo atu fo‘i i latou i lenei leo o ‘alaga mai le lagi, ‘ua fa‘apea mai, “Le a‘oa‘o e Elisara, se a le mea tou te finau ai ma ia?” Ma sa latou faalogo i lenei mea ma sa matua faagaeetia lava i latou. Ua latou liliu atu iā Rapi Elisara, ma faapea atu, “O faamaoniga faale-Tusi Paia ma vavega e tolu ma ua valaau mai le Atua iā i matou mai le lagi e taʻu mai iā i matou e saʻo oe,” ma ua latou liliu atu iā te ia ma faapea atu, “Ua matou matuā ofo lava, ae ua matou faanoanoa. aua le faalogo i le lagi.”
Ma a o faamatala mai e loʻu aʻoaʻo lenei tala iā te aʻu, na ia tatalaina mai iā te aʻu le Tusi o Teuteronome, Teuteronome mataupu e 30 fuaiupu e 12. Ma o i inā o loo faapea mai moni ai e faatatau i le Torah, e lē o i le lagi le Torah, “e lē o i le lagi” . Ma o upu ia na fai atu ai le au a'oa'o ia Rapi Elisara, ma sa latou faamatala atu ia te ia e leai se finagalo o le Atua i le faamatalaina o le Tusi Paia aua e le o i le lagi le Torah. O le Torah o iinei i le lalolagi, ma o le au rapi o i latou ia e i ai le pule faapitoa e faamatala ai le Tusi Paia. E leai se finagalo o le Atua i ai.
Ma sa faliu mai lo'u aoao ia te au a o ia faamatalaina mai ia te au lenei tala ma sa ia fai mai, “E te vaai ia Neemia? Atua Ia lava e le mafai ona fesiligia le faauigaga a le au rapi. O ai la oe e fesiligia ai la latou faauigaga?” Ma a o ou faalogoina lenei mea, sa ou te'i. Ma e tatau ona ou taʻu atu ia te oe, mo le tele o tausaga sa ou tauivi ma le Tulafono Tautala. Sa faigata tele ia te au, aua o lo’u tama o se Rapi, ma o le toatele o o’u tuaa o ni rapi lauiloa. O le tagata lea e faaigoa ai aʻu, o Neemia, o se rapi lauiloa i Chicago. Ma ou te soli i lenei Tulafono Tautala, lea sa fai ma tofi a o’u tuaa, sa faigata tele ia te a’u. Ma mo le tele o tausaga sa ou tauivi ai ma lenei mea, ma sa ou masalosalo, ma sa ou le mautinoa. Ae ina ua ou faalogo i lenei tala, sa ou liliu atu i lo’u aoao ma faafetai atu ia te ia ma ou faapea atu, “Ua ou iloa nei e le mai le Atua lenei mea.”
O lea la e i ai moni lava le faaauauina o le tala; ua atili ai ona leaga. E faaauau pea le Talmud… e leʻi taʻu mai e loʻu rabbi ia te aʻu le vaega lea, ae mulimuli ane, na ou faitau saʻo mai le Talmud, ma o loʻo taʻu mai ai pe faʻapefea, mulimuli ane, ina ua uma le feteʻenaʻiga i le va o Rapi Elisara ma isi rapi, o se tasi o le Rapi e igoa ia Rapi Natan sa feoai solo i le vaomatua. Ma o ai na te feiloai i le vaomatua? Sa ia feiloai ma le perofeta, o Elia.
O le mea moni, e talitonu le au rapi e leʻi oti lava Elia. Afai na e alu i se Rabbinical Paseka Seder, O se tasi o mea o le a e maitauina e matua iloga lava, o le a latou tu i le ogatotonu o le faamatalaina o le tala o le Esoto ma o le a latou tatalaina le faitotoa e faataga ai Elia i totonu.
Ia, Rapi Natan, e tusa ai ma le Talmud, na feiloai moni lava ma Elia, ma sa ia fai atu ia te ia, "Elia, ina ua tatou fai atu i le Atua e le o i le lagi le Torah," ma i le ala, pe afai e te vaai i lena fuaitau o loo i ai. fai mai, "e le oi le lagi" ma e te faitau i fuaiupu e lua muamua atu, o le mea moni o loʻo fai mai i totonu o le tala, "e le faigata tele le Torah ia te oe". O loo faapea mai ai, “e leai sau alofaga e te le tausia ai le Torah. E le faigata tele, e le o le isi itu o le sami po o le lagi e i ai sau alofaga e fai atu ai, 'Ou te manaomia se tasi e alu a'e i le lagi e aumai mo a'u'. E le faigata tele le Torah.” O le mea lena lava fai mai i le Teuteronome 30, ae na o le ave e le au aʻoaʻo na upu e lima i fafo atu o le talaaga. Ona fesili atu lea o le Rapi o Natan iā Elia, “O le ā le tali mai a le Atua ina ua tatou faapea atu, ‘E lē o i le lagi le Tulafono’? Ma ua faamatala e Elia, e tusa ai ma le Talmud, o le taimi lena na ata ai le Atua ma fetalai mai, “Ua faatoilaloina aʻu e oʻu atalii! Ua faatoʻilaloina aʻu e oʻu atalii!” Ma e aliali mai lenei mea i le Talmud a Papelonia, le Tractate of Baba Metsia, itulau 59b.
O le manatu o le tala, ou te le talitonu na fetalai moni lava le Atua i na upu e pei ona fai mai ai le Talmud. Ae o le manatu o le tala i le Talmud, pe na fai upu pe leai, ua faatoilaloina e Rapi le Atua; ua i ai i le au Rapi le pule atoatoa i luga o le fogaeleele e faamatala ai le Tusi Paia, ma ua faatoilaloina e Rapi le Atua i lea tulaga. E leai sana tala i le auala e faauigaina ai le Tusi Paia i le paneta o le Lalolagi. I le lagi e mafai ona Ia fetalai mai soo se mea e finagalo i ai o Ia, ae i lalo nei i le lalolagi, e i ai i le au rapi le pule atoatoa.
Ma o se mataupu faavae autu lenei o le Faresaio – e matua le mafai ona e malamalama i le Faresaio e aunoa ma le malamalama i lenei manatu.
Midrashic poʻo le Faʻamatalaga Faʻamatalaga
Ia, o le mataupu faavae lona tolu o le Faresaio o le mea lea ou te taʻua o le Irrational Interpretation. E le ta'ua e Rapi lena mea, latou te ta'ua o le Midrashic Interpretation. O nisi taimi e fa'aliliuina i le Igilisi o se fa'auigaga fa'apitoa po'o hermeneutical. Ma o le mea na te faia o le le amanaiaina o le gagana ma le talaaga o le Tusi Paia. Ma o le mataupu faavae o loo i tua atu o lenei auala o le faauigaina, o lenei auala, o le Tusi Paia o se tulafono paia, ma e na o Rapi e i ai le poto ma le pule ma meafaigaluega e faauigaina ai lena tulafono paia. Ma ua uma ona tatou vaai i se faataitaiga o lena mea i upu "e le o i le lagi" mai le Teuteronome 30. Na ave e le au rapi na o upu "e le oi le lagi" mai le siʻosiʻomaga, aveese mai i le talaaga, ma faʻaofuofu. latou i se uiga e lei faamoemoeina, e leai se pule a le Atua i le auala e faauigaina ai le Tusi Paia.
Seʻi o tatou vaavaai i se isi faʻataʻitaʻiga, o se faʻataʻitaʻiga masani o le faauigaga a Midrashic, po o le faauigaga le mafaufau, Esoto 23 fuaiupu 2. O iina tatou te faitau ai i le Torah, “Aua e te mulimuli atu i le toatele e fai mea leaga, aua foi e te molimau i se finauga. , ia mulimuli atu i le toʻatele e faapiʻopiʻo le faamasinoga.” O le uiga o lenei mea e le tatau ona e mulimuli i le mea e fai mai ai le toʻatele ona o le toʻatele o loʻo fai mai. E tatau ona e mulimuli i le mea moni, e tusa lava pe na o oe e faia lena mea. Ma afai e te molimau i se faamasinoga, e le tatau ona e faapea atu ua nofosala se tagata ona ua fai mai tagata uma ua nofosala. E tatau ona e molimau i le mea moni, e tusa lava pe na o oe le leo o le mafaufau, aua o le faia i se isi itu o le a avea ma se faapi'opi'o o le faamasinoga tonu.
O lenei, o le poloaiga sili lea, matua taua i le Torah, e tatau ona tatou mulimuli i le upumoni ae le o le toatele, aua le avea ma mamoe, mulimuli i le lafu. Ae ua ave e le au rapi lenei fuaiupu, ma o le mea moni, ua ia i latou le pule atoatoa i luga o le fogaeleele e faamatala ai le Tusi Paia, ma le faaaogaina o lenei pule, o le Tusi Paia o se tulafono paia, latou te aveesea ai upu mai le amataga ma upu mai le iuga, ma mea latou te faia. O lo'o totoe o le mataupu faavae, "fa'aifo i le to'atele".
Ma o le mea moni, o se mataupu silisili taua lenei i le Faresaio, ina ua i ai lenei finauga i le va o Rapi Elisara ma le au rapi. Aisea na matua taua ai ia Rapi Elisara ona faatalitonu isi rapi e sa'o o ia? Aisea na le mafai ai ona ia fai mai, "O aʻu o se tagata poto tele, o outou tagata popoto tele, ia tatou malilie e le ioe." Aiseā na tatau ai ona ia faia vavega ma valaau mai le Atua mai le lagi? Aisea na le mafai ai ona latou malilie e le ioe? Aua na fai atu le au rapi ia Rapi Elisara, "e tatau ona e gauai atu i le toatele". Na latou fai atu iā te ia, “I le Esoto 23:2 , ua uma ona tusia e faapea, 'e tatau ona e mulimuli i le toʻatele.' O matou o le to'atele. E tatau ona e talia o matou manatu.” O le mafuaaga lena sa taua tele ai ia te ia le faatalitonuina o i latou. Afai e le mafai ona ia faatalitonuina i latou, e tatau ona ia talia lenei manatu na te iloa e le moni.
Ia, o le a le mea ua tupu i lenei mea? O ai e fai mai le Tusi Paia lē se tulafono faalelagi? O le tali lena a le au rapi. Latou te fai mai, “Ua lelei, ua tatou ave'esea nei upu mai le talaaga, ae o le uluai faamoemoega lena na i ai i le Atua ina ua Ia tuuina mai le Torah. O ai e fai mai o le Tusi Paia e le o se tulafono paia?”
Ia, ou te iloa o le Tusi Paia e le o se tulafono paia aua o loʻo taʻu mai ia i tatou i le Teuteronome le auala tonu e faʻamatalaina ai Tusitusiga Paia. Teuteronome mataupu 31 fuaiupu 12. O loo faamatalaina ai iina se poloaiga e tatau ona faitau leotele le Torah i se faitauga lautele. Ma o i inā ua taʻu mai ai iā i tatou, “Ia outou faapotopoto mai le nuu, o tane, o fafine, o tamaiti, ma tagata ese i ou faitotoʻa, ina ia latou faalogo ai, ma ia latou aʻoaʻoina ai ma matataʻu iā Ieova lo outou Atua, ma latou faia ma le filigā mea uma lava. upu o lenei tulafono.” Ma o le faamoemoega o lenei faitauga lautele i tausaga taʻi fitu o le Torah atoa, mai le Kenese e oʻo i le faaiʻuga o Teuteronome, ina ia faʻalogo tagata Isaraelu i le Torah. E ala i le faalogo i le Torah, o le a latou aʻoaʻoina ai le Torah, ma o le aʻoaʻoina o le Torah, o le a latou iloa ai le faia o le Torah.
E faaauau i le fuaiupu e 13 ma o loo faamatala mai ai, “Ma o latou fanau o ai na le iloa.” O lena tama e fitu tausaga e lei faalogo muamua i le Torah, o lona taimi muamua lea, “o a latou fanau e le iloa, latou e faalogo ma aʻoaʻo ia matataʻu iā Ieova lou Atua.” Ia, e taua tele lenei mea, aua o le uiga o lenei mea o le auala na aʻoaʻoina ai e Isaraelu anamua le Torah e ala i le faalogo i ai. Ma o le mea moni, o le auala lea na finagalo le Atua e malamalama ai i le Torah, e ala i le sau i tausaga taʻi fitu ma faʻalogo i ai i le faitauga lautele. O se tasi e le'i faalogo muamua i le Torah, o se tasi e le iloa, o le a na ona aoaoina e ala i le faalogo i ai.
Ia, o le taimi lava matou te iloa ai lena mea, matou te iloa e le mafai ona e aveesea upu e lima mai le talaaga, "e le oi le lagi", aua a ou faalogo i ai, o loʻo ou faʻalogo i le fuaitau atoa, o loʻo ou faʻalogo i le. fuaiupu atoa. E le mafai ona ou aveina ni fuaiupu se lua iinei ma ni upu se tolu iina ma le afa o se fuaiupu iinei, ma faʻamaonia tusitusiga aʻu lava i se talitonuga atoa. E tatau ona ou faitau moni i le Tusi Paia i totonu o lona talaaga ma vaavaai i faamaoniga uma ma talaaga uma, ae le na o le aveina o ni nai upu iinei ma ni nai upu iina, aua o le mea lena semanu e malamalama ma faalogo ai tagata Isaraelu anamua pe a latou faalogo i le faitauina o le Torah. i le leo tele i tausaga ta'i fitu.
O lenei, aiseā ua tatau ai ona latou faalogo i le Torah? Aisea na le mafai ai ona latou nonofo i o latou fale ma faitau le Torah e pei ona tatou faia i aso nei? Aiseā na tatau ai ona latou faalogo leotele, ma ō mai i Ierusalema i tausaga taʻi fitu? Ia, o le mafuaaga o lena mea ona o le averesi o tagata Isaraelu anamua sa leai se kopi o le Torah i lona fale. Na manaʻomia tele le tamaoaiga ma punaoa e maua ai se kopi o le Torah i lou fale.
Ma o le mea moni, o loʻo i ai se tulafono patino i le Teuteronome 17 e tatau i le Mesia, le Tupu faauuina o Isaraelu, ona tusia mo ia lava se kopi o le Torah. Ma o le mafuaaga e tatau ai ona ia tusia mo ia lava se kopi o le Torah ona afai na te le tusia mo ia lava se kopi o le Torah, o le a leai sana kopi. E le mafai ona alu i le faleoloa e faatau se tasi mo le $3. Afai na te le tusiaina le mataitusi i le mataitusi, le upu i le upu, o le a le maua lava. Ma afai e leai se tasi, e le mafai ona nofotupu o ia o se tupu amiotonu. I le avea ai o se tupu amiotonu o Isaraelu e tatau ona ia i ai le Torah i ona tafatafa i taimi uma, ma o le mafuaaga lena o loo i ai i le Teuteronome 17 se tulafono patino e poloaiina ai le tupu e tusi se kopi o le Torah.
E toe fai atu, aisea na manaomia ai le tele o punaoa e faia ai se kopi o le Torah? Seʻi o tatou manatua, i aso anamua afai ou te manaʻo i se kopi o le Torah, e tatau ona ou amata i se lafu mamoe atoa e mafai ona ou fasia ina ia faia ai ni paʻu manu. E le mafai e tagata uma ona gafatia e faia lenei mea. Sa tatau ona i ai ni paelo ma paelo vaitusi ina ia mafai ai ona ou tusia moni le Torah. Ma ia manatua, e le mafai ona e alu i aso anamua i le Office Depot ma fai atu, "Ou te manaʻomia le tolusefulu paelo vaitusi." E tatau lava ona e alu i fafo se tasi e gaosia le vaitusi ma gaosia paelo. O le pisinisi atoa lea e na o le tusia o se tusi e tasi! Ma le mea mulimuli, atonu o le vaega sili ona taugata, e tatau ona e nofo se tusiupu mo le itiiti ifo i le tausaga ma nofo ma kopi le tusi i le mataitusi, upu i le upu, ina ia mafai ai ona e maua se kopi o le Torah mo oe.
O lea la, e leai se kopi o le Torah i le averesi o tagata Isaraelu. E le'i ia te ia le tamaoaiga po o punaoa e maua ai se kopi o le Torah. Ma sa silafia e le Foafoa lenei mea, ma o le mafuaaga lena na Ia amanaia ai ma fetalai mai o le ala o le a aoaoina ai e le averesi o Isaraelu le Torah, le leoleo mamoe faigofie ma le faifaatoaga, o le na o le faalogo i ai i tausaga taitasi uma. O le taimi lava tatou te iloa ai lenei mea, tatou te iloa ai o le auala o le Tusi Paia ua faamoemoe e malamalama ai, o le vaavaai lea i le gagana ma le talaaga. Ma o le ki lena i le malamalama i le faauigaga sao o le Tusi Paia, vaai i le gagana ma le talaaga.
Ia, o le mea moni o se luitau tele lea mo i tatou. E lē mafai ona na ona tatou ō atu i tausaga taʻi fitu ma faalogo i ai, auā e iai a tatou luʻitau e leʻi iai i tagata Isaraelu anamua. O le lu'itau muamua ua tatou maua o le a gagana lu'i, le gagana. O le Torah e le o tusia i le King James English, o le mea moni na tusia i le Tusi Paia Eperu. O le faafitauli o le leai o se tasi i aso nei i le lalolagi e tautala i le gagana Eperu. Sa ou nofo i Isaraelu mo le sefululua tausaga ma ua ou iloa lelei po nei Eperu, ma sa ou faitau lelei i le Tusi Paia Eperu, ae leai se isi tautala FaaEperu faale-Tusi Paia o la latou lava gagana.
Ina ia avatu ia te oe se manatu pe o le a le eseesega, e pei o le eseesega i le va o le Igilisi e te tautala ai iinei i le aso ma le Igilisi o Chaucer. E mafai ona e pikiina tusitusiga a Chaucer ma atonu e te malamalama i ni nai upu i itulau taitasi, ae se'i vagana ua e aoaoina faapitoa e faitau lena gagana o le Igilisi, e te le malamalama i le mea o fai mai ai Chaucer. Ma o le lu'i lena o loo ia i tatou i le gagana Eperu faale-Tusi Paia. E tatau ona tatou malamalama i le gagana e pei ona muai tautala ai i le 3,500 tausaga ua mavae, o le gagana na tautalagia e leoleo mamoe Isaraelu anamua ma faifaatoʻaga e mafai ona na ona faaali atu ma faalogo i le Torah o faitau ma malamalama i ai.
O lea la, e tatau ona tatou galulue malosi atu nai lo latou. Ma o se vaega lena o le uiga o le faaaunuua, o le tuliesea mai le Nuu o Isaraelu ma leiloa la tatou gagana, o le faataapeapeina i le lalolagi atoa. O mea ia e tatau ona tatou feagai ma le tafeaga.
O le isi mea e tatau ona tatou tilotilo i ai o le talaaga. Ma ua uma ona tatou talanoa e uiga i tusitusiga. O lona uiga, e le mafai ona ou na o le ave o upu “e le o i le lagi” ma tuueseese mai le talaaga. E tatau ona ou tilotilo i le fuaitau atoa pe ou te mimilo mea o loo fai mai ai le Tusi Paia. Ma e iai fo'i tala fa'asolopito. Se'i ou fa'amalamalamaina le uiga o lenei tala fa'asolopito ma se fa'ata'ita'iga. Faatolu i le Torah ua poloaiina ai i tatou, “Lo tevashel g'di b'chalev imo", “Aua e te tunu se tamaʻi ʻoti i le suāsusu o lona tinā.” Faatolu ona aliali mai, o le upu i le upu, o le iota i le iota, o le mataitusi mo le mataitusi, o le poloaiga lava e tasi, faatolu. Faatolu.
O lenei, o le mea moni, o le au aoao, latou te vaai atu i le Tusi Paia o se tulafono paia, ma pe a latou faalogo faatolu, Esoto 23, “Aua e te faavelaina se tama’i oti i le suāsusu o lona tinā”, Esoto 34, “Aua e te faavelaina se tamaʻi ʻoti i totonu. o le suāsusu o lona tinā”, Teuteronome 14, “Aua e te tunu se tamaʻi ʻoti i le suāsusu o lona tinā,” e faatolu ona latou faalogo i ai, ona latou faapea mai lea, “O le Tusi Paia o le tulafono a le Atua, ma pe a toe taʻua e tulafono, e natia ai le uiga lilo. . Ma pe a aliali mai, o le poloaiga lava lea e tasi e faatolu, o lona uiga moni e tolu mea eseese.”
O a mea eseese e tolu o loo faailoa mai ai? O le mea moni, e na o Rapi e iai le pule e faamatala ai mea e tolu. O le mea muamua, e tusa ai ma le au a'oa'o, aua tou te aai faatasi i aano o manu ma susu. O le taimi lona lua e fai mai ai, “Aua e te tunu se tamaʻi ʻoti i le suāsusu o lona tinā”, o le ā matuā o lona uiga e te le tatau kuka aano o manufasi ma susu faatasi, ma o le taimi lona tolu e aliali mai, o lona uiga e te le manuia lava mai aano o manu ma susu ua kuka faatasi. O le a le uiga o le manuia? Atonu e te le fafagaina foi i lau taifau.
Ia, o le vaaiga lena a le au Faresaio, le au aoao. Pe a ou faalogo faatolu o fetalai mai le Foafoa ia te aʻu, “Aua e te tunu se tamaʻi ʻoti i le suāsusu o lona tinā”, ou te fesili muamua atu i le fesili, “O le ā se mea e malamalama i ai le leoleo mamoe po o le faifaatoʻaga Isaraelu anamua pe ana faalogo faatolu nei upu. ? Afai o ia o lena tama, o lena tama e fitu tausaga e le iloa se mea?” Teuteronome 31 fuaiupu 13, na te le iloa se mea; o le a se mea na ia malamalama i ai? Ma na ou oo mai i le faaiuga ina ua uma se suʻesuʻega o gagana ma tusitusiga e faapea o le mea ou te malamalama i le faalogoina faatolu o le "Aua e te tunu se tamaʻi tamaʻi mamoe i le susu o lona tina!" E matua manino lava! E leai se mea e fai i aano o manu ma susu!
Ia, i aso nei ua tatou iloa e sa'o. Ua tatou iloa o le faauigaga saʻo lena, ona ua maua e tagata suʻesuʻe i mea anamua ni tusitusiga anamua na tusia e sa Kananā mai se aai i Suria e igoa ia Ras Shamra lea sa i ai tusitusiga anamua a Kanana, ma o iina na talanoa ai tagata Kanana e uiga i le faia o se sauniga fanafanau lea latou te faavela ai se tamaʻi. o le suāsusu o lona tinā e fai ma sauniga o le fanafanau mo se tasi o latou atua fafine. Ma o lea ua tatou iloa i aso nei o le mafuaaga na faasaina ai e le Torah i tatou mai le taumamafa i lenei faiga faapaupau pe faasāina i tatou mai le faavelaina o se tamaʻi ʻoti i le susu o lona tinā, ona o se aganuu faapaupau anamua lea po o se taulaga, ma o le mafuaaga lena o le Torah. 'aua le fai atu “aua le aai faatasi aano o manu ma susu” po o le “aua nei faapuna faatasi aano o manu ma susu”. Talu ai e le o talanoa e uiga i lena mea, o loʻo talanoa e uiga i se taulaga faʻataufua faapaupau faʻapitoa o le kukaina o le tamaititi i le susu o lona tina. E le o se tulafono tau taumafa. O se taulaga faapaupau ua faasāina i tatou mai le taumamafa i ai.
Ma o Isaraelu anamua uma, leoleo mamoe po o faifaatoʻaga, semanu e iloa lenei mea. Sa latou fegalegaleai ma sa Kanana, ma sa latou iloa nei tagata faapaupau. Sa latou iloa o latou ala, ma sa latou iloa o loo latou osi taulaga i le susu o o latou tina, ma o le oo mai o le Torah e faasaina ai i latou mai le faia o lena mea.
O le eseesega lena i le va o le faauigaina o le Tusi Paia o se tulafono faalelagi ma le faamatalaina moni o le Tusi Paia i lona talaaga, e tusa ai ma lana gagana ma e tusa ai ma lona talaaga faasolopito. Ma o le mea o loʻo aʻoaʻoina ai i tatou e tatau ona tatou faʻaogaina suʻesuʻega ma talafaasolopito ina ia mafai ai ona faʻaalia ma taumafai e maua se ata sili atu ma malamalama i mea o loʻo faʻatonuina ai i tatou e le Torah. O le mataupu faavae lona tolu lena o le Faresaio.
Tu ma Aganuu Paia
O le mataupu faavae lona fa o le Faresaio o le uputuu paia, ma i le faaEperu ua ta'ua ai minhag, po o le “aganuu”. Ma o loo i ai se mataupu faavae i le Faresaio, "talofa atu”, “O le tu a Isaraelu o le tulafono”. Ma o le uiga o lena mea, o se tu masani na faia pea lava pea e se tagata Isaraelu po o se nuu Iutaia i le aluga o taimi e faapaiaina, ma avea ma tulafono moni.
O lea la, na ou taʻua i le asō ua ou laei e pei o se Faresaio i aso nei. Ou te le masani ona fai o'u ofu faapea; Ua ou ofu i le ofu o se Faresaio i aso nei e faailoa atu ai ia te oe le uiga o le usiusitai i le au Faresaio. Ma o le mea moni lava o se ofu faapaiaina, o se tu masani na faʻapaʻiaina i le aluga o taimi. Ma afai e te alu i Ierusalema poʻo Niu Ioka poʻo nisi vaega o Chicago o le a e vaʻai i tagata o laei faʻapenei ona o loʻo latou mulimuli i tu ma aga faʻapaʻiaina a o latou tuaa.
Ia, o le a le uiga o le uputuu ua faapaiaina? O le faʻataʻitaʻiga masani o se tu ma aga faʻapaʻiaina o le ufiufi o ulu, ma o le taimi nei o le a ou faʻaali atu ia te oe le uiga o lea mea. lē e mulimuli i uputuu a le au Faresaio, o uputuu paia. O le a tatou aveese nisi o nei tulafono na faia e tagata, o nisi o nei tu ma aga ua faapaiaina. O le a ou aveese le pulou aua o le pulou masani lea a Faresaio. O le a ou aveese le pulou ma se'i ese se vaega o tu ma aga. Ma o lea ua totoe a'u le ofuina o le kippah, le ulupoo; ma le kippah o se tu ma aga na fa'apa'iaina i le tusa ma le 800 tausaga talu ai. I le afe tausaga talu ai sa leai se mea e pei o ni ofu Iutaia kippahs; e le'i iai. E leai se tu masani faapea. Pe tusa o le silia ma le 800 tausaga talu ai na faapaiaina ai lenei aganuu i le aluga o taimi. Ma o aso nei ua matua faapaiaina o loo i ai se tulafono moni ma ona lava tulafono ma tulafono o loo aoao mai e le au Faresaio, e tatau ona e ofuina le pulou pe afai o oe o se tane. Ma o lenei mea o loʻo faʻamatalaina i le Shulchan Aruch, lea na tatou vaʻaia muamua o le taʻiala faʻaonaponei ua talia lautele i le olaga Faresaio. Ma o iina e fai mai ai e uiga i le kippah, o le ulupoo, “Aua le savali se tasi i le fa kupita ma lona ulu e le ufiufia.” O lea la, e le na o se tu masani a tagata, "Oi, ou te lagona Iutaia pe a ou ofuina se kippah.” Leai! Afai e te ofuina le kippah, o lo'o e mulimulita'i i le tulafono lea na faia e tagata ua fa'apa'iaina i le gasologa o taimi, a'o lea ua fa'atino ana lava tulafono ma ana tulafono. “E lē mafai ona savali se tasi i le fā kupita ma lona ulu e lē ufiufia.” Sei o tatou vaai pe faapefea ona aoga lena mea.
O lea, o le a ou aveese loʻu kippah, aveese se isi vaega o tu ma aga, ma o le a tatou vaai po o le a le uiga o lenei mea. O lea la, afai ou te mulimuli i le uputuu paia e mafai ona ou savali i le kupita e tasi, ma e mafai ona ou savali i le kupita lona lua, ma le kupita lona tolu, ma afai ou te savali i le kupita lona fa ona ou solia lea o tulafono a le au Faresaio, o lenei uputuu paia. .
E i ai se isi tulafono iina, i le Sulchan Aruka, e uiga i le ufiufi ulu. Ma o iina o loo faapea mai ai, “E faasa ona tatalo ma le ulu e le ufiufia.” E ese le manaia, ma ou te manatu o lena mataupu e tautala mo ia lava. Ae o le mea e mafai ona e vaʻai i ai, e le naʻo se tu ma aga a tagata poʻo se tu ma aga, o se mea na faʻapaʻiaina i le tele o taimi ma o le taimi nei o loʻo faia ana lava tulafono ma tulafono.
Ia, o le a le mea e tupu ai lena mea? E toatele tagata o le a faapea mai, “Ia, ou te lagona le fiafia e ofuina se kippah. Ou te lagona atili ai le Iutaia, ae le na o le ofuina o le kippah, le ulupoo, ae ia mulimuli i nei tu ma aga eseese uma, e tusa lava pe le o aʻu o se Iutaia e ala i le aveeseina. Ou te lagona le fiafia e mulimuli i nei tu ma aga, ou te lagona ai le latalata atu i aʻa anamua." O le a le mea e faaletonu ai? O le a le mea e sese ai le faaopoopoina o poloaiga fou, ma le faapaiaina o nei tu ma aga?
O le a le mea o loʻo faʻaletonu ai ona o le Torah e faʻasaina faapitoa i tatou mai le faia o lenei mea! I le Teuteronome mataupu 4 fuaiupu 2 o loo faapea mai, “Aua e te faaopoopo atu i le mea ou te fai atu ai ia te oe i le aso nei, aua foi e te faaitiitia se mea e tasi, ina ia e tausi i poloaiga a Ieova lo outou Atua ua ou fai atu ai ia te outou!” O loʻo i ai se faʻasaina faapitoa i le Torah mai le faʻaopoopoina i le Torah!
O lea la, afai tatou te faaopoopo atu nei tulafono na faia e tagata, afai tatou te mulimuli i nei tu ma aga faapaiaina, ua tatou auai i le faaopoopo atu i le Torah. Ia, e manaia tele iinei, aua o le manava lava lea e tasi e faasaina ai i tatou mai le faaopoopo atu i le Torah, e faasaina ai i tatou mai le aveesea mai le Torah. O lea la, o le mulimuli i se tasi o nei tu ma aga faapaiaina e leai se eseesega ma le soloia o le Sapati. Faʻaopoopo i le Torah, aveʻesea, o na mea uma o se soliga o lenei tulafono faavae i le Torah o le faʻaopoopo pe aveese mai le Torah.
O lea la, ua aliali mai mo le taimi lona lua. E iai le molimau lona lua i lenei mea, Teuteronome 12:32 . “O mea uma lava ou te fai atu ai ia te outou, ia outou faia ma le filiga; ‘aua ‘e te fa‘aopoopo i ai pe fa‘aitiitia ai.” ‘Aua ‘e te fa‘aopoopo i le tulafono pe ‘ave‘eseina fo‘i le tulafono. Ma o le fesili e tulai mai, afai e te mulimuli i tulafono ia na faia e tagata, o nei tu ma aga faapaiaina, o ai o loo e usitaia? O ai e te usita'i i ai? Po o e usiusitai i Lē na Foafoaina i tatou? Pe o e mulimuli i nei tulafono na faia e tagata ia e faaopoopo i le Torah?
Ua fa'aali mai lea fa'atolu! Faataoto 30 fuaiupu 6, o iina ua taʻu mai ai, “Aua e te faaopoopo i ana upu, ne’i aoaiina oe e Ia ma iloa ai oe o se pepelo.” Ou te le manao e ta'ua a'u e le Atua o se pepelo. Ou te le manao i se vaega o lena mea.
Enactmets (Takanot)
O le mataupu faavae lona lima o le Faresaio e talitutusa lava ma le numera fa, ma o le mataupu faavae lona lima o le“poloaiga a tagata”, po o “tulafono”. I le faaEperu, o le takanot. le takanot, o le mataupu faavae lona lima lena o le Faresaio. Ua i ai se tasi na faalogo muamua i lena upu, takanot? E masani lena mea mai soo se mea? Ioe? Ua lelei. O lea, ia tatou fai faatasi uma, takanot!
Tagata faʻalogologo: Takanot!
Neemia: Ua lelei. O lea, takanot, o nei tulafono na faia e tagata, ma o nei tulafono e taʻua moni lava e le au rapi… e i ai se isi faaupuga mo lenei, mitzvot derabanan, “poloaiga a o tatou rapi”. Ma o le a faia e le au Rapi se eseesega manino i le va o tulafono latou te maua mai i le Torah, e ui lava i le faʻaaogaina o latou auala le talafeagai o faʻamatalaga, ma tulafono latou te maua mai i tu ma aga poʻo se tulafono a le Rabbinical. Ma o le mea moni o nisi taimi e le mafai ona latou iloa pe na faavaeina se tulafono e ala i tu masani, e ala i le faia pea lava pea, pe na faavaeina e se Rapi moni e nofo i lalo ma faia se tulafono fou. Ma o le mea moni lava o na mea e matua'i feso'ota'i ma tutusa vaega. Ae o loʻo i ai se eseesega manino i le va o lena ma tulafono e maua mai i le Torah e oʻo lava i le faʻaaogaina o latou auala le talafeagai o faʻamatalaga.
O le taimi nei o le faʻataʻitaʻiga masani o takanot, po o “poloaiga a o tatou a’oa’o” o le fufuluina lea o lima. Ma talu ai ona o le Tulafono Tuugutu ua tuuina atu ai i le au Rapi le pule atoatoa e faia ai nei tulafono fou-ua ia i latou le aia mai le Atua e faia ai tulafono fou-ona o lena ua e faia ai le faamanuiaga, “Ia manuia oe le Alii, le Tupu o le atulaulau uma, ua faapaiaina i tatou i Ana poloaiga, ua poloaiina i tatou e fufulu lima.” Ua iloa lelei e rapi e leʻi poloaiina i tatou e le Atua e taelelima, a o le uiga o ia mea, ua poloai mai le Atua ia te outou ina ia outou usiusitai i le au aoao. O lou usita'i i le au a'oa'o, ua e usita'i tuusa'o i le Atua. Ma e manaia tele lenei mea. O le uiga o lenei mea, o taimi uma e te nofo ai i lalo e 'ai se taumafataga ma fufulu ou lima, o loʻo e folafola atu le pule mai le Atua a le au rapi e faia ai nei tulafono.
Ia, pe toafia tagata o loʻo mafaufau iinei, "Ou te le faia nei tulafono a le Rabbini. E lē o i latou mai le Torah.” E toafia tagata e mafaufau faapena? Lelei, o loʻo i ai se vaega lelei o Faresaio iinei, o le toʻatele o tagata… E toʻafia tagata o loʻo manatu latou te le mulimuli i nei tulafono a tagata ona e le o latou mai le Torah? Lelei, e sili atu lena.
Ia, o le tala lea a le Tulafono Taugutu i tagata uma na sii lima. O loo faapea mai i le Midrash, o se vaega o le Tulafono Tuugutu, o loo faapea mai, “Aua neʻi faapea mai se tagata, ‘Ou te lē tausia le poloaʻiga a toeaina, auā e lē mai le Torah i latou.’” E lē tatau ona e faapea atu. “Ua fetalai mai Lē e ona le malosi uma lava i lenā tagata,” o lea ua latou tuu moni atu ai upu i le fofoga o le Atua, “Ua fetalai mai Lē e ona le malosi uma lava i lenā tagata, ‘E leai, loʻu atalii e! Na i lo lea, ia outou tausiusi i mea uma ua latou poloaʻi atu ai iā te outou!’” Ona faaauau ai lea, ma o lea ua sii mai ai le Teuteronome 17:11 , “E pei ona tusia, ‘E tusa ma le faatonuga ua latou aʻoaʻoina ai outou.’”
Ia, e mafai ona e suʻeina i le Teuteronome 17, ma e le o talanoa e uiga i le au Faresaio po o le au rapi. E te le va'aia i latou o ta'ua i so'o se mea. O le a lea lava o loo talanoa e uiga i le Faitaulaga Sili i le Malumalu ma le faamasino faavaloaga. Ma o le mea o loʻo talanoa ai iina pe afai e i ai se faamasinoga faigata ma faamasino maualalo ... manatua na sau Mose ma na ia tofia faamasino maualalo, ma faamasino maualalo i lalo ifo oi latou, aua e le mafai e ia ona faamasinoina mataupu uma na o ia.
O lea la, o le mea o loʻo faʻamatalaina i le Teuteronome 17 pe afai e sau se tasi o na faamasino maualalo ma fai mai, "Ou te le iloa po o le a le tulafono iinei", pe "o se mataupu faigata lenei, ou te le iloa le mea e fai" , ona alu atu lea o ia i le faamasino sili i le Malumalu, po o le Faitaulaga Sili i le Malumalu. E lē o talanoa e uiga i le ʻau Faresaio po o le ʻau aʻoaʻo. Ma o le mea moni lava i mau eseese e pei o le Esera mataupu 2 fuaiupu 63, o loo talanoa ai e uiga i se tulaga moni sa latou maua e pei o lenei. Ma o loo faapea mai ai e tatau ona filifili lenei mea e le Faitaulaga Sili ma le Urima ma le Tumema, po o le faaEperu le Urima ma le Tumima, o se togafiti faaperofeta lea e alu atu ai le faamasino sili ma fesili, “O le a le tali?” E ole atu o ia i le Atua; o le a le na ona ia faia, auā e iai lava le finagalo o le Atua i le faamatalaina o le Tusi Paia.
Ae ua faatatau e a'oa'o lenei mea ia i latou lava, aua e le fetalai mai le Atua ia i latou; na'o latou fai sau tala. Ona faaauau ai lea i le Midrash… ia manatua, o loo fetalai mai le Atua iinei, le Silisiliese. Ma o loo faaauau pea iina ma faapea mai, “E oo lava ia te au e tatau ona ou usiusitai i la latou poloaiga.” E oo lava ia te au le Atua, e tatau ona ou usiusitai i poloaiga a le au aoao. Ae i le ala, o loo sii mai ai se fuaiupu mai ia Iopu, e leai se mea e faia i soo se mea i le pule a le au aʻoaʻo, po o le usiusitai o le Atua ia i latou. Ae o le mataupu faavae iinei e faapea ua tuuina atu i le au Rapi le pule atoatoa, e le gata e faamatala ai le Tusi Paia ae ia faia ni tulafono fou, ma Le Atua Lava Ia e tatau ona usita’i i ia tulafono e tusa ai ma le Tulafono Tautala.
Ia, o lea ua tatou malamalama i le Faresaio, seʻi o tatou maua se aotelega. Ua tatou vaai i mataupu faavae nei e lima o le Faresaio, ma o le mataupu faavae muamua o le manatu o le Torah e lua, o le Torah tusia ma le Torah Tugutu. Ona tatou maua ai lea o le pule a le au rapi, le pule atoatoa a le au rapi e faamatala ai le Tusi Paia. E leai se finagalo o le Atua i ai, ua na o Rapi e fai. Fa'amatalaga le talafeagai po'o le Midrashic; O tusitusiga paia o se tulafono faalelagi ma e mafai ona aveesea mea mai le talaaga. Tu ma aga fa'apaia, e pei o le kippah. Ma le takanot, po o poloaiga a tagata, e pei o le fufuluina o lima.
O lea la ua tatou malamalama i le Faresaio, o le mea e tatau ona tatou faia o le toe foi lea i le Mataio 15 ma vaai pe mafai ona tatou malamalama i le mea o loo tupu. ‘Ua ō ane le ‘au faresaio ma fai atu ‘iā Iesu, “‘Ua soli e ou so‘o le tu a le ‘au toeaina, ‘ina ‘ua lē fafano o latou lima a o le‘i ‘a‘ai,” o le tu lea na tatou va‘aia muamua. O le a tonu le mea o tupu iina? I le fuaiupu e 3, na fetalai atu ai Iesu i le au Faresaio, “Se a le mea ua outou soli ai foi le poloaiga a le Atua i a outou uputuu?” E faapefea la ona solia e le au Faresaio le poloaiga a le Atua e ala i a latou uputuu? E faapefea ona avea le uputuu a le Faresaio o se soliga o le poloaiga a le Atua? Ua latou faaopoopo i le Torah! Teuteronome 4:2, Teuteronome 12:32 ma le Faataoto 30 fuaiupu 6 faasāina i tatou e faaopoopo i le Torah! Ma o le faaopoopoina o nei tulafono i le Torah, o le poloaiga lenei o le fufuluina o lima, o se soliga o le poloaiga a le Atua.
O loo faaauau pea Iesu i le fuaiupu e 6 ma faapea atu i le au Faresaio, “Ua faapea ona outou faaleaogaina le poloaiga a le Atua i a outou uputuu.” Na faapefea ona faaleaogaina e le au Faresaio le poloaiga a le Atua? O se mea lea ou te vaai i ai i aso uma i aso nei o Isaraelu. Ou te vaai i ai i taimi uma.
O se tasi o mea e faateʻia ai le toʻatele o tagata ina ua latou o mai i Isaraelu mo le taimi muamua, o le toʻatele o tagata Iutaia i Isaraelu e lē tausia le Sapati. O le toatele o tagata, pe a latou o mai i Isaraelu, e faateia i le vaai atu i lena mea, ma afai e te fesili i le averesi o Isaraelu, “Aisea e te le tausia ai le Sapati?” O le a ia tali mai ma fai atu ia te oe, “O lea lē mafai ia tausia le Sapati.” Ma ou te tali atu, “Ua lelei. Sa ou tausia le Sapati i lo'u olaga atoa. Aisea ua le mafai ai?” Ma o le a ia fai atu ia te oe, "Ia, afai ou te tausia le Sapati, e tatau ona ou faia lenei mea ma e tatau ona ou faia lena mea, ma e le mafai ona ou faia lenei mea ma e le mafai ona ou faia lena mea." Ma o mea uma lava na te lisiina o se mea… o uputuu ma tulafono na faia e le au Faresaio i luga o le atunuu, o nei avega mamafa ua latou amoina i luga o le atunuu, ma e le mafai e le tagata lautele ona iloa le eseesega i taimi uma i le va o le mea o loo i ai. Na poloaiina i tatou e le Foafoa ma o a nei tulafono na faia e tagata ua poloaiina e le au Faresaio. Ma ona o lena, ua na ona latou fiu atoatoa ma faapea mai, “Ua lelei, e le mafai lava ona ou faia.” Latou te fiu. Ma o le manaomia o nei tulafono a tagata, ua faaleaogaina ai e le au Faresaio le poloaiga a le Atua. Ua latou le mafai ona tausia le Torah.
O lenei, sa ou tausia le Sapati i lou olaga atoa, ma ou te iloa mai aafiaga patino o se fiafiaga le tausia o le Sapati! O le Sapati o se aso fiafia! E na'o le fa'aopoopoina o nei tulafono uma na fai e tagata ma tulafono ma tulafono, ona le mafai lea ona tausia ma avea ma avega. Ma o le ala lea ua faaleaogaina ai e le au Faresaio le poloaiga a le Atua. Ia, o le mea e mafai ona tatou vaʻaia ma le manino i le Mataio 15 o loʻo lapataia e Iesu ona soo e lē mulimuli i tulafono a le ʻau Faresaio na faia e tagata. E le tatau ona e mulimuli i tulafono a tagata.
Mitzvat Anashim Melumada
Na ia faaauau i le fuaiupu e 7, o se fuaitau mataʻina tele lenei, ma na ia faapea atu, “O outou tagata faafiaamiotonu,” ma fetalai atu i le ʻau Faresaio, “O outou tagata faafiaamiotonu, ua tonu lava le valoaga a Isaia iā te outou ua faapea mai,” ma o lea ua ia sii maia le Isaia 29 fuaiupu e 13 , “O lenei nuu ua faalatalata mai ia te au i o latou gutu, ma ua vivii mai ia te au i o latou laugutu; a o o latou loto e mamao mai ia te au. Ae e tapuai fua mai i latou ia te au, i lo latou aoao atu o poloaiga a tagata.”
Ia, o lea ua tatou iloa le mea o loo ia fetalai ai, “o loo aoao atu e fai ma mataupu o poloaiga a tagata”. O le Faresaio lena ma a latou Tulafono Tuugutu ma la latou pule na faia e tagata e faaliliu ai le Tusi Paia e sili atu i lo le Atua ma a latou takanot ma a latou uputuu paia. O le “aoao atu o poloaiga a tagata”.
Ia, ina ua ou faitau muamua i lenei mea, sa ou matua fiafia lava, ona o se isi mafuaaga nai lo lou fiafia i ai. Sa ou fiafia i lenei mea ona o le Mataio 15:9 o se toe faaupuina o le Isaia 29:13 . O loo taʻua moni lava e le Isaia 29:13, i le gagana Eperu, "mitzvat anashim melumada", lea ua faaliliuina eseese e faapea, “o se poloaiga aoaoina a tagata” po o “se poloaiga a tagata ua aoaoina i le taulotoina” po o nisi o suiga o lena faaliliuga. Ma o le mafuaaga na ou matua fiafia ai i lenei mea ona sa ou iloa, i le talafaasolopito atoa, o tagata Iutaia o Karaite, o tagata Iutaia o loo mulimuli i le Feagaiga Tuai Tanakh, sa latou sii mai pea nei fuaiupu mai le taimi na fatuina ai le Faresaio, latou te sii mai pea le Isaia 29:13 i faasino i le au Faresaio. Ma sa ou manatu o se mea manaia tele lea na faʻaaogaina e Iesu le fuaiupu tonu lava e tasi i le au Faresaio i tua i le 1st seneturi.
Ia, o le tali o iinei, i le gagana Eperu, ma afai e mafai ona e faitau i lenei tusitusiga Eperu tuai, o lona uiga ua e iloa le tali. O le mea lea e foliga mai ua tusia i le gagana Eperu faaonaponei. Ma o le mea na fetalai ai Iesu iina i le Eperu Mataio mataupu 23 fuaiupu 2 i le 3, na fetalai Iesu, "Al kiseh Moshe yeshvu ha'pirushim ve'ha'chachamim: ve'ata kol asher yomar lachem shimru ve'assu u'be'takanotayhem u'ma'aseyhem al ta'assu she'hem omrim v'hem einam osim.”
O lea la, o lo'o ia te oe. O iina ua e va'ai, e matua manino lava. O le mea lea e foliga mai ua faaliliuina i le gagana Peretania, o iina na fetalai ai Iesu, “Ua nonofo le au Faresaio ma le au popoto i le nofoa o Mose. O le mea lea, o mea uma e fai atu ai o ia ia te outou, ia outou faia ma le filiga, ae e tusa ma a latou suiga ma a latou faaaʻoaʻoga aua tou te faia, auā latou te tautatala ae latou te lē faia.”
O lea la, o se eseesega ma'ale'ale lena i le va o le mea na e va'ai i ai i le gagana Eleni, o se eseesega o le tasi upu, po'o le tasi le upu e tasi. I le gagana Eleni o loo faapea mai i le Mataio, “o na mea uma latou fai atu” e tatau ona e usiusitai, o mea uma latou te fai mai ai, “o i latou” o le ʻau Faresaio. I le faaEperu ua ia faapea mai, “e tatau ona e usiusitai i na mea uma he fai mai”, “o ia” o Mose.
Latou te tautala ae latou te le faia e tusa ai ma le Torah
O lea la, o le eseesega o lenei upu e tasi e matua suia ai le savali a Iesu. O le mea lea ua fai mai ai nei, afai latou te fai mai o le pule latou te nonofo i le nofoa o Mose, ia faapea ona fai e pei ona fai mai ai Mose, ia outou usiusitai ia Mose. Latou te fai mai la latou pule o loʻo latou nonofo i lenei nofoa maʻa teuteu i le sunako, o loʻo latou aʻoaʻo atu ma le pule, o loʻo nonofo i le nofoa o Mose, o lea ia usitai ia Mose. Fai le mea na fai atu ai Mose.
Na alu atu o ia iina, Yeshua, i le gagana Eperu Mataio, ma sa ia fai mai, "ae faimai foi latou toefuataiga ma latou e le faia muamua,” ma o le upu ua ou faaliliuina iinei o le “toefuataiga”, i le faaEperu o le takanot. Ua tatou faalogo muamua i lena upu, o lea ia tatou toe fai uma lena upu, takanot! O lea, takanot o tulafono ia na faia e tagata, e pei o le mulumuluina o lima, ma le lapataiga a Iesu i ona soo lē e fai e tusa ma a latou takanot.
Ma sa ou faaliliuina muamua lenei mea o "enactments", o se faauigaga o lomifefiloi sili atu takanot o “toefuataiga e suia ai tulafono faale-Tusi Paia”. O le auala lena e sili atu ai le faauigaina o le upu i le Jastrow Dictionary, o le lomifefiloi masani o le uluai Rabbinical Hebrew, late Second Temple Hebrew, "toefuataiga e suia ai tulafono o le Tusi Paia", ma le faataitaiga masani o se tasi o nei tulafono na faia e tagata, o nei tulafono. takanot, o le poloaiga ia fufulu o matou lima, o le au aoao, ae tou te lei aai i areto.
Ia, o lea ua tatou malamalama i le Mataio 23, ua tatou iloa e le o fai atu Iesu ia te oe e usitai i le au Faresaio, o loo ia fai atu ia te oe e usitai ia Mose. E tatau lava ona tatou toe foi i tua i le Mataio 15 ma vaai po o le a le mea o loo fai mai ai iina i le gagana Eperu. Afai tatou te amata i se feteenaiga i le gagana Eleni, e le mafai ona tatou tilotilo i le Eperu o le tasi mau ae le o le isi.
E le tusa ai ma le latou Takanot ma Ma'asim
O lea la, sei o tatou vaavaai i le Mataio 15 i le gagana Eperu, ma o iina tatou te faitau ai, ua fetalai atu Iesu i le au Faresaio, “Se a le mea ua outou solia ai le poloaiga a le Atua i a outou uputuu?… ua outou faaleaogaina poloaiga a le Atua i a outou uputuu. ” E mafai e se tasi ona mateina po o le ā le upu Eperu o loo i tua o le “aganuu”? O le upu takanot! E le gata la e leai se feteenaiga i le gagana Eperu i le va o le Mataio 15 ma le Mataio 23, ae i le gagana Eperu, o loʻo i ai se feʻau faifai pea i le tusi atoa. O lo'o i ai le manoa faifaipea lea o lo'o alu i totonu o le tusi na lapata'ia ai e Iesu ona so'o lē e mulimuli i le takanot a le au faresaio, o tulafono nei a le au faresaio na faia e tagata.
Ua faaauau pea Iesu. Na ia lapatai faasaga i le takanot o le au faresaio. Na ia lapataʻia foʻi e faatatau i a latou mea na fai muamua, e lē o le faia o a latou mea e fai, ma o le upu Eperu mo le “faatusalia” o le ma'asim. Ma'asim o se upu o le a tatou tilotilo i ai i se taimi, ae o ni upu taua e lua, takanot ma ma'asim. Aua o mea ia e lua afai o outou o soo o Iesu o loo ia lapataia outou e aua le faia, takanot ma ma'asim. Ia, tatou fai faatasi na upu, takanot ma ma'asim!
Ia, o a la ia mea ma'asim? Ma'asim o ni “faatusalia.” O le uiga moni o le “gaoioiga” po o “gaoioiga”, ma i le gagana Eleni ua faaliliuina ai lenei mea Ergon, lea i lau faaPeretania o loo ia te oe “galuega”, o galuega a le au faresaio. Ae o ā galuega o amioga po o galuega a le ʻau Faresaio? I upu faresaio, ma'asim e faasino i “faasologa”, po o “gaoioiga po o galuega e fai ma faataitaiga”. Ae o le a le uiga o lena mea? Ia, ua uma ona tatou iloa o le tulafono a le Faresaio o lona uiga o le tulafono o vaega uma o le olaga, mai le taimi e te ala ai i le taeao seia oo i le taimi e te moe ai i le po.
O se faaaʻoaʻoga, ua faatonuina e le ʻau Faresaio o latou soo po o le ā le seevae e muamua ona faaofu i le taeao. O le ā la le mea e fai e se Faresaio pe a oo i se tulaga fou e lē o taʻu atu ai e le Tulafono Tuugutu le mea e fai? Mo se fa'ata'ita'iga, afai e nofo o ia i se atunu'u e leai ni ou se'evae, ma na te le iloa po'o le fea seevae e fa'aulu muamua i le taeao ona na te le iloa po'o fea e nonoa muamua ona e leai ni manoa. , o le mea na te faia o le na te selu le Tulafono Tuugutu e suʻe faatonuga, ma na te selu i tu ma tulafono a tagata, ma afai na te le maua se faʻatonuga poʻo le fea seevae e faʻaulu muamua i le taeao, pe a leai ni manoa, ona alu lea o ia ma vaavaai i le faaaʻoaʻoga a se tasi o ana aʻoaʻo. O lona uiga, na te tilotilo ma fai mai, "Ua tatou iloa o lea ma lea mea o le aʻoaʻo, i lea ma lea mea, e faʻamuamua lona seevae taumatau e ui lava e leai ni ona manoa," ma o se faʻataʻitaʻiga, ona faʻamautuina ai lea o le mea. o le tulaga masani, o le tulaga talafeagai o le amio. O le manatu e le mafai ona agasala lenei rabbi, ma afai na te tuu muamua lona seevae taumatau, e ui lava ina leai ni manoa, o le tulaga tonu lena o le amio.
Ma o le mea lea o loʻo fetalai mai ai Iesu, 'aua neʻi vaʻavaʻai i faʻataʻitaʻiga a le au Faresaio o se tulaga talafeagai o amioga. ‘Aua ne‘i faia e tusa ma a latou fa‘ata‘ita‘iga. Ia faia e pei ona fai atu ai Mose, ae le o latou takanot ma latou ma'asim.
Sei o tatou vaai vave i se faataitaiga o se faataitaiga. O se faataʻitaʻiga lea na aumaia i le Talmud, ma o loo faapea mai, “A ma'aseh" ma'aseh o le tulaga e tasi mo ma'asim, o se fa'ata'ita'iga. “O se fa'ata'ita'iga lea na faia e Rabban Kamalielu” atonu na e manatu na faaleoina “Gama-liel”, o le faaleoga sao faaEperu o le “Kameliel”. ma Kamalielu, e pei ‘ona ‘outou iloa uma, o le a‘oa‘o faresaio o Saulo o Taso, o Paulo. Peitaʻi, o le atalii o le atalii o Kamalielu, o Kamalielu II. O lea la, “O se faaaʻoaʻoga lea na malaga ai Rapana Kamalielu II ma toeaina i le vaa, ina ua faia e se nuu ese se ala e alu ifo ai, ma o Rapana Kamalielu ma le ʻau toeaina na ō ifo i ai.” Lelei, o le a la le mea o loʻo talanoa ai lenei mea? Na amata le au Faresaio i le mataupu faavae afai e fausia e se tasi se mea mo oe i le Sapati, atonu e te le faaaogaina lena mea. Afai latou te fauina se auala mo oe i le Sapati, atonu e te le faaaogaina lena auala. Ma o lea, ona latou fai mai lea o le fesili, e faapefea pe afai e fausia le auala i le Sapati, ae e le faapitoa mo au? E mafai ona ou faʻaogaina lena faʻailoga? Ma e le o taʻu atu e le Tulafono Tuugutu ia i latou le mea e fai, o lea na latou o ai, ma latou fai mai, "Ua lelei, matou te manatua na i ai se tasi taimi na alu ifo ai Rapana Kamalielu II i luga o se auala, ma taʻu mai ia i matou o le amio saʻo lea, ma e faatagaina se mea faapena.” I se isi faaupuga, o le amio a le rabbi i se tulaga patino e avea ma tulaga e tatau ona amio ai se tasi i le lumanaʻi.
Ma o le mea o loo lapataia ai e Iesu ona soo, aua le faia e tusa ma i latou takanot, ma aua le faia e tusa ma a latou ma'asim. O la latou tautinoga i le pule o loo latou nonofo i le nofoa o Mose, ia faapea ona fai e pei ona ia fetalai mai ai. Fai e pei ona fai atu ai Mose.
Ae faapefea lenei faamatalaga, “auā latou te tautatala ae latou te lē faia”? Ina ua ou faitau muamua i lenei mea, o la’u fesili o le, “O le a le mea latou te tautatala ai ae o le a le mea latou te le faia?” A tatou faitau i lenei mea i le gagana Eleni, e matua manino lava o loʻo fai mai o latou o tagata pepelo, ae o lea i le gagana Eperu, ua tatou maua se tala fou atoa. E lē o fai atu o ia e usiusitai i le ʻau Faresaio e ui lava ina latou lē faia mea latou te fai mai ai, ae o loo ia fai atu ia usiusitai iā Mose. O le a la lenei, “latou te tautatala ae latou te le faia”? O le a le mea o loʻo latou talanoa ai ae o le a le mea latou te le o faia?
Ona sosoo ai lea ma le 2 Tupu 17 fuaiupu 34, o loo aoteleina ai ala o Samaria ma faapea mai, “Ua oo mai i le aso nei ua latou faia e tusa ma le tulafono. latou ala muamua, e tusa ai latou tulafono ma latou faamasinoga” e pei ona taʻua i le gagana Eperu, “latou te lē matataʻu iā Ieova, ma latou te lē faia.” Ona sosoo ai lea ma le faaEperu, o upu “latou te le faia” ua tuueseeseina i se auala e faamamafa ai na upu. Ona faauma ai lea o le fuaiupu, ma faapea mai, “e tusa ma le tulafono ma poloaiga na poloai mai ai Ieova i le fanauga a Iakopo.” O le ā la le mea e lē o faia e tagata Samaria? Latou te le faia e tusa ai ma le Torah.
O lenei, ina ua uma ona ou faitau i le Mataio 23 ona ou toe faitau lea o lenei fuaitau, sa ou iloaina i le faaEperu e foliga tutusa lava. E i ai se sitaili faapena iinei, ma e foliga mai ia te au o loo toe faaleoina e Iesu upu o le 2 Tupu 17:34 e uiga i tagata Samaria. Ma ou te manatu o le mea na ia fai mai ai e pei lava ona faia e tagata Samaria anamua e tusa ai latou tulafono ma latou faamasinoga, ma latou le faia e tusa ma le tulafono, e faapea foi le au faresaio i ona aso, latou te faia e tusa ma le tulafono. latou takanot ma latou leai
O lea foʻi, o le mea ua tatou vaʻai i ai e oʻo mai i le taimi nei, i le gagana Eleni, o loʻo afio mai Iesu ma suia le Torah, fai mai "usiusitaʻi i le au Faresaio", ae o le gagana Eperu o loʻo ia lagolagoina moni le Torah. O lenei, i le malamalama i lena mea, e faapefea ona tatou faamatalaina lenei fuaitau, Mataio 5?
Aua le palauvale i se mea sese
Mataio 5, e faono ona fetalai Iesu i le gagana Eleni… na ia fetalai mai, “Ua outou faalogo i upu, ae ou te fai atu.” Ma o le a le foliga moni pe a e faitau i lenei mea i le Igilisi o Iesu, poʻo le gagana Eleni, o Iesu, o loʻo afio mai ma suia tulafono uma o le Torah, faʻaopoopo, aveese, suia. O le a la le mea o tupu? Pe na ia tausia le Torah pe na te leʻi tausia le Torah? Ma o se fesili sili ona faigata lenei i tusitusiga, aua i lena lava fuaitau, i le fuaiupu e 17, na ia fai mai na te leʻi sau e faʻaumatia "se iota po o se mataʻitusi e tasi"! E fa'afefea la ona ia liliu mai ma amata ona suia e ni nai fuaiupu mulimuli ane mea e fai mai, "ua e faalogo o fai mai, ae ou te fai atu"?
Ia sei o tatou tilotilo i se tasi o fuaitau iinei, o se tasi o fuaitau na faapitoa ona ou vaai i ai. O le Mataio 5:33 e oo i le 37. O loo faapea mai i inā i le gagana Eleni, “Ua outou faalogo foʻi na fai mai i tagata anamua, ‘Aua neʻi solia lau tautoga, a ia e tausi i tautoga na e faia i le Alii. ' Ae ou te fai atu iā te outou, aua lava neʻi palauvale”! Ma o iinei, e matua manino lava, o loo fetalai Iesu i le gagana Eleni e aua le palauvale. O se fa'asā atoatoa pe afai o oe o se so'o o Iesu le palauvale, le faia o so'o se tautoga.
Ia, e tatau ona fai sina tete'e i'inei i le taimi nei aua ua faasa e Iesu ona e palauvale i soo se tulaga, ma afai e te palauvale, e sau oe mai le leaga, e tusa ai ma le upu Eleni o Iesu. Ae sei o tatou vaai po o le a le mea o loo fai mai ai i le gagana Eperu. I le Eperu Mataio 5 , tatou te faitau ai, “Ua outou faalogo foi i le upu a tagata anamua, Aua e te tauto pepelo i lo’u igoa,” o se upusii tuusao lea o le upu i le upu mai le Levitiko 19:12 . “Kae e ‵tau o fai ne koe tau tautoga ki a Ieova,” telā ko te ‵fuliga o te Teutelonome 23:21 .
Ona ia alu atu lea ma faapea atu, “Ae ou te fai atu ia te outou, aua e te tauto i se mea pepelo,” o lana tala pepelo lea i le gagana Eperu. O lea la, i le gagana Eperu, o ia lē o le fa'asa o tautoga, na te fa'asa sese tautoga. “E lē o le lalolagi, o le mea lea e tū ai ona aao,” o lona uiga e lē tatau ona e faapea ane, “Ou te tautō i le lalolagi” ma e pepelo; e tatau ona e ta'u le mea moni pe afai e te palauvale i le lalolagi. “Aua foi Ierusalema, o le mea e tuu ai ona aao, po o outou ulu, aua tou te le mafaia ona faasinasina pe faauliuli se lauulu e tasi. Ae ia avea lau ioe ioe ma lou leai, leai. So o se mea e faaopoopo i ai e leaga.” Ma o le a tatou toe foi atu i le, “soo se mea e faaopoopo i ai e leaga” i se minute.
Ae i le fuaiupu e 37, ua amata ai ona ia faapea mai, “Ia avea la outou ioe ma ioe ma lo outou leai, e leai.” O lea e le o tautala o ia i le faia o tautoga iinei, o loʻo ia talanoa e uiga i le faia sese tautoga. O lea la, ina ua ia fai mai, "Ia avea lau ioe ioe", o lona uiga i lenei tala fou pe afai e te fai mai, "Ou te tauto ia Ierusalema! Ioe, ou te faia lea mea ma lea mea,” e sili atu le ioe moni, e sili atu le aua le ioe pepelo. Ma afai e te fai atu, “Leai! Ou te tauto i le nofoalii o le Atua, o le a ou faia faapea ma lea,” e sili atu le leai, e sili ai ona e le taoto iina.
O lenei, aiseā e manaʻomia ai ona ia taʻu mai e aua neʻi faia ni tautoga sesē? Pe aisea foi e tatau ai ona ia ta'u mai oe aua le faia ni tautoga pepelo? Pe e lē o manino mai ea e lē tatau ona e faia ni tautoga pepelo? E matua manino lava. Ae o le mea na tupu, e foliga mai, o le taimi lena na o mai ai nisi o Faresaio ma latou faapea mai, “Ua lelei, o loo faapea mai i le Levitiko 19:12, ‘Aua e te tauto pepelo i lo’u igoa’, o lea afai ou te le faaaogaina le igoa. , ua faatagaina aʻu e palauvale pepelo.” O le mea lena na a'oa'o atu ai le au faresaio i lea vaitaimi, e fa'ataga ona e tauto pepelo pe afai e te le ta'ua le igoa. Aua o loo faapea mai, “I lo’u igoa”, ae ui i lea, latou te le faaaogaina le igoa ina ia mafai ai ona latou palauvale pepelo i le aso atoa.
O le fetalaiga a Iesu, “Leai! Pe a faapea mai i le Tusi Paia ‘aua le tauto pepelo i lo’u igoa’, e le faapea la e mafai ona e tauto pepelo i isi mea.” Ioe, i le avea ai o se tagata e tausia le Torah, e tatau ona e tauto i le suafa o le Foafoa, o le mea lena tatou te faitau ai i le Teuteronome. Ae afai o le a e palauvale i isi mea, e le faapea ua faatagaina oe e pepelo! O le mataupu faavae i tua atu o lenei poloaiga e le o letauto pepelo. E tusa lava pe e te le faaaogaina le igoa, e le tatau ona e palauvale pepelo. Ma ou te manatu e manino lava i soʻo se tasi e faʻaaogaina le mafaufau masani ma vaʻavaʻai i lenei mea i lona tulaga e le o se faʻatagaga lea e tauto pepelo pe tauto pepelo. Ae, o le auala e tautō ai se tagata Isaraelu o le igoa, ma afai e te tauto i le igoa, e le tatau ona e tauto pepelo.
E na o le pau lava le mea o loo faia e Iesu i inei, o loo ia aumaia le mataupu faavae o le Tulafono, ua faapea atu, “E leai, o le mea ua outou faia e le ʻau Faresaio, ua tatala ai nei avanoa, ua faapea mai, ‘Ua tuu aʻu e tautō pepelo,’ e lē o le uiga lenā o le upu moni. poloaiga. O lo'o e fa'aupugaina. O lo'o e su'eina 'upu ma fa'avasega mai le tala'aga ma le uiga o lo'o i tua o mea o lo'o fai mai ai. E na o upu e te ave ae le o le agaga o le mea moni o loo fai mai ai.” O le uiga fa'atatau lea e malamalama ai so'o se tasi e iai le mafaufau.
O lenei, e leai se masalosalo o le 2,000 tausaga ua mavae, ina ua fetalai Iesu i lenei mea, semanu e tuuaia o ia e le au Faresaio i le faaopoopo atu i le tulafono, aua na latou fai mai o loo faapea mai, "I loʻu igoa", ma afai e te taʻu mai ia te aʻu ou te mafaia. Ou te tauto pepelo ia Ierusalema, o fea o fai mai ai i Tusitusiga Paia? O lenei, i so'o se tasi e fa'aaogaina o latou mafaufau, i le leoleo mamoe po'o le faifa'ato'aga faigofie o Isaraelu e sau ma fa'alogo "'aua ne'i e tauto pepelo i Lo'u igoa", e manino lava e le mafai ona e tauto pepelo i isi mea. E manino lava.
Ae i le au Faresaio e le o matua manino mai, aua o le Tusi Paia o le tulafono paia. Ma sa manao Iesu e faamanino atu o ia lē fa'aopoopo i le Torah, na'o le fa'ailoa mai o le fa'avae o le Torah, ma o le mafua'aga lea na ia fa'ai'u ai lana fa'amatalaga e fa'apea, "so'o se mea e fa'aopoopo i ai e leaga". Na te le toe faaopoopo mai so o se mea i le Torah aua o le a leaga. Ma ua na o se toe faaupuina o le Teuteronome mataupu 4 fuaiupu 2, "aua neʻi faaopoopo se mea i le Torah pe aveese", ma o loo toe taʻua e Iesu lenei mataupu faavae o le Torah.
Ia, o le mea ua tatou maua i le Eleni Mataio, pe fiafia pe leai, o le soloia o tautoga. Ua afio mai Iesu ma soloia tautoga. E sa ona e palauvale i soo se mea, o le mea moni lena, o lana tala lena iina. I le faaEperu Mataio i le isi itu, ua ia i tatou se soloia o sese tautoga. E matua ese lava lena savali, a ea? O se faʻamatalaga e matua ese lava. Na te lē soloia tautoga; ua ia soloia sese tautoga.
Ma o le mea moni, o le mea tatou te vaʻaia o le Eleni Iesous e pei ‘ona ta‘ua o ia i le gagana Eleni, o Iesu, ‘ua ia fa‘alēaogāina ai poloa‘iga uma o le tulafono, “‘Aua tou te popole i le fa‘aopoopoina o le tulafono, a ‘ia ‘ana‘ana i mea uma e fai atu ai le ‘au faresaio ‘iā te ‘outou. ‘Aua fo‘i ‘e te popole i le tautō i le suafa o Lē na Foafoaina Mea, ‘aua lava ne‘i e tautō, o le mea lea ‘ou te fai atu ai ‘iā te ‘outou e fai. Aua e te palauvale lava.” A'o lea ua tatou maua se gagana Eperu Yeshua, o upu a Iesu e pei ona ia faaalia i le gagana Eperu, ma o iina, o loo ia lagolagoina le Torah. Fai mai o ia, “O la latou pule o loo latou nonofo i le nofoa o Mose. Fai le mea na fai atu ai Mose, fai e pei ona fai he fai mai. Ma o lo'o latou ta'u atu ia te oe e mafai ona e oso i nei fa'alavelave ma palauvale pepelo? Leai, e le o le uiga lena o le poloaiga. O le uiga o le poloaiga o le aua lava nei tauto pepelo.”
Nofo Tauaso
Seʻi o tatou vaavaai i le Eperu Mataio mataupu e 23 fuaiupu 16 ma faasolo atu ai, ma o loo fetalai atu ai Iesu i le ʻau Faresaio i le Mataio 23, ma o i inā na ia fetalai atu ai i le ʻau Faresaio, “Oi talofa iā te outou nofoa tauaso.” E mafai ona e tilotilo i le gagana Eleni ona e iloa ai lea o loo faapea mai, “Oi talofa ia te oe, tauaso! taʻiala.” I le faaEperu na ia fai mai ai, “o outou nofoa tauaso”. Manatua, Mataio 23 fuaiupu 2, na ia fai mai, “ua latou nonofo i le nofoa o Mose”, ma o lea ua ia taʻua i latou o “nofoa tauaso”. “Ioe, o loo e saofai i lena nofoa, ae o outou nofoa tauaso.”
"Oi talofa ia te outou nofoa tauaso, o e fai mai e le tatau i le tauto i le malumalu.” Pe masani lena mea? “E le tatau ona tautō i le malumalu.” I se isi faaupuga, afai e te fai atu, "Ou te tauto i le Malumalu o Ierusalema", e faatagaina oe e pepelo ona e te leʻi faʻaaogaina le igoa. “O ai e fai mai o lē e tautō i le malumalu e lē tatau ona totogi, ae o lē na te tautō i soo se mea ua faapaiaina i le malumalu e tatau ona totogi.” O lona uiga, afai e te faia se tautoga e aumai se mea i le Malumalu, e tatau ona e totogiina. Ia, e faigofie tele, a ea?
"O tagata valelea ma tagata tauaso! O le fea e sili, o le malumalu po o le mea ua faapaiaina i le malumalu? ‘Ua ‘outou fai mai fo‘i o lē na te tautō i le fatafaitaulaga e lē tatau ‘ona avatua, a o lē na te tautō na te ‘aumaia le taulaga e tatau ‘ona avatua.” O lona uiga afai e te fai atu, “Ou te tauto i le fata faitaulaga i Ierusalema”, ona faataga lea ona e pepelo ona e te lei faaaogaina le igoa. Ae afai e te tautō e aumai se mamoe i le fata faitaulaga, e tatau la ona e avatua auā o nisi o ositaulaga o ni Faresaio, ma e tatau ona aai le ʻau Faresaio, o se iloiloga faigofie tau tupe. “O le fea e sili, o le taulaga po o le fata faitaulaga? O le malumalu po o le taulaga?”
Ma o le isi fuaiupu lenei, fuaiupu 20, o le mea moni, ou te manatu, o le fuaiupu tonu. O i inā na ia fai mai ai, “O lē tautō i le fata faitaulaga, ua tautō o ia i ai it ma mea uma o i ai.” O lea la, o lo'o ia fa'amauina moni lava tautoga. O lea la, o le ā na tupu i le “afai e te tautō i se mea, e sau oe mai le leaga”? E leai se mea iinei, e le o atagia lava. O loo faapea mai o ia, “Afai e te faia se tautoga, e tatau ona e tausia lenā tautoga, e lē tatau ona e tautō pepelo.”
Ia, o le mafuaaga e taua tele ai lenei mea ona i le gagana Eleni, i le fuaiupu lava lea e tasi i le gagana Eleni Mataio, na ia fai mai ai, “O le mea lea, o lē tautō i le fata faitaulaga, ua ia tautō. it ma mea uma o i ai.” I se isi faaupuga, i le gagana Eleni o loʻo ia fai mai ai le mea lava e tasi e pei ona ia fai mai ai i le Eperu i lenei fuaiupu patino - faʻamauina tautoga. O lona uiga i le Mataio 23:16 i le 20, i le gagana Eleni ma o le gagana Eperu, o loo fetalai Iesu e leai i tautoga pepelo, ioe i tautoga moni. Ia, o le a le mea na tupu i se tasi e palauvale e mai ia Satani? E le o atagia mai iinei e oo lava i le gagana Eleni!
Faafetai atu ia Shane Diltz mo lenei aoaoga taua o le eseesega i le va o le le mama ma le mama. A aunoa ma le aʻoaʻoina o lenei mea - ua manatu le ALIʻI o ositaulaga ua latou faia faiga sauā i Lana tulafono. Esekielu 22:26
Faafetai atu ia Iosefa mo lana aoaoga, ua ou matamata i le vitio. E tele a'u fesili…!
Ou te iloa na o le 1% o mea e tatau ona tatou iloa na aʻoaʻoina ai i tatou i ekalesia uma o loʻo i lalo o le pule a le lotu Katoliko Roma,
Ou te le o mautinoa lava po o le a le mea e tupu i le va o le 2033 ma le 2044, e mafai e se tasi ona faʻamalamalamaina lenei mea?